Franja

podnu predl. gl. podno: sjesti podnu postelje sesti pri postelji k nogam

pòhod m
1. obisk: rodu u -e obisk pri sorodnikih
2. pohod: vojni, lovački pohod
3. odhod: došao baš na -u

poljúbiti pòljūbīm poljubiti: poljubiti koga u lice, u usta, na usta, kome ruku; poljubiti se s kim; poljubiti ledinu biti treščen ob tla; poljubiti pa ostaviti pustiti pri miru

porádati pòrādām porajati, roditi: žene koje mučno poradaju; poradati koga pomagati pri porodu

pòsao pòsla m, mn. pòslovi pòslōvā in pòsli posálā in pȍsālā
1. delo: dati se na posao lotiti se dela; posao dobro napreduje
2. opravek: imam tamo još neki posao; putovati -om potovati po opravkih
3. podjetje: uvijek nešto treba, a osobito vama koji imate tako dobro uveden posao
4. kupčija: posao ide labavo; zaključiti trgovački posao s kim
5. naloga: posao kritike nije da literate stvara, nego da ih organizuje
6. zadeva: ministarstvo spoljnih, inostranih, vanjskih poslova; umiješati se u tude poslove; čeljade koje ti ovo piše drži da je tvoja vjeridba već gotov posao
7. skrb: posao dati kome
8. opravek, skupna zadeva: s ovim ljudima neću imati posla
9. batali ćorava posla pusti pri miru, kar ni nič; nisu to čista posla tu nekaj ni v redu; gledaj svoj posao = gledaj svoja posla = gledaj svoga posla brigaj se za svoje zadeve, ne praskaj se, kjer te ne srbi; još mi to treba, taman posla še to bi mi bilo potrebno, to nikakor ne

pošténje s poštenje: tako mi moga -a! pri moji časti!

potkrádati pòtkrādām
1. krasti: žena koja je često zalazila u kuću užasno je potkradala domaćina; potkradati kod školske zadaće prepisovati od soseda pri šolski nalogi
2. potkradati se skrivaj prihajati, vtihotapljati se: nevjeste i jetrve se potkradaju, panjkaju i svadaju

pȍvlata ž
1. vrhnja plast stoga, kopice: sadjeti kamaru na -u zložiti tako, da je pri vrhu snopje obrnjeno s klasjem, na ven, da se ob dežju voda lažje odteka
2. geol. kjer je več plasti, se vrhnja imenuje povlata, spodnja pa podina

pozàimati -ām (-mljēm)
I.
1. posojati
2. sposojati si
II. pozaimati se s kim vzajemno si pomagati pri poljskih delih

prȁg prȁga m, mest. na pràgu, mn. prȁgovi
1. prag: prag od sobe, od kuće; ja sjedim na pragu; došao je i odmah s -a pitao in je precej pri vratih vprašal; prijeći, preći preko -a stopiti čez prag; obijati, obilaziti tude pragove prosjačiti pred tujimi pragi; pusti pijetla na prag; prag on hoće i u kuću vsiljivec hoče vedno več; čistiti, mesti pred svojim -om pometati pred svojim pragom
2. železniški prag: oslonac željezničke pruge su drveni ili betonski pragovi
3. katarakt, brzica: nilski -ovi; Drina teče preko svojih pragova
4. geogr. prag, podmorski greben: Atlas se nastavlja podmorskim pragom na Siciliju
5. ekspr. domovina, domača hiša: da oslobodimo svoj domaći prag
6. psih. dražljajski prag: prag osjeta

priánjati prìānjām
1. prilepljati se, prijemati se: jezik prianja za nepce
2. prianjati na posao, uz posao z vnemo se poprijemati dela, biti s srcem pri delu
3. prianjati za srce biti srcu drag
4. oklepati se, privijati se: prianjati uz političku stranku; žena prianja uz muža svoga; prianjati uz prijatelja

próći prôdēm, pródi, pródoh próde, pròšao pròšla
I.
1. iti mimo, skozi, pasirati: proći pored koga; metak je prošao kroz grudi
2. z uspehom končati: proći na ispitu
3. miniti: prošla je zima
4. poteči: prošao je rok
II. proći se
1. sprehoditi se: poslije ručka prošao sam se kroz park
2. imeti se, zabavati se: dobro smo se prošli na zabavi
3. prodi se ćorava posla! pusti prazne marnje; prodi me se! pusti me pri miru!

ráspustan -sna -o, dol. ráspusnī -ā -ō
1. razuzdan: raspustan život
2. -a knjiga = -o pismo ločitveno pismo (pri muslimanih)

rásti rástēm, rástijāh -āše, râstao rásla
1. rasti: drvo raste, djeca rastu; rasti u visinu, u širinu; rasti u čijim očima dobivati veljavo pri kom
2. naraščati: voda, hladnoća, kredit, mjesec raste; cijene, troškovi rastu
3. vzhajati, shajati: tijesto raste

rȉječ ž, mest. u rijèči (ijek.), rêč ž, mest. u réči (ek.)
1. beseda: časna, poštena riječ; to su prazne -i; donosimo i stare, neobične dijalekatske, provincijalne -i; držati, prekršiti, podijeliti; zamoliti za riječ; imati, voditi glavnu riječ; krilata riječ krilatica; na riječima biti dobar v besedah biti dober; o tome ne može biti ni -i; to je moja posljednja riječ; uhvatiti koga za riječ ujeti koga pri besedi; neću ni -i da čujem; ukrštene -i križanka; govoriti riječ po riječ govoriti besedo za besedo
2. govor: o tome će biti riječ kod ručka o tem, se bo govorilo pri kosilu

sjèdēćī -ā -ē (ijek.), sèdēćī -ā -ē (ek.) sedeč, sedeči: sjedeći položaj; voleo je knjigu i sjedeći stav pri branju knjige je rad sedel; sjedeći plodovi sadeži na kratkih pecljih

sjèditi -īm, sjèdjeti -dīm (ijek.), sèdeti -dīm (ek.)
1. sedeti: sjediti na stolici, na iglama, za stolom, s jednim dupetom na dvije stolice
2. prebivati: sjediti u varoši, u ovoj ulici
3. iza brave biti zaprt; sjediti komu za vratom, na dukatima; sjediti komu uz koljeno biti v milosti pri kom

slovenòserbskī -ā -ō, slavenòsrpskī -ā -ō slovanosrbski: slovenoserbski jezik v 18. st. knjižni jezik pri južnoogrskih Srbih, mešanica ruskoslovanskega in srbskega ljudskega jezika

slúžiti slûžīm
I.
1. služiti: služiti kod koga, komu; služiti vojsku služiti vojaški rok, biti pri vojakih; ja sam služio vojsku u Sarajevu; služiti državu služiti državi, biti v državni službi; služiti pješadiju služiti vojaški rok pri pehoti; to ne služi ničemu to ni za nikamor; to ti služi na čast to ti je v čast; to ti služi na korist to je v tvoje dobro; služiti svojim strastima hlapčevati svojim strastem; zdravlje mi dobro služi sem pri dobrem zdravju; služi me karta imam srečo v kartanju; to ti služi na sablazan to ti je v pohujšanje
2. streči (komu): služiti koga za stolom, koga vinom, rakijom, jelom; služiti gostima vino; čime vam mogu služiti s čim vam lahko postrežem
3. rabiti: kabinet mi služi i kao radna soba
4. praznovati: služiti slavu, svetkovinu
5. borba protiv komunizma služila je Hitleru kao maska za lakše pokoravanje pojedinih zemalja krinko boja proti komunizmu je H. zlorabljal, da je laže zasužnjeval posamezne dežele
II. služiti se
1. uporabljati: služiti se svim mogućim sredstvima
2. streči si, postreči si, vzeti: služite se, molim, dok još ima

spȍmēn -ena m
1. spomin: ovo činite za moj spomen; u tvoj spomen pijemo sada; u spomen Andrije Smoleja; sačuvat ćemo mu trajan spomen
2. spomenik: narod mu je podigao spomen
3. omemba: ovo djelo je vrijedno -a; pri -u zečevine na ručku svaki od nas reče kako je sam peče ko je pri kosilu bil omenjen zajec, je vsakdo od nas...
4. sled: od neprijatelja ni -a nema više u našim krajevima
5. grobni spomen nagrobni napis
6. spȍmēn-cr̂kva spominska cerkev; spòmen-knjȉga; spȍmen-plȍča; spòmēn-slȍvo komemoracija; spȍmen-dân spominski dan