Franja

ćòšak -ška m, mn. ćòškovi (t. köše, perz.)
1. ogel, vogal, ogal: kuća na -u ulice; domaćica drži tri ćoška kuće gospodinja podpira tri ogle hiše; biti na tri -a biti slabe volje
2. kot: u -u stoji furuna; stjerati koga u ćošak spraviti koga v težek položaj

dȁti dâm, dádēm, mi dámo dáte dȁju; nē dāmo in ne dámo, nè dāte in ne dáte; dádēš dádē in dȁdnēm dȁdnēš dȁdnē; aor. dȁh dȁ dȁsmo dȁste dȁdoše in dȁdoh dȁde dȁdosmo dȁdoste dȁdoše; vel. dâj -te, dȁo dála, dân dâna dâno in dána dáno ter dât dâta in dâta
I.
1. dati: dati komu dar, poklon, kuću u zajam, zadovoljenje, pare na račun, ostavku na službu, poticaj, znak, pravac, priliku; dati komu posao dati komu delo; dati stručno mišljenje, signal, znak; dati damama prednost
2. dovoliti: ne dadu mi s tobom govoriti, razgovarati
3. poslati: dati koga na zanat poslati koga, da se uči obrti; dati na škole
4. pripisati: dobro se drži, ne bih mu dao više od pedeset godina
5. roditi: ti ćeš mu dati djece
6. prirediti: dati koncert, predstavu
7. dati (poštenu, časnu) riječ; dati (tvrdu, božju) vjeru trdno obljubiti; dati zalogaj iz usta, krvi ispod grla biti zelo dober; dati komu za pravo pritrditi komu; dati pleća, leđa pobegniti, odkuriti jo; dati komu na znanje, do znanja; dati ruku onome koga voli dati roko tistemu, ki ga ljubi; dati aber dati glas, sporočilo; dati vjeru za nevjeru obljubiti, pa obljubo prelomiti; dati kome rog za svijeću ukaniti, prevarati koga
II. dati se
1. posvetiti se: dati se nauci, znanosti; dati se na posao
2. dati se, pustiti se: ne daj se!
3. obrniti se: bolest se dala na bolje
4. ljubiti se: ne da mi se jesti
5. roditi se: dalo se muško
6. dati se, vtakniti se: upravo bješe tu, a sad ne znam kud se dade
7. to mi se dalo na žao to me je užalostilo; u danim, datim prilikama v danih razmerah

degènek m (t. degnek) dial., zastar. palica, batina: izvući degenek biti tepen, dobiti batine; kazna za manje prestupe bilo je batinanje zvano degenek

dèvētī -ā -ō deveti: deveti dio, deo; biti na -om nebu biti v devetih nebesih; biti -a rupa na svirali biti brezpomemben: biti nekome -e peći žarilo biti za koga daljno sorodstvo; to mi je -a briga to mi ni nič mar; izgleda kao -o čudo zelo je čuden, nenavaden

díka ž
1. kras, ponos, slava, čast: Cankar je dika naše književnosti
2. ljubica, ljubček, ljubljeno bitje: oj zbogom, diko, ja idem
3. biti, služiti na -u biti v ponos

diléma ž (gr, dilemma) dilema: biti u -i biti v zadregi

dòkolica ž brezdelica, prosti čas: biti u -i biti brez dela, biti prost

dòrāstao dorásla doráslo dorasel: biti dorastao čemu biti kos čemu; ovim zadacima parlament se nije pokazao -im; dorastao svim teškoćama

dorásti dorástēm dorasti: djevojka je dorasla do snage i pameti; dorasti zadatku biti kos nalogi

dòva ž (t. dua, ar.)
1. muslimanska molitev: učiti -u moliti; učiniti -u opraviti molitev; otklanjati -u opraviti molitev s klanjanjem; stajati na nečijoj -i biti v varstvu molitve nekoga
2. blagoslov

džȅp džèpa m, mn. džèpovi (t. džep, ar.)
1. žep: dirati u čiji džep segati komu v žep; imati pune -ove biti bogat, premožen; mašiti se u državni džep krasti iz državne blagajne; udariti koga po džepu narediti komu velike stroške; imati koga u džepu imeti koga v svoji oblasti; promatrati događaje, politiku kroz svoj džep presojati dogodke, politiko po svoji koristi; treba dublje segnuti u džep treba je globlje seči v žep
2. žep, obkolitveni manever: nacisti u sovjetskom -u kod Kurska
3. zračni, vazdušni džep zool. zračni žep.

Evin -a -o Evin: Evin sin; -a kći; biti u -om kostimu biti nag

fôrma ž (lat. forma)
1. forma, oblika: četvrtasta, jajasta, okrugla forma; moderna forma pokućstva; organizaciona forma
2. forma, način: društvene -e vladanja; ne gleda mnogo na -u
3. stanje psihične ili telesne usposobljenosti: naši smučari, skijaši su ove godine u -i; na zabavi je sve u -i
4. kalup: forma za pripremanje različitih kolača, za pravljenje šešira
5. forma: u -u stavljati štamparski slog
6. forma, oblika: -e različitih padeža imenice, različitih osoba glagola
7. biti bez forme biti nevljuden; ispasti iz -e ne se držati družbenih pravil; u zakonskoj -i po zakonu, kakor predpisuje zakon

fúra ž (n. Fuhre) nizko pog. fura, vožnja: izvući -u biti ozmerjan

gànuti gȁnēm
1. ganiti: ganuti koga do suza; biti ganut biti ganjen
2. ganiti, premakniti: ruku nisam mogao ni ganuti

gȃs m, mest. u gásu, mn. gásovi (gr. chaos)
1. plin: zagušljivi, otrovni gasovi; rasvjetni, svetleći gas svetilni plin; barski, močvarni gas; biti pod -om biti nasekan, nakresan; voziti pod punim -om voziti z največjo brzino; dati autu gas povečati hitrost avtomobilu
2. ljudsko petrolej: nekada je seljak kupovao šećer i gas u seoskom dućanu

gô gòla gòlo, dol. gȍlī -á -o, komp. gòlijī -ā -ē
1. gol: -i zid, -a istina, laž; -o drvo; spasti, spasiti -i život; spavati na -oj zemlji
2. nag: biti go i bos
3. bos: -e noge
4. razoglav: biti -e glave
5. prost: vidjeti -im okom
6. go golcat popolnoma gol; biti -a voda biti zelo prepoten

gòrjeti gòrim, gòrāh -āše, gòrio gòrjela (ijek.), gòreti gòrim, gòrāh -āše, gòreo gòrela (ek.) goreti: drvo, benzin, ugalj gori; na nebu gore zvijezde, zvezde; gorjeti od nestrpljenja; gorjeti između dvije, dve vatre biti med kladivom in nakovalom

gòtov -a -o
1. gotov: ja sam time gotov; kupiti za gotov novac; plaćati u -om novcu; to je -a stvar
2. odrasel, razvit: gotov čovjek; -a djevojka
3. pripravljen: gotov za put, na sve; on je gotov svakome pomoći; biti gotov kao zapeta puška biti vsak trenutek pripravljen; biti gotov s kim uničiti koga

gȑlo s
1. grlo: vikati iz svega -a vpiti na ves glas, na vse grlo; metnuti kome nož pod grlo nastaviti komu nož na grlo, na vrat; ispirati grlo hipermanganom; zapeo mu zalogaj u -u obtičal mu je založaj v grlu
2. glas: imati meko grlo
3. vrat: nositi đerdan o -u
4. glava, rep: imati pet -a goveda
5. satjerati kome zube u grlo razbiti komu gobec; biti zakopčan do -a biti zadržan, zaprt vase
6. grlo, žrelo: grlo puške, puščane cijevi, cevi; grlo vulkana krater vulkana; grlo sobne peći isteje kmečke peči: grlo doline, tjesnaca, bunara
7. grlo: usko grlo proizvodnje