-
trovpréga ž zaprega od tri konja, tropreg
-
tûg m, mn. tȕgovi (t. tug, perz.) konjski rep na paševem kopju kot znamenje dostojanstva, najnižji paša je imel en konjski rep, srednji po dostojanstvu dva in najvišji tri repe: paša sa jednim -om (birtuglija), sa dva -a (ičituglija), paša sa tri -a (učtuglija)
-
čȅtvr̄t ž
1. četrt: četvrt sata, kile; četvrt pileta; četvrt do tri prisl. tri četrt na tri
2. četrt, kvart: četvrt grada, varoši
3. krajec: mjesec je u posljednoj -i
-
ćòšak -ška m, mn. ćòškovi (t. köše, perz.)
1. ogel, vogal, ogal: kuća na -u ulice; domaćica drži tri ćoška kuće gospodinja podpira tri ogle hiše; biti na tri -a biti slabe volje
2. kot: u -u stoji furuna; stjerati koga u ćošak spraviti koga v težek položaj
-
ćóše ćóšeta in ćòšeta s (t. köše, perz.)
1. ogel, vogal, ogal: nestao je za ćošetom; okruglo pa na ćoše na tri ogle okrogel pes, zadeva je nejasna, nedoločena, zvita
2. kot: ćoše u sobici
-
glȁgol m, glágol m (stsla.)
1. lingv. glagol
2. ime csl. črke g
3. stolovi su namešteni dva na "glagol", a tri na "pokoj" dve v obliki cirilske črke g, tri pa v obliki cirilske črke p
-
jȅdīvo s jed, jedača: piva i -a za tri ljeta ima pijače in jedače je za tri leta dovolj
-
nèdjelja ž (ijek.), nèdelja ž (ek.)
1. nedelja: -ama se odmaramo od svakodnevnih poslova; praznovati -u; osvanula je nedjelja prišla je, napočila je nedelja; Cvijetna, Cvetna nedjelja cvetna nedelja; sirna nedjelja pustna nedelja; mlada nedjelja prva nedelja po mlaju; bijela, bela nedjelja bela nedelja
2. teden: kroz -u dana čez teden dni; od danas za tri -e čez tri tedne; čista nedjelja prvi teden velikonočnega posta; velika, strasna nedjelja veliki teden
-
stûpanj -pnja m (češ. rus.)
1. stopnja: studij prvoga -a; jednadžba, jednačina drugog -a; teren se spušta stupanj po stupanj, u stupnjevima; rasporediti ljude po stupnjevima; prekidač na tri -a stikalo na tri stopnje; poreski stupanj davčna stopnja; prvi, drugi, treći stupanj pridjeva; pravoslovna akademija u Zagrebu bila je podignuta na stupanj fakulteta
2. stopinja: kut, ugao devedeset stupnjeva; vanjska, spoljna temperatura iznosi sada deset stupnjeva
-
trȍjī -ē -ā štev. z množinskimi in skupinskimi samostalniki: troje ljestve, troje rukavice trije pari rokavic; troje cipele; troja vrata; troji svatovi tri skupine svatov; učestvovala je u trojim svatovima; troja djeca otroci treh družin
-
tròvjēran -rna -o (ijek.), tròvēran -rna -o (ek.) troveren: -a zemlja dežela, kjer so tri vere
-
vjȅra ž (ijek.), vȅra ž (ek.)
1. vera: vjera u boga
2. zaupanje: slijepa, čvrsta, nepokolebiva vjera; imati -u u koga
3. vera: raditi u dobroj -i
4. upanje, kredit: dati komu robu na -u
5. moška beseda: tvrda vjera; dati komu -u
6. zvestoba: okrenuti -om postati nezvest, izneveriti se
7. zaroka: ugovarati -u; djevojka je bila pod -om tri godine dekle je bilo tri leta zaročeno
8. alal mu vjera! dobro je, prav je tako!; -e mi! pri moji veri!; božja ti vjera! resnično, tako je