-  aràtos prisl. (gr. aratós) prekleto: aratos ti bilo! naj te vrag vzame! 
-  bèndati -ām (t. bende, perz.) priznavati, upoštevati: ja tebe ne bendam za učitelja; ja tebe ne bendam nimalo te sploh ne priznavam; braća ga nisu mnogo ni bendala 
-  bôjse, bòjse prisl., dial. morebiti, morda, najbrž, lahko da: da te bojse nisam što uznemirio da te morebiti nisem vznemiril; to bi bilo suviše obično i, bojse, ispod dostojanstva tvoga in najbrž pod častjo tvojo; uzdiše li, pominje li dragu, ili, bojse, i ne haje za me ali pa lahko da ne mara zame 
-  brȁšno s moka: brašno od pšenice, kukuruza; pšenično, kukuruzno brašno; riblje brašno; od tog -a neće biti pogače iz te moke ne bo kruha; zna svinja što je poskurno brašno; ni zimi bez ruha, ni ljeti bez -a ne putuj; za babino brašno za prazen nič; smijati se, smejati se kao lud na brašno smejati se brez vzroka 
-  budibóksnama
 1. prisl. radi sve nešto budiboksnama dela nekaj, da bogpomagaj; što si danas nekako budiboksnama kaj si danes nekam čuden, bog te nima rad
 2. sam.: uzeo ga budiboksnama na svoju ruku vzel ga je sam bognasvaruj na svojo roko
 
-  čȅkati -ām
 I. čakati: čekao sam te kao ozebao sunce; vrijeme, vreme ne čeka
 II. čekati se sčakovati se: tu da se čekaju nedjelju, nedelju dana; čekaj se ti! čakaj ti, ko te dobim!
 
-  dobrìna ž dial. dobrina, dobrota, tudi nesreča: pričaj mi, kakva te je dobrina donijela ovamo kaj te je dobrega prineslo sem; a što ostavi ognjište? - od dobrina! pobjegao sam da glavu sklonim; udarila neka dobrina na naš dom, pa ne možeš živeti, hoće da nas satre nekaka nesreča je prišla nad našo hišo, hoče nas uničiti 
-  drvenàrija ž suha roba: on gradi vedrice, kace, gotovo svaku -u; ne razumijem se ja u toj -i ne razumem se na te reči; stanovnici se većinom bave -om prebivalci se pečajo z izdelovanjem suhe robe 
-  dȑviti se -īm se
 1. preskrbovati se z drvmi
 2. dreveneti: drviti se od straha
 3. leseno se držati: što se drviš kao da si uzet kaj se držiš kot da te je božje
 
-  đȁvao đâvla m, đȁvō đȁvola m (ngr. diavolos) hudič, zlodej: crni đavao; bježati od koga, od čega kao đavao od krsta, od tamjana; đavao ne miruje, ne spava; idi do -a pojdi k hudiču; tko s -om tikve sadi, o glavu mu se lupaju po slabi družbi rada glava boli; ubogi đavao; neka te đavao nosi da bi te hudič odnesel 
-  izmòdriti ìzmodrīm pomodriti, narediti modro: dobro će ti izmodriti rebra, izbiti koji zub pretepli te bodo, da boš imel rebra vsa plava 
-  jȁdan -dna -o
 1. ubog, reven: jadan život nekadašnje seoske djece
 2. nesrečen: jadan naš susjed, svi ga ostaviše
 3. nebogljen, žalosten: jadan si ti partizan
 4. mizeren: ovi ljudi rade u -im prilikama
 5. pasti na -e grane obubožati, postati revež; -a mu majka gorje mu; jadan ne bio bog se ga (te) usmili
 
-  jesènašnjī -ā -ē: -e borbe boji te jeseni 
-  kâjda ž, kàjda ž (t. kaide, ar.)
 1. nota: staviti u -e zapisati z notami
 2. mn. napev, arija, note, z notami zapisano glasbeno delo
 3. od te -e nema fajde iz te moke ne bo kruha
 
-  kȉša ž dež: sitna, plaha, jaka kiša; dan je na -u kaže na dež; popio bi -u hud pijanec je; kiša te ubila! da bi te koklja brcnila 
-  kòštati -ām, kóštati kôštām (srvn. kosten, lat. costare) pog. stati, veljati: to ništa ne košta; doktori su mnogo koštali; to će ga koštati glave, života to te bo glave, življenja stalo; koštati kao svetoga Petra kajgana veliko stati 
-  kovr̀čati -ām (se), kòvrčiti -īm (se) (t. kyvyrdžyk) kodrati (se): kovrčati kosu; kosa mu se kovrča, kovrči; ekspr. nagajati: da si malo pametniji, mogao bi gazdi sad kovrčiti, pa sve da ti tepa i da te gladi čeprav ti sladko govori in te boža 
-  kȕga ž (srvn. koge, lat.)
 1. kuga: kuga je opasna zarazna bolest; liječi se serumom, sprečava se preventivnim cijepljenjem; goveda kuga je bolest goveda, ovaca i koza; od svinjske -e ugibaju svinje; kuga peradi napada većinom kokoši
 2. slabš. ničvrednež: kuga te odnijela da bi te hudiman vzel!
 
-  nàdariti -īm
 I.
 1. zapeljati: koji te đavo nadari na to
 2. napeljati: nadariti koga na što
 II. nadariti se: kako je duga noć kada se briga nadari kako je dolga noč, ko te tarejo skrbi
 
-  nȉkud, nȉkuda prisl. nikamor: vezani smo, nikud ni makac; iz te kože nikud iz te zagate ni izhoda