Franja

tožíti tožim
1. tužiti se, žaliti se: tožiti komu svoje težave, komu o težavah; tožiti se na brata, čez brata
2. čeznuti za kim, za čim: toži se mi po domu
čeznem za domajom, za zavičajem; toži se mi vstati
ne da mi se ustati, mrzi me da ustanem; nocoj se mi tako toži
večeras mi se spava

tretírati -am (fr. traiter)
1. tretirati, postupati s kim, s čim: tretirati človeka
2. obrađivati, raspravljati, pretresati neki problem

vŕvjeti -īm, vr̀vjeti -īm (ijek.), vŕveti -im, vr̀veti -īm (ek.)
1. vrveti, mrgoleti: tu sve vrvi od mnoštva naroda
2. biti bogat s čim: njegovi tekstovi vrve citatima
3. teči, ulivati se: na oko vrvjele su mu suze

zahrepenéti -im, zahrepenel -ela zažudjeti (-de-) za čim: zahrepeneti po čem, po domu

bȁba ž
1. baba, starka, stara ženica: u povorci sami starci, a oko njih djeca, žene i -e
2. babica, stara mati: rođak po -i
3. tašča
4. šalj. žena, soproga
5. dojilja: tebe je baba dojila
6. ekspr. baba, ženska
7. ekspr. strahopetec, mevža, šleva
8. dati -u za nevjestu komu kaj podtakniti; zadušna baba človek preveč dobrega srca; muška baba star samec; vrag mu -i naj gre k vragu; za čije -e zdravlje zakaj, komu na ljubo; trla baba lan da joj prođe dan ukvarjati se s čim brezsmiselnim, nekoristnim; što je -i milo, to se -i snilo; prevesti -u metati žabico

bȍljē prisl. bolje: bolje ikad nego nikad; što bolje; brže bolje čim prej; bolje reći bolje rečeno; bolje rekavši z drugimi besedami

bȕba ž
1. žuželka: nabadati -e na čiode
2. slabš. kanalja: to nije čovjek nego buba
3. lenuh: lijena buba
4. ljudsko rak (bolezen)
5. mn. ljudsko gliste (otroška bolezen)
6. smešni pojmi, napačne predstave: imate bube u glavi; udjenuti kome -u u uho vznemiriti koga s čim
7. zool. pikapolonica; bubazlata zlata mimica; bubašvaba ščurek; buba veslara kozak, podvodnjak; majska buba majnica; svilena buba sviloprejka; španska buba španska muha; smrdljiva buba poljska stenica; bubamara pikapolonica

kàil neskl. prid. (t. kail, ar.) sporazumen, zadovoljen, voljan: biti kail čemu biti s čim sporazumen: stari nije tome kail bio stari se s tem ni strinjal

nesàglasan -sna -o
1. nesoglasen
2. biti nesaglasan s čim ne se ujemati s čim, ne soglašati s čim

nesùglasan -sna -o
1. nesoglasen
2. biti nesuglasan s čim, s kim ne se ujemati s čim, s kom, ne soglašati s čim, s kom

opásnōst ž nevarnost: opasnost od čega nevarnost pred čim; izložiti se velikoj -i izpostaviti se veliki nevarnosti; biti u -i po život biti v smrtni nevarnosti

poprećívati -prèćujēm (ijek., ek.) pretiti, žugati, požugavati: poprećivati komu čime pretiti komu s čim

rànije prisl. poprej, prej: to je bilo ranije; otišla je ranije od tebe odšla je prej kot ti: ručali smo ranije nego obično; doći što ranije priti čim prej

slúžiti slûžīm
I.
1. služiti: služiti kod koga, komu; služiti vojsku služiti vojaški rok, biti pri vojakih; ja sam služio vojsku u Sarajevu; služiti državu služiti državi, biti v državni službi; služiti pješadiju služiti vojaški rok pri pehoti; to ne služi ničemu to ni za nikamor; to ti služi na čast to ti je v čast; to ti služi na korist to je v tvoje dobro; služiti svojim strastima hlapčevati svojim strastem; zdravlje mi dobro služi sem pri dobrem zdravju; služi me karta imam srečo v kartanju; to ti služi na sablazan to ti je v pohujšanje
2. streči (komu): služiti koga za stolom, koga vinom, rakijom, jelom; služiti gostima vino; čime vam mogu služiti s čim vam lahko postrežem
3. rabiti: kabinet mi služi i kao radna soba
4. praznovati: služiti slavu, svetkovinu
5. borba protiv komunizma služila je Hitleru kao maska za lakše pokoravanje pojedinih zemalja krinko boja proti komunizmu je H. zlorabljal, da je laže zasužnjeval posamezne dežele
II. služiti se
1. uporabljati: služiti se svim mogućim sredstvima
2. streči si, postreči si, vzeti: služite se, molim, dok još ima

vòditi vȍdīm, vȍđāh vȍđāše; vȍđen -a
I.
1. voditi: voditi koga za ruku, koga pravim putem, na pravi put; voditi djetetu ruku kod pisanja; voditi kolo, vojsku ka pobjedi; voditi nadzor imeti nadzorstvo; voditi račune; voditi radnju voditi trgovino, delavnico; voditi parnicu pravdati se; voditi istragu; ovaj put vodi u propast ta pot pelje v pogubo; voditi poslovne knjige; put vodi u varoš
2. peljati: voditi koga pod ruku
3. voditi računa o čemu računati s čim
4. voditi brigu o čemu brigati se za kaj
5. izvajati: voditi porijeklo, poreklo iz stare porodice
6. voditi riječ imeti prvo besedo; voditi ljubav imeti ljubezensko razmerje; voditi koga za nos; voditi veseo život veselo živeti
II. voditi se
1. voditi se: oni se vode za ruke, za ruku
2. ravnati se: pisac se vodio pri pisanju romana najmodernijim književnim principima
3. hoditi, sprehajati se: cijelo jutro vodi se s tim psom

vrijème vrȅmena s, mn. vremèna, rod. vreménā (ijek.), vréme vrȅmena s, mn. vremèna, rod. vreménā (ek.)
1. čas: sad je vrijeme da se radi; vrijeme sve izliječi; teška vremena smo preturili preko glave težke čase smo preživeli; prekraćivati sebi vrijeme čime krajšati si čas s čim; glagolsko vrijeme; sadašnje vrijeme; aorist je jedno od glagolskih vremena
2. vreme: hladno, kišovito, sunčano vrijeme; kad se mačka umiva, okrenuvši se ka istoku, sluti na lepo vreme
3. neurje: zateklo ih vrijeme na moru
4. menstruacija: žena ako nema vremena, znade da je zanosila
5. na vrijeme pravočasno; za vrijeme rata med vojno; od prije, od pre nekog vremena od nedavno; s vremena na vrijeme od časa do časa; u ono vrijeme reče Isus svojim učenicima tisti čas je rekel ...; srednjoevropsko vrijeme; vrijeme gradi, vrijeme i razgrađuje čas gradi pa tudi podira; svaka sila za vremena, a nevolja redom ide sila in oblast sta minljivi, nesreča pa vsakogar doleti