Franja

gúdjeti gúdīm (ijek.), gúdeti gúdīm (ek.)
1. gosti: guslari su gudjeli i pjevali na posijelima
2. žuboreti: kroz varoš gudi rijeka
3. grmeti, bobneti: po cio dan gudi artiljerija na Romaniji
4. ni gudi ni gudalo vadi ne govori, pusti stvar pri miru; gudjeti istinu govoriti resnico

ìći ìdēm, oni ìdū, vel. ìdi, aor. ìdoh ìde ìdoše, impf. ȉdāh ȉdaše, del. ìšao ìšla
1. iti: ići pješke, peške; sada idemo kući; kada idete u grad?; skoro će ići vlak, voz; sat ide polagano; poslovi idu slabo; to ide na tvoj trošak; to joj ne ide u glavu; ići u nekoj stvari suviše daleko; ići čijim stopama, čijim tragom iti po stopinjah nekoga; ići s duhom vremena; ići u korak s modom; ići kome uz nos kljubovati komu; ići kome na živce; ići od sebe iti na stran; ići trbuhom za kruhom; idi mi s očiju! izgubi se mi spred oči!; to mi ne ide iz glave; ide mu karta ima srečo v igri, pri kartanju; ide joj san na oči drema se ji; ići dokraja gnati zadevo do konca; ići za svojim očima, za svojom glavom samostojno se odločati; to mu je išlo za rukom to se mu je posrečilo; ići kome na lijepak iti komu na limanice; to mu ne ide od ruke to mu ne gre od rok; ići na tanak led lotevati se negotove stvari; ići svojim putem brigati se za svoje zadeve; ta idi, molim te! beži no, beži!; što ne ide, ne ide kar ne gre, ne gre
2. potovati, peljati se: ići vozom, vlakom na more; ići parobrodom, avionom
3. iti, padati: čitav dan ide kiša
4. prihajati, približevati se: već ide proljeće, proleće
5. vreti na dan: suze joj idu na oči
6. prodajati se: ova roba dobro ide (na pijaci)
7. prizadevati si: on ide za tim da se okoristi situacijom
8. voditi: ova ulica ide kroz čitavu varoš
9. biti: odmah iza mosta, iza kuće ide željeznička pruga
10. hoditi, družiti se: kaži s kim ideš i ja ću ti kazati ko si
11. tikati se: ove riječi tebe idu
12. iti, biti: koliko puta ide pet u deset?
13. nanašati se: na težak zločin ide težak zakon
14. iti, pripadati: sve ćeš dobiti što te ide
15. spadati: Mažuranić ide u red najvećih pjesnika naših
16. dogajati se: sve to ide i dan-danas
17. idi u peršun! pojdi k vragu!; idi u bestragiju! izgini, da ne slišim več o tebi!

ìmān -ána m (t. iman, ar.) muslimanska vera: e jest, babo, tako mi -a! da, očka, pri moji veri!

ȉsplaka ž izplaka: izliti -u u kanal; isplaka pri bušenju z bentonitom pomešana voda, ki se uporablja pri vrtanju

ȉspovjednī -ā -ō, ispòvjednī -ā -ō (ijek.), ȉspovednī -ā -ō, ispòvednī -ā -ō (ek.)
1. izpovedni: ispovjedni protokol protokol priznanja
2. spovedni: ispovjedni listić; na -u reći govoriti resnico kot pri spovedi

iščàhuriti se -īm se prilesti iz zapredka: leptir se iščahuri iz svoje čahure u kojoj je bio zavijen kao crv; u njemu se iščahurila velika ljubav za bolne pri njem se je rodila ...

izíći ìzīdēm, izídi, izídoh ȉzīde, izìšao izìšla
1. iti: izići u šetnju; izašli su u bioskop, u kino
2. iti (ven, iz), oditi iz: otac je izišao iz sobe vrlo oprezno, gotovo na prstima
3. iziti: izišla je knjiga iz štamparije; izišlo je sunce; mjesec će skoro izići
4. izbruhniti: izišle su boginje
5. končati se: sve će se dobro izići; sve će na dobro izići
6. postati: iz njega je izišao dobar dak; krivo ne može nikad na pravo izići
7. zbledeti: izišla je boja
8. nastati: odatle bi mogao izići veliki istočni rat
9. zrasti: Stojan je izišao lep i ugledan mladić
10. stopiti: žene su izišle na prozore
11. stopiti pred oči: kad sam prolazio ulicom, izicde mi slika vojvodanskih sela
12. miniti: izišla je godina dana; od onoga dogadaja izišlo je deset godina
13. izgubiti se: ovo je izišlo iz običaja
14. izstopiti: izići iz manastira; zbog slabog materijalnog stanja morao je izići iz škole; igrač je morao izići iz igre
15. opraviti s kom: izići s kim na kraj; s njim ću lahko izići na kraj
16. priti: kad je izišao sa robije, čekali su ga novi zadaci ko je prišel iz ječe ..., ko je odsedel ...; izići s kim na mejdan sprejeti s kom dvoboj; izišao je na glas nadaleko na daleč je zaslovel; već su po stranama gdje je bio pijesak i slabija zemlja izišli sa srpom že so v krajih ... začeli žeti; dune vjetar i odnese galiju bogzna kuda, da za tri mjeseca nije mogla izići na svoj pravi put se ni mogla vrniti na pravo pot; ti izidi na visoku kulu povzpni se na visok stolp; izići s predlogom predlagati; izići pred narod stopiti pred ljudstvo; kula je izišla iz svoga temelja stolp je zrasel iz temelja; izići iz noći preživeti noč; koliko izide to sve skupa koliko znaša to vse skupaj; ako bi se ostalo pri usvojenoj praksi, onda bi izašlo da nosioci zemaljskih kandidatskih lista ne mogu učestvovati pri senatorskim izborima če bi se ostalo pri sprejeti praksi, bi to pomenilo, da ...; on je izišao iz naroda on izhaja iz ljudstva

kàpījskī -ā -ō vratni: kapijski fenjeri svetilke pri vratih

kȉnuti -nēm, vel. kȉni, aor. kȉnuh kȉnū
I.
1. potegniti, izvleči: kinuti nož, sablju
2. utrgati, ločiti: kinuti koga sa života
II. kinuti se pobrati se: kini mi se s očiju; kini mi se s duše pusti me pri miru, daj mi mir

kòrmilo s krmilo: uzeti kormilo u svoje ruke; biti na -u biti pri krmilu; ako sam dao brod, neću da pustim i kormilo; kormilo lade, države

kȑsnī -ā -ō
1. krstni: -a voda; krsni kum
2. križni: krsni pršljeni anat. križna vretenca; -a kost anat. križna kost, križnica
3. -a slava, -o ime etn. pri pravosl. praznik hišnega zavetnika

kȑšten -a -o krščen: jesi li ti kršten? ali si pri zdravi pameti?

kr̂vnī -ā -ō
1. krvni: krvni optok, tlak, pritisak; -e žile; -a osveta krvavo maščevanje; -e grupe; -a slika; krvni preparati
2. krvav: -a žrtva
3. smrtni: krvni neprijatelj; -a uvreda težka žalitev; -o kolo iz ljudstva izvoljeni razsodniki pri spravi v krvni osveti

lepèzati -ām
I.
1. pahljačasto razvrščati, širiti, razporejati: lepezati nove stodinarke
2. pahljati: pčele radilice, vodeći borbu protiv vrućine, lepezaju na letu pahljajo pri izletišču
II. lepezati se pahljati si: šeširom se lepezao

lópovskī -ā -ō lopovski: -o djelo; lopovski postupak; lopovski jatak pomagač pri tatvini; -a družina kradljivska, lopovska banda

lȕk m, mn. lȕkovi
1. bijeli (beli) luk česen
2. crni, crveni luk čebula; drag si mi kao luk očima; na glavi luk tucati mučiti koga; ni luk jeo ni na luk mirisao delati se nedolžnega pri kaki stvari, aferi; udari tuk na luk spopadla, spoprijela sta se dva enako trmasta in žilava nasprotnika

mȅštar -tra m (madž. mester, n. , lat.) dial.
1. mojster: biti meštar svoga zanata
2. učitelj: meštar seoske škole; dvorski meštar domači učitelj pri grajskih
3. predstojnik: veliki meštar viteškoga reda

mȉjeh m, mest. u mijèhu, mn. mjȅhovi (ijek.), mêh m, mest. u méhu, mn. mȅhovi (ek.) meh: nositi vino u -u: gaziti mijeh od orgulja goniti meh pri orglah; kovački mijeh; oderati koga na mijeh odreti koga na meh

mȉlōst ž, mest. u milòsti
1. milost: živjeti od čije -i; naći -i u koga najti milost pri kom; predati se na milost i nemilost; biti kod koga u -i
2. usmiljenje: držati koga u kući iz -i
3. ljubezen: ime joj je bilo Natalija, a ljudi su je od -i prozvali Nacom
4. milost: po -i božjoj i volji naroda kralj Grčke; zdravo, Marijo, -i puna

mjȅsto s (ijek.), mȅsto s (ek.)
1. kraj: Ljubljana s okolinom -ima
2. prostor: metnuti knjigu ma svoje mjesto; ona je sjela, sela na tvoje mjesto
3. mesto: svatko da stoji na svome -u, da stane na svoje mjesto
4. radno mjesto delovno mesto; glasačko mjesto volišče; zborno mjesto
5. točka: to je njegovo bolno mjesto
6. služba, službeno mesto: molba za mjesto sudije; žaliti se na najviše mjesto pritožiti se na najvišje mesto, molim -a! prosim, prostor!
7. biti na -u mrtav biti pri priči mrtev; biti na -u biti primeren; na licu -a na kraju samem