Franja

mlàdati -ām celiti se: rane mladaju nazdravo rane se hitro celijo

mlȁdēnčići m mn. medeni kolački, ki se pečejo ob godu nedolžnih otročičkov

mláditi mlâdīm
I.
1. pomlajevati: to mladi dušu moju
2. obnavljati, na novo zasajati: mladiti vinograd
II. mladiti se
1. pomlajevati se: vino već ih kreće i starci se mlade
2. jagnjiti se, teliti se, teletiti se: kada se ova krava posljednji put mladila; ovce se mlade
3. mladiti se: mjesec se mladi

mladíti -im
I.
1. podmlađivati: sreča mu mladi srce
2. imati mladunčad: v grmovju mladijo kosi
II. mladiti se podmlađivati se: zadnje čase se vidno mladi

mladòkosan -sna -o ki se lahko kosi: -a trava

mlátiti mlâtīm, mlȃćāh -āše, mlátio -ila, mlȃćen
I.
1. mlatiti: mlatiti pšenicu, praznu slamu, gloginje mlatiti prazno slamo
2. klatiti: mlatiti jabuke, kruške, orahe
3. tepsti, tolči, biti: mlatiti jadnu životinju; mlatiti koga toljagom tepsti koga z gorjačo; Srbi su mlatili Turke da se gora orila
4. mahati, kriliti, bingljati: mlatiti rukama, nogama sjedeći na klupi
5. majati: jugovina je mlatila vrhovima šume
6. gobezdati: ne mlatite pred djecom koješta
II. mlatiti se
1. tepsti se: mlatiti se s djecom iz komšiluka
2. potikati se, postopati: mlatiti se po svijetu; kelner se mlatio po lokalu
3. plahutati, plahetati: odijelo se mlati oko struka kad djevojka brzo ide
4. ekspr. vlačiti se: Stepan je naš sused, i ja neću dopustiti da se ti s njegovom ženom mlatiš

mlȁtnuti -nēm
I. udariti, treščiti: mlatnuti koga po glavi; valja mlatnuti rđom o zemlju
II. mlatnuti se udariti se: mlatnuti se čekićem po prstima

mláziti -īm razlivati se, teči v curkih: krv mu mlazi po licu

mlekáriti -im baviti se proizvodnjom i preprodajom mlijeka, mleka

mlekárski -a -o mljekarski (mlek-), koji se odnosi na radnike u proizvodnji mlijeka: -a šola; mlekarski tehnik

mnòžiti -īm
I.
1. množiti: množiti pet sa tri
2. pomnoževati: množiti prihode
II. množiti se množiti se, razmnoževati se, ploditi se: zečevi se naglo množe

mòčilo s
1. močilo kraj ob vodi, ob potoku, kjer se godi lan, konoplja
2. lužilo
3. mok, kvaša

močílo s
1. tekućina, tečnost za potapanje, močenje lana, konoplje
2. plštalina, baruština, zemljište gdje voda kao da pišti, polako bari iz zemije
3. močilo, rupa u kojoj se potapa, moči lan

mòčiti -īm
I.
1. močiti: krvlju močiti zemlju; suzama močiti jastuk
2. goditi, močiti lan: močiti lan, konoplju
3. lužiti: močiti drvo, metale
4. pomakati: močiti hljeb u sos od pečenja
5. ekspr. namakati si, močiti si: močiti žedno grlo
II. močiti se močiti se

močvírnik m
1. močvarica (ptica)
2. mjesto gdje se skupljaju rudničke vode: čistiti -e

mòći mògu mȍžēš òni mȍgū, mòzi, mȍgāh -āše, aor. mògoh mȍže oni mògoše, mȍgūći, mȍgao mògla,
I.
1. moči: to ne može biti; nisam mogao doći; ne mogu ti se načuditi
2. lahko, z določnim glagolom: ja mogu ići pješke lahko grem peš; još ove zime se možete nadati konzulu še to zimo lahko pričakujete konzula
3. kar se da: svoga strica je poštovao što biti može
II. moći se moči se: od davnina se ne može s našom kućom

mòdreti -īm (ijek., ek.)
I. sinjeti, postajati sinji, moder: modre mu usne
II. modreti se sinje, modro se videti: ispod kože modrela se krv; azuri oštro su se modreli

modréti -im
1. plavjeti (-ve-), modreti: grozdove jagode že modrijo
2. plaviti se: ob poti so modrele vijolice

mòdriti mȍdrīm
I. modriti, modro barvati
II. modriti se modro, sinje se svetiti: plavetnilo jutarnjeg neba što se modri

módriti -im
I. modriti, plaviti, bojiti modro: modriti zid
II. modriti se
1. modriti se, plavjeti (-veti) se: pred nami se je modrila gora
2. postajati modar, plav, modriti se: grozdje se že modri