-
nàzoricē, nazòrcē prisl. od dalec, tako da se tisti, ki mu sledimo, še vidi: djeca bi kradom i nazorice pratila ustanike
-
nȅčijī -ā -ē nekogaršnji, od nekoga: ne mogu sjesti, jer leži na stolici nečiji šešir
-
nekód pril.
1. negdje (-de): tam nekod ga boš našel
2. od nekod odnekuda: od nekod prihaja svetloba v sobo; do nekod
donekuda, do neke mjere (mer-): do nekod ima prav
-
nèpāmćēnje s
1. pozaba, pozabljenje
2. od davnih časov: pašnjak im je od -a zajednički pripadao
3. med. amnezija, izguba spomina
-
nȅvrāt m
1. nevrnitev, kraj, od koder ni vrnitve: idi u nevrat!
2. vrsta rečnega čolna za plovbo po vodi navzdol
-
nȉodaklē, nȉotkalē, nȉotkud, nȉotkudā prisl. od nikoder
-
nísam nísi, nìje nísmo níste nísu sed. čas od glagola biti, nisem nisi...
-
núcati -am (srvnj. nutzen, nutzen) nisko razg.
1. trebati: nucati denar za kaj
2. koristiti, služiti, biti od koristi: zdravila mu nucajo; kaj mi nuca klavir, če ne znam igrati
-
òbdanica ž
1. dan, čas od jutra do večera: odlazio je od kuće na -u, a uveče se vraćao
2. kosilo, obed: učenici nose u torbama i -u
-
obrusíti i obrúsiti -im
1. obrusiti, izbrusiti, uglačati brušenjem: obrusiti kamen, železo
2. otesati, naučiti koga pristojnom vladanju: obrusiti koga
3. obrusiti si noge premoriti se od hodanja
-
obvéza ž
1. zavoj, povoj, povez od tkanine: obveza za rano
2. obaveza: delovna obveza
radna obaveza
-
òčamati -ām, očámiti òčāmīm načakati se, skoprneti od čakanja: ja već očamao sjedeći i čekajući te; neće znati za kim će raja, te će tako očamiti sama
-
ȍdadžija m (gr. odé) pesnik od (iron. v 1. pol. 19. st. pri Srbih)
-
òdākle, òdaklē, odákle prisl. od kod, od koder, iz česar: odakle znaš to?, odakle slijedi da je optužba izmišljena
-
òdāndē, òdandē prisl. od ondod
-
òdār -ára m iron. pesnik od
-
odàsvud, odàsvuda prisl. od povsod: odasvud dolaze ljudi
-
òdātlē, òdatlē prisl. od tod, iz česar: odatle je došao; odatle slijedi da je optužba izmišljena
-
òdāvdē, òdavdē prisl. od tod, iz česar
-
odbrànāškī -ā -ō prid. od odbranaš 2.: narav mu je -a takšna je njegova narava, da pristransko brani določena načela