Franja

stanòvati stànujēm
1. prebivati: lav stanuje u pećinama; mi stanujemo u Sloveniji
2. stanovati: stanovati pod kiriju stanovati kot stanovanjski najemnik

stòžina ž
1. stožnik, drog sredi kope, gumna: slagati snoplje oko -e; Stritar bijaše za duže vrijeme kao stožina oko koje se čitav stog naše kulturne pripovijesti sadijevao; dug i mršav kao stožina dolg in suh kot prekla
2. gl. stog

sùstremina ž (samo v frazi) odijelo stoji na njemu kao sustremina obleka visi na njem kot vreča

svijèća ž (ijek.), svéća ž (ek.)
1. sveča: lojana, voštana, stearinska, mrtvačka svijeća; ledena svijeća; svijeća za božićno drvce, za novogodišnju jelku; krsna, slavska svijeća krstna sveča, sveča, ki jo prižgejo ob krstni slavi; prav kao svijeća raven kot sveča; pridržati komu -u na samrti držati komu sveču ob zadnji uri; umrijeti bez -e ne imeti bližnjih sorodnikov; ugasila mu se slavska svijeća umrl je brez potomcev; ugasiti = utuliti -u ugasiti svečo; od strehe vise -e od kapu vise ledene sveče
2. fiz. sveča: Hefnerova svijeća, električna žarulja, sijalica u obliku -e

svíla ž
1. svila: prirodna, umjetna, vještačka, veštačka, sirova svila; fabrika, tkaonica -e; preradba sirove -e; končanje -e sukanje svile; čovjek mekan kao svila človek mehak kot svila; nositi -u i kadifu oblačiti se razkošno; prodavati nekome -u vleči koga za nos, imeti koga za norca; pustiti kome crvenu -u udariti koga v obraz, po nosu, da mu teče kri
2. koruzni laski: svila na kukuruznom klipu

svírati svîrām
1. igrati: svirati u klavir, na klaviru, na violini, u harmoniku, u frulu; ciganski svirati igrati brez not, kot cigani; jedni sviraju, drugi igraju (tudi ekspr.)
2. piskati: lokomotiva, lađa, sirena svira
3. trobiti: svirati u rog, u trubu; svirati (na) ustajanje, (na) zbor, (na) uzbunu; svirati povečerje trobiti k počitku
4. žvižgati: kuršum, tane, kugla svira kroz vazduh, kroz zrak; vjetar svira
5. tanko svirati revno živeti, tanko piskati; to možeš ti komu drugome svirati to lahko komu drugemu pripoveduješ

svójstvo s
1. lastnost, posebnost: to su njegova specijalna -a
2. zadolžitev, funkcija: to je on rekao u -u predsjednika to je dejal kot predsednik

svrh predl. z rod.
1. vrh: oni leže jedan svrh drugoga
2. kukuruzi su ove godine više svrh čovjeka koruza je letos višja kot človek
3. iznad; to je kameniti breg svrh koga voda okomice pada
4. povrh: na njemu je bilo svakojaka odela, a svrh svega banatski doroc
5. razen: svrh toga dadoše joj novac da nabavi namirnice za kuću

šála ž šala, burka: duhovita, neslana šala; zbijati -e; pozorišna, kazališna šala u tri čina; aprilska šala; bez -e, to je istina; danas mi nije do -e: napisaću vam hitro, ko od -e kot za šalo; paprena = masna šala

šȁrkast -a -o
1. uzdiže se na istoku nešto -o na vzhodu se vzdiguje nekaj kot pisano
2. nezanesljiv

šìbak šìpka m, šìbāk -áka m cep, cepec: kosti mu pobolijevaju kao da ga je ko šibacima izvrhao kot da ga je kdo s cepcem premlatil

štȕka ž zool. ščuka, Esox lucins, mn. ščuke, Esocidae; suh, suv kao štuka suh kot trska

štȕknuti -nēm
1. izginiti, izgubiti se: on štuknu u gomilu; kad sam im se približio, oni nekud štukoše
2. pohiteti: ona se obuče i štukne na čist vazduh
3. dobiti neke (zdravstvene) motnje: meni je nešto štuknulo; zglob je ušinut, ako mu se vezice jako nategnu, kao npr. kad štukne noga sklep je zvit, če se mu vezi močno nategnejo, kot kadar je kaj narobe v nogi
4. štuknuti pameću ponoreti, zblazneti: nije ona štuknula pameću

tàpēt -éta m (gr. tapes) tapet, preproga: zidovi su presvučeni ljubičastim -ima; staviti, iznijeti što na tapet spraviti kaj na dnevni red kot predmet pogovora; biti na -u biti na dnevnem redu kot predmet pogovora

tèpsija ž (t. tepsi) pekač, pekača: bakrena, emajlirana tepsija; u -i se peče pita, hljeb; tepsija demirlija velik pekač na železnem stojalu, rabi nam kot miza; kao tepsija popolnoma raven

tr̀čati tr̀čīm
1. teči: trčati za kim; kao mahnit je trčao cestom kot brez uma je tekel po cesti; naša ekipa je trčala na 300 metara; trčati za srećom
2. tekati: djeca trče ulicom; trčati amo tamo; ekspr. trčati za svakom suknjom
3. bežati: trčati u zanatlije, u industriju, sa sela u grad
4. mahati, kriliti: ruke mu i oči samo igraju, čas pruža sapun, čas ular, čas konopac, hadžija ga gleda, nikad on ovako ne trči rukama
5. dirjati: ovaj konj dobro trči

trȅbati trȅbām (ijek., ek.)
1. biti treba: znaš kako bi trebalo da bude; ne treba da ideš na put; treba sto godina da se to popravi
2. biti potrebno, morati: treba da poštuješ roditelje; ja ću ti katkad trebati; ovo nije kao što treba da bude to ni tako kot bi bilo prav; tako ti i treba to si tudi zaslužil, prav ti je, prav se ti je zgodilo
3. potrebovati: trebalo mu je mnogo vremena dok svrši poslove

trenúće s trenutek: za trenuće oka kot bi trenil

trȅšten, trèšten trešten pijan pijan kot krava

tùtilo
1. m omahljivec, nestanovitnež: tutilo, žalosna ti majka, ti si nezavisan kao plaćenik
2. prisl. tu i tutilo kot da se ni nič zgodilo; otišao, pa tu i tutilo; eto tako držimo govore na zborovima, ispričamo se, izlarmamo, pa tu i tutilo; to je uradio, pa tu i tutilo to je naredil, pa nič!