dòjesti dòjedēm
I. pojesti: vuk je dojeo gusku
II. dojesti se preobjesti se, upreti se: jednolika hrana ubrzo se dojede; ovo mi se jelo dojelo
Zadetki iskanja
- dòkačiti -īm oplaziti, dotakniti se: crvenim jezikom pokušavala je da dokači Nenadovo lice; dokačiti koga laktom
- dòklimati -ām prikimati, primajati se
- dokonòbati -ām dial. težko se prebiti: jedva ću godinu dokonobati
- dokòpati -ām
I.
1. dokopati: dokopati do kraja vinograda
2. skopati: dokopati jamu
3. zgrabiti: dokopati koga za gušu; partizani dokopaše puške
II. dokopati se
1. dokopati se: dokopati se službe, stipendije
2. osvojiti, zavzeti: dokopati se grada - dokopáti -kopljem, dokoplji -ite i dokopaj -ajte; dokopal -ala
I. dokopati: dokopati do kraja, do polovice vinograda
II. dokopati se dokopati se, dočepati se: dokopati se do premoženja, do stanovanja, do spoznanja - dokotr̀ljati -ām, dokotùrati -ām
I.
1. prikotaliti, privaliti: dokotrljati bure, bačvu
2. pririniti: dokotrljati do kapetana
II. dokotrljati se
1. prikotaliti se, privaliti se
2. pririniti se: s mukom se je dotle dokoturao - dòkrušiti -īm prebiti se s kruhom do novine
- dokúčiti dòkūčīm
I.
1. zvedeti: dokučiti što od koga; pitajući dokučiti
2. pogruntati, dognati, doumeti: dokučiti tajnu; niko nije mogao dokučiti suštinu te ideje
3. zgrabiti: dokučiti pušku
4. doseči: grana je visoko, pa je ne mogu dokučiti
II. dokučiti se
1. dokopati se: dokučiti se dobre službe
2. domisliti se: neću joj reći istinu, neka se sama dokuči
3. približati se: dokučiti se kolima, cilju - dokučívati -kùčujēm
I. doumevati
II. dokučivati se
1. domišljati se
2. približevati se - dòlāndati -ām priklamati, primotati se
- dolèbdjeti -dīm (ijek.), dolèbdeti -dīm (ek.) dolebdeti, lebdeč se približati
- dolgočásiti -im (u̯g)
I. dosadivati, dugočasiti: govornik dolgočasi poslušalce
II. dolgočasiti se dosađivati se, dugočasiti se, čamati, čamiti: na plesu se je dolgočasila - dòličiti -ī spodobiti se: našoj ženi to ne doliči
- dòlija ž (t. dolu) zastar. čaša, s katero se nazaravlja
- dòlikovati -ujēm spodobiti se: djevojkama dolikuje da su skromne; govorite kako vam dolikuje
- določílnica ž odredbenica, dio riječi, deo reči kojim se drugi dio riječi, deo reči određuje
- dolúnjati dòlūnjām priklatiti se, pritepsti se: u kuću dolunjao nepoznat čovjek
- domáćiti dòmāćīm
I. imeti za svoje, svojega: domaćiti koga; on broji da smo mi njegovi, zbog toga on nas i domaći nas ima za svoje
II. domaćiti se udomačevati se: pustili smo zečeve u svoja dvorišta da se domaće - domàknuti dòmaknēm
I.
1. priti, prispeti: jedva je domakao živ
2. pripraviti, preskrbeti: sluge skakahu ovamo onamo da domaknu sve što je trebalo kuharicama
II. domaknuti se primakniti se, približati se: toliko se blizu domakao do divljači da je mogla sačma iz puške do nje dopreti