Franja

brisálo s brisalo, ono čime se što briše

bríti brijem
1. brijati: brivec me brije; briti na suho; briti se z aparatom
2. brijati, oštro duvati, oštro puhati: veter brije
3. briti norce s kom šegačiti se s kim, titrati se s kim

brizgljáj m količina tečnosti, tekućine koliko se jedanput uštrcne

bŕkati br̂kām
1. mešati, mesti: brkati pojmove
2. brskati, brkljati: brkati po novčaniku, po tabakeri
3. motiti: đaci brkaju taj red
4. dial. zmesti se: kad je došao podaleko, vidio je u busiji gdje ga čekaju, no nije brkao, no je hodio k njima

bŕložiti -īm dial.
I. delati nesnago: ne brloži mi po kući
II. brložiti se živeti v nesnagi, valjati se po blatu, kopati se v blatni vodi, kalužati se: u potoku brlože se patke

bròditi -īm
1. voziti se z ladjo: brodili smo devet dana
2. pluti: prema nama brodio je nekakav brodić
3. broditi, peljati se čez reko, bresti reko
4. ekspr. plavati: tako tvoja misao brodi

bròjati -īm, vel. brȏj brôjte, bròjāh -āše
I.
1. šteti: brojati novac, dane, zalogaje, zvijezde
2. imeti: četa broji do 200 boraca
3. prištevati med: današnji dan brojim u srećne
4. računati: gdje na druga brojim, tu krvnika imam
II. brojati se preštevati se: broje mu se rebra

bròžditi -īm dial., slabš. pogrezati se, spuščati se v nečastna dejanja: oni još nisu u takva djela broždili

brújati brújīm
1. šumeti: kada su pčele u košnici, one bruje; more bruji; u ušima mi bruji
2. doneti, razlegati se: brujalo je veliko zvono
3. odmevati: planina bruji od eksplozija
4. hrumeti, šumeti: na hodniku je brujala graja zbog djevojke; sav grad je brujao

brȕkati -ām
I. sramotiti, smešiti: brukati koga kao po narudžbi
II. brukati se
1. sramotiti se, smešiti se: što se brukaš s tim dronjcima, bez potrebe
2. zastar. norčevati se: stanu oni ljudi da se brukaju, videći me šaku jada

brusílen -lna -o kojim se brusi, oštri, glača: -i kamen
brusni kamen; -i stroj, -a mašina
brusilica; -a sredstva

bȑzadžija m tisti, ki se mu mudi, nestrpnež: ja sam brzadžija, što pre da sam na vrhu, za uglom, na cilju

br̀zalica ž šaljiv stavek, težko izgovorljiv, ker se jezik lahko zaplete, npr. Ture bure tura, bula Ture gura, bolje bula Ture gura, nego Ture bure tura

brzòkret -a -o uren, ki se hitro giblje

búbati bȗbām
I.
1. tolči, udarjati: pesnieom ih buba, nogama ih gazi
2. bobnati
3. žarg. šol. guliti se, piliti se: s knjigom svani, s knjigom i omrkni, sedi, bubaj, pa na knjizi crkni
4. ekspr. gobezdati: ne bubaj koješta
5. razglašati: svaku novost bubati na sve strane
6. dial. žreti
II. bubati se tolči se: petama se u tur bubati s petami se tolči v zadnjico

bȕbriti -īm, bùbriti -īm
I. nabrekati, nabuhovati: pasulj se vodom pokvasi i onda ostavi dok ne počne bubriti
II. bubriti se rediti se, postajati napet, nabrekel: opipao mu je džepove ne bubre li se gdje

bȕcnuti -nēm dotakniti se česa: uvijek se rado navraća k udovici njihovoj, pa je zadovoljan ako joj bucne suknju

bùdionīk m
1. budilo, v pravoslavnem samostanu deska, po kateri zjutraj ropotajo, da se zbude menihi
2. sirena: sirenu koja objavljuje uzbunu okrstili su budionikom

búditi bûdīm, bûđāh -āše
I. buditi, dramiti: buditi vojnike, narod, zemlju
II. buditi se buditi se, dramiti se, prebujati se: bude se nove nade

budíti -im
I.
1. buditi, dizati iz sna: buditi iz spanja; pomlad budi naravo
2. buditi, oživljavati, izazivati: pesem mi budi spomin na mladost; buditi v ljudeh narodno zavest
II. buditi se buditi se, nastajati, rađati se: pomlad, jutro se budi