Franja

tôk tôka m, mest. u tóku, mn. tókovi tok, tek: tok rijeke; tokovi mnogih naših rijeka upravljeni su prema Beogradu; pustiti stvar da ide svojim -om pustiti stvar, naj gre svojo pot; u -u dana v teku dneva: pregovori su u -u pogajanja tečejo; bačva, bure na -u sod na pipi; bijeli tok med. beli tok

tr̀čānje s
1. tek: trčanje na kratke, srednje, duge pruge; trčanje s preponama, sa zaprekama; štafetno trčanje
2. beganje: trčanje djece ulicom
3. dirjanje

tr̀čēćī kȍrāk m tekalni korak, tek

tr̂k m, mest. u tŕku, mn. tȑkovi tek: uloviti koga u -u; trk napolje, šet u kuću reče se za šalo, če ima kdo drisko

gàlōp -ópa m, gàlop m (fr. galop) galop, zelo hiter tek konja: u -u

ištáhli neskl. prid.
1. z dobrim tekom: ištahli čovjek
2. kar vzbuja tek

lòmljava ž
1. ropot, grmenje, pok: zrno prsne sa zaglušujućom -om
2. zmeda, kolobocija: tu nastade čitava lomljava
3. divji tek, dirka: lomljava preko ograda
4. duševni boj: u njegovoj unutrašnjosti je nastala lomljava; ljubavna lomljava

naték m
1. mitološko biće koje prouzrokuje da čovjek (-vek) izgubi tek, apetit, prohtjev (-htev) za jelom
2. nametljiv, dosadan čavjek (-vek)

nèjelo s
1. slab tek, neješcnost
2. oslabio je od -a oslabel je, ker ni jedel

nȅješa
1. ž slab tek, neješenost
2. m neješčen človek, slab jedec

neték m
1. mitološko biće koje prouzrokuje da čovjek izgubi tek, apetit, prohtjev (-htev) za jelom
2. proždrljivac: nikoli ni sit ta netek

ostŕviti òstr̄vīm
I. okrvaviti, umazati s krvjo: tko svoga ne štuje, sam sebe ostrvi
II. ostrviti se dobiti voljo, tek za kaj: ljudi se ostrvili na tursku krv; ostrvio se Rade na tude žene kao vuk na ovce

projédati pròjēdām
I. prejedati
II. projedati se
1. seniti se, dobivati preležanine
2. dobivati tek: projeda mi se

sprȉnt m (angl.) šport. sprint, tek na kratke proge

jȅsti jȅdēm
I.
1. jesti: jedi dok si gladan; jede kao da je cio, ceo dan kopao; mi moramo svaki dan jesti; sjedimo kod stola i jedemo ručak; što vi to jedete?
2. razjedati, gristi: rda jede gvožde; nenavidnost ga jede
3. gristi, pikati: a njega su cijelu noć jele vaške
4. spodjedati, odnašati: Morava jede plodnu zemlju
5. jesti hljeb svoj u znoju lica svoga jesti kruh v potu svojega obraza; jesti kome iz ruke biti komu pokoren
II. jesti se
1. jesti se: ne živi se da se jede, već se jede da se živi
2. njegova se jede njegova beseda nekaj velja
3. jede mi se imam tek
4. gristi se: jedem se od muke gledajući kako lijeno radiš
5. sunce, mjesec se jede začenja se sončni, mesečev mrk

mr̀tav -tva -o, dol. mȓtvī -ā -ō in mr̀tvī -ā -ō
1. mrtev: mrtav čovjek, jezik, kapital, inventar, vulkan; mrtvi teret mrtvo breme, balast; mrtvi ugao mrtvi kot; mrtvi hod prosti tek; mrtvi kolosijek (kolosek) mrtvi tir; -a ulica, sezona, tačka, zona; -a kopriva bot. mrtva kopriva, Lamium; -a priroda tihožitje; -a straža voj. mrtva straža; -o more mrtvo morje; Mrtvo more; -o slovo na papiru mrtva črka na papirju
2. mrtvaški: mrtvi znoj obli joj cijelo tijelo; mrtvi znoj probi sve prisutne
3. mrtav umoran do smrti utrujen; izbiti koga na -o ime premlatiti koga kot slamo; -o puhalo ekspr. lenuh

prázan -zna -o, dol. prâznī -ā -ō prazen: prazan prostor; -e riječi; prazni hod strojn. prazni tek

prȉjātno prisl. prijetno; prijatno! dober tek!

pròjesti -jedēm
I. prejesti
II. projesti se
1. preležati se: bolesnik se projeo na ledima
2. začeti jesti, dobiti željo po jedi: samo triput napoj tri jutra, pa se bravče podigne, projede; projelo mi se dobil sem tek do jedi

rúčak -čka m, mn. rúčkovi in rúčci
1. kosilo, obed: prije, poslije -a; svečani ručak; ostati na -u; pozvati koga na ručak povabiti koga na kosilo; prijatan ručak dober tek!; mali ručak dopoldanska malica, predjužnica
2. zajtrk: kad se poodjutri, pošto namire stoku, onda sjedu za ručak