-
svójec -jca m, obično mn. svoji ljudi, rođaci, rodbina, rod
-
svójta ž svojta, rod, rodbina, srodnici
-
vrijèža ž (ijek.), vréža ž (ek.)
1. plazeče se steblo: tikve se sade oko plotova da bi im vriježa išla u visinu
2. rod, rodbinska veja: vriježa iste zadruge zakorijeni se na drugom kraju
-
vŕsta ž
1. vrsta: čovjek osobite -e; biljne i životinjske -e; vo je vrsta preživara; roba najbolje -e; vojnici stoje u dvije, u dve -e; među višim biljkama i životinjama -u sačinjavaju organizmi koji se međusobno pare i stvaraju plodne potomke
2. rod, generacija: on je jedan od tvoje -e
3. družbena plast: široke -e shvatile su tu težnju kao oslobođenje od rimskoga gospodstva
4. sorta: voće dobre -e
5. vrsta, kategorija: -e riječi lingv. besedne vrste; glagolske -e
-
žláhta ž (srvnj. geslahte) razg. rod, srodstvo, rodbina: biti s kom v -i
biti s kim rod; ožja žlahta
bliži rod; midva sva si še v -i
nas dvojica imamo još nepodmirene račune; žlahta raztrgana plahta
od roda ne očekuj pomoći
-
áhavac -āvca m v času ilirizma pristaš zagrebške jezikoslovne šole, ki je v rod. mn. na koncu pisala -h: rukah
-
domobránstvo s
1. kvizlinška vojska u NDH
2. antirevolucionarne izdajničke bande u 2. svjet. ratu u Sloveniji
3. rod vojske u Austro-Ugarskoj
-
máskulinum -a i -na m, mn. maskulina s i maskulini m (lat. masculinum) maskulinum, muški rod
-
odròditi se òdrodīm se slabš. odpasti, zatajiti svoj rod, narod, potujčiti se
-
prvína ž
1. prvina, prvi rod, prvi plod
2. element: kemične -e
-
sòkŕvje s sukrvlje, rod po krvi
-
sváštvo s rod po tazbini, ispor. svak: biti s kom v -u
biti rod po tazbini
-
zȁpt m (t. zapt, ar.) spoštovanje, upoštevanje veljavnega reda, veljavne discipline, strog rod, stroga disciplina
-
ž m nepromj. ili promj. že žeja, dvadeset peto slovo abecede, skrać. za ženski rod; mali ž, veliki Ž; napiši z malim že, z malim žejem
-
te vez.
1. ter, in: ja mu pričam te pričam, a on ništa; oko vatrice posjedali ukućani te razgovaraju; raspre sjeme posijaše grko te s njim pleme srpsko otrovaše seme razprtij so posejali grenko in z njim zastrupili srbski rod
2. da: šta ti je te se tako ludo smiješ, smeješ?; šta ti je, more, te ćutiš? hej, kaj ti je, da molčiš?; on nagna sina te se oženi
3. pa: i još jedared, ne dam te ne dam
4. ki: naši su stari mnogo prevodili psalme, a osobito one te se zovu pokorni
5. pa še: da li je pismen? Pismen, te kako; ima li kakve razlike izmedu Slovena i Germana? - Ima, i te kakve!; da li se to isplati? - Isplati, i te kako!; to ti se i te kako isplati