-
kóntokorènt -enta m (it. conto corrente) kontokorent, tekući račun
-
kr̀pelj -èlja m
1. zool. klop, Ixodes ricinus
2. slabš. zajedavec, prisklednik, kdor živi na račun drugih: prilijepiti se uz koga kao krpelj
-
mólsti mólzem (ou̯)
1. musti, davati mlijeko, mleko: molsti kravo, ovco, kozo, ročno, strojno molsti; krava dobro molze
2. iskorišćavati, živjeti (-veti) na tuđi račun: molsti svojo ustanovo
-
muktàšiti mùktašīm slabš. živeti, gostiti se na tuj račun
-
muktèševina ž slabš. gostitev na tuj račun: ovaj se ne brani -e
-
muktògriz m, muktòjelica m, muktòžder m slabš. kdor je na tuj račun
-
muktòpija m slabš. kdor pije na tuj račun
-
mùletina ž, mùlećina ž gostitev na tuj račun, gl. mukteševina
-
nóta ž (it. nota)
1. nota: diplomatska nota
2. opomba, zapisek
3. kratek račun
4. šolska ocena
5. nota: nota u muzici
6. mn. muzikalije
-
oklàmāš -áša m ekspr. zastonjkar, kdor živi na račun drugih
-
prištévanje s uračunavanje, unošenje u račun, pribrajanje, pribrojavanje
-
prištévati -am
1. uračunavati, unositi u račun
2. pribrojavati: prištevati števila drugo za drugim
-
refèna ž (t. herfene, ar.)
1. skupnost, sloga, tovarištvo
2. skupni račun za potrošek v gostilni, enakomerno porazdeljen na udeležence
-
regeldètrija ž (lat. regula de tribus numeris) mat. regeldetrija, sklepni račun
-
sklépen -pna -o
1. zglobni: -i revmatizem; -a ponvica
zglobna čašica
2. završni, zaključni: -a seja, razprava, misel, beseda, slovesnost
3. -i račun
a) završni, zaključni račun
b) pravilo trojno, regeldetrija
-
vračúnati -am uračunati, staviti u račun: vračunati kaj v plačo
-
zafrkávati -am zafrkavati, zavitlavati, zadirkivati, tjerati s nekom šegu, zbijati šale na čiji račun: zafrkavati koga; zafrkavati se v družbi
-
dȁra ž (t. dara) tara: odbiti kome što na -u odpustiti komu kaj na račun neumnosti; prevršila, pretegla dara mjeru stvar je šla čez mejo; skuplja dara nego maslo večji so stroški kot pa korist
-
kòrito s
1. korito: korito pokraj česme; dve pralje peru u -u; napojiti ovce na -u; važno je da su korita iz kojih se prasci hrane uvek čista; svinjsko korito; ekspr. korito: zavirite u koji mu drago parlament, šta vidite tamo? Oko -a hrpu nažderanih ljudi, i još nekoliko hrpa koje bi htele na korito; koliko badavadžija sjedi na opštinskom -u; toviti se na tudem -u živeti na tuj račun
2. struga: korito Save; duboka -a planinskih potoka
3. maltarka: pripremati malter u -u
4. nečke: u zapećku je veliko krušno korito na nogarima; čim se dete rodi, okupaju ga u -u
5. ladijski trup: kad brod na jedra ide protiv vetra, on u hodu s pravcem vetra i linijom uzdužnom korita svog, pravi ne manji ugao od šezdeset do sedemdeset i pet stepena
-
mȕsti múzēm, oni múzū, múzi, múzāh ali múzijāh -āše, mȕzoh mûze mȕzosmo, mȕzao mȕzla, múzūći, mȕzen -a
1. molsti: musti kravu, državu, prijatelja; musti svoje stado molsti svojo čredo, živeti na tuj račun, tko se drži pravice, taj ne muze kravice
2. liti: kiša muze
3. ekspr. sušiti: zemlja je puna vlage, a po njoj muze sunce
4. ekspr. lizati: voljela je musti bombone