Franja

mrežopolàgāč -áča m (ijek., ek.) pomožna vojna ladja za polaganje mreže proti podmornicam in torpedom

na predl.
I. s tož.
1. na: sjesti na konja; nagaziti na minu; popeti se na krov; pasti na dno; izaći na sunce; doći na vidjelo priti na svetlo; staviti komu lisice na ruke; stići na Cetinje; staviti, metnuti nešto na led; došao je red na tebe; na svako treće gazdinstvo dolazi po jedan stručnjak; zemlju ćemo podijeliti na manje parcele; koliko zarađuješ na mjesec; sat ide točno na minutu, tačno na minut; od petka na subotu; napredovanje od poručnika na kapetana; sprema se na kišu; raditi na mahove, na prekide; naviknuti se na rad; pristati na uvjete, na uslove; naići na opoziciju
2. v: biti komu na korist, na teret
3. proti, nad: ići na neprijatelja
4. s, z: na silu = na zor s silo
5. zoper, proti: žaliti se na što, na koga
6. stalne zveze: on je na oca vrgel se je po očetu; miriše na ružu diši po vrtnici; na nedjelju dana prije Nove godine teden dni pred novim letom: doći na jesen priti proti jeseni, na jesen; umrijeti na prečac na naglem umreti; prodaja na malo; na dva sata vožnje od našega grada dve uri vožnje
II. z mest.
1. na: knjiga je na stolu; bubuljica na tijelu, na telu; ležati na samrti ležati na smrtni postelji; pisati na stroju, na mašini
2. s, z: zemlju, slavu je na maču stekao z mečem pridobil
3. po: ići na štakama; koliko vas ima na broju
4. pri, ob: stajati na vratima; bitka na Marici; Biograd na moru; Frankfurt na Majni, na Odri; Skadar na Bojani
5. stalne zveze: prvak na sablji prvi v sabljanju; junak na jeziku dolgojezičnež; na muci se poznaju junaci v trpljenju se razodene, kdo je junak

naopòslen, naopòslom prisl.
1. v prihodnje
2. po soncu, od vzhoda proti zahodu: okrenuti što naoposlen
3. pravilno: stvari idu naoposlen

nȅhoticē, nȅhotimicē prisl. nehote, nehotoma, proti volji: on to sluša nehotice; osmjehnu se nehotice

nȅvōljkī -ā -ō
1. nejevoljen, ki je proti volji: nevoljki pristanak
2. neprijeten: nevoljki osjećaj

nȅvōljko prisl.
1. z nevoljo, proti volji: nezvana gosta su nevoljko primili
2. nehote: nevoljko se trgne
3. neprijetno: stao sam se nevoljko osjećati

nȅvōljno prisl.
1. z nejevoljo, proti volji: borili su se nevoljno na tudoj zemlji
2. nehote
3. neprijetno: nevoljno se osjećati

panàceja ž (gr. panákeia) panaceja, zdravilo proti vsem boleznim: pronaći -u bio je ideal alkimista

para... (gr. pará) s pomenom pri, ob, proti, iz, pred itd.

pendžèrāš -áša m
1. potujoči steklar, steklar
2. sosed, čigar okna gledajo proti nam

pȍdvečē, pȍdvečēr prisl. pod večer, proti večeru

pòvraci pòvratākā m mn. čas proti večeru, ko se živina vrača s paše

pòzajmica ž
1. posojilo, pósoda: uzeti što na -u; imati velike novce u -ama; mnogi žive od -e, ne od vlastitog rada
2. izposojenka, izposojanje iz tuje književnosti ali tujega jezika: nema jezika bez pozajmica iz susjednih jezika
3. gl. pòzajmenica 1.: treba da nadem susjeda da se dogovorimo hoćemo li danas kod njega u pozajmicu, a sutra kod nas
4. zgod. fevd, zemljiška posest, ki jo je fevdalec, zemljiški gospod dajal v koriščenje vazalu proti določenim obveznostim: takav posjed zvao se leno, pozajmica

prečitávati -čìtāvām proti koncu brati, končavati branje: na štaku se oslonio, prečitava časno jevandelje

preko (ek., ijek.) predl.
1. z rod. čez: ići preko vode; preći preko ceste; trčati preko mosta; snijeg je preko koljena; za pojasom im ručne granate, preko ramena maske i puške; misliš da ćeš preko noći preokrenuti ono što su godine i godine učinile; putovati za Zagreb preko Zidanog Mosta
2. nad: on ima preko šezdeset godina; to je preko svakog očekivanja
3. za, onstran: on stanuje preko brda
4. poleg: nemoj uzeti drugu preko jedne žene
5. proti: raditi preko volje; naši su harali i palili i preko zapovijesti vladičine; znate da je to preko zakona što oni ištu
6. razen: tamo se ne nalazi ništa preko onoga što je dala sama priroda
7. čez, na drugi strani: preko puta stoji nekoliko kuća
8. mimo: zar miluješ bega Ali-bega preko mene za života moga
9. preko noći prisl. čez noč; preko ljeta poleti; preko zime pozimi; preko godine med letom
10. s tož. čez: slojevi naslagani, jedno preko drugo; onako star i izmučen dizao se nekoliko puta preko noć

prekò voljē prisl. proti volji

prema predl.
I. z rod. nasproti: kuća prema staroga tornja; ova je žena rdavog vladanja prema svakoga
II. z mest.
1. do: ljubav prema domovini
2. proti: šta smo mi prema njima; ici prema gradu
3. po: vladati prema zakonima; vladati se prema prilikama
4. prema tome potemtakem, torej: mi se prema tome zalažemo za bratstvo svih jugoslovenskih (jugoslavenskih) naroda; biti prema glavi iti za glavo, za življenje; ovo neće biti prema dobru to ne bo dobro

príziv m
1. priziv, ugovor, pritožba proti sodbi, apelacija, gl. žalba na presudu
2. klic: priziv u pomoć

protiv predl. z rod. proti: protiv smrti nema lijeka; prašak protiv insekata; šta imaš protiv mene

prȍtiv prisl. proti: govoriti protiv; raditi protiv