zaošìjati -ām zaobrniti na stran: plam se krši, a kada ga vihor zaošija, po crnoj se pučini savija
zaošijávati -šìjāvām obračati na stran
zaošínuti -òšīnēm
1. zaobrniti na stran, zasukati
2. ošiniti z bičem
ìći ìdēm, oni ìdū, vel. ìdi, aor. ìdoh ìde ìdoše, impf. ȉdāh ȉdaše, del. ìšao ìšla
1. iti: ići pješke, peške; sada idemo kući; kada idete u grad?; skoro će ići vlak, voz; sat ide polagano; poslovi idu slabo; to ide na tvoj trošak; to joj ne ide u glavu; ići u nekoj stvari suviše daleko; ići čijim stopama, čijim tragom iti po stopinjah nekoga; ići s duhom vremena; ići u korak s modom; ići kome uz nos kljubovati komu; ići kome na živce; ići od sebe iti na stran; ići trbuhom za kruhom; idi mi s očiju! izgubi se mi spred oči!; to mi ne ide iz glave; ide mu karta ima srečo v igri, pri kartanju; ide joj san na oči drema se ji; ići dokraja gnati zadevo do konca; ići za svojim očima, za svojom glavom samostojno se odločati; to mu je išlo za rukom to se mu je posrečilo; ići kome na lijepak iti komu na limanice; to mu ne ide od ruke to mu ne gre od rok; ići na tanak led lotevati se negotove stvari; ići svojim putem brigati se za svoje zadeve; ta idi, molim te! beži no, beži!; što ne ide, ne ide kar ne gre, ne gre
2. potovati, peljati se: ići vozom, vlakom na more; ići parobrodom, avionom
3. iti, padati: čitav dan ide kiša
4. prihajati, približevati se: već ide proljeće, proleće
5. vreti na dan: suze joj idu na oči
6. prodajati se: ova roba dobro ide (na pijaci)
7. prizadevati si: on ide za tim da se okoristi situacijom
8. voditi: ova ulica ide kroz čitavu varoš
9. biti: odmah iza mosta, iza kuće ide željeznička pruga
10. hoditi, družiti se: kaži s kim ideš i ja ću ti kazati ko si
11. tikati se: ove riječi tebe idu
12. iti, biti: koliko puta ide pet u deset?
13. nanašati se: na težak zločin ide težak zakon
14. iti, pripadati: sve ćeš dobiti što te ide
15. spadati: Mažuranić ide u red najvećih pjesnika naših
16. dogajati se: sve to ide i dan-danas
17. idi u peršun! pojdi k vragu!; idi u bestragiju! izgini, da ne slišim več o tebi!
kȁpa ž kapa: službena, studentska, vojnička, sportska, šoferska kapa; kapa sa štitnikom kapa s senčnikom; bacati -u uvis metati kapo v zrak od veselja; mrka kapa zla prilika nič dobrega ne pomeni, če srečaš črno kapo (duhovnika); davati -om i šakom dajati radodarno; djevojka je pošla pod -u dekle se je omožilo; vrabac mu je pod -om ima tiča pod klobukom, ne pozdravlja; nakriviti -u potisniti kapo na stran, prešerno se vesti
poradi predl. z rod. zaradi: poradi vlastitog dobitka; zlato dospeva poradi izrade u ruke svakojakih veštaka; ići poradi sebe iti na stran
strána ž, tož. strânu, mn. strâne
1. stran: strana svijeta; ležati na lijevoj, na desnoj -i; gledati sa -e od strani; prva strana u knjizi; okrenuti govor na drugu -u obrniti pogovor na drugo stran; prostirati, širiti se na sve -e; na -u ići iti na stran; na -u metnuti, ostaviti na -u dati, pustiti na stran; na -u pozvati na stran poklicati: novu -u okrenuti novo stran obrniti, na novo začeti; s božje -e moliti za božjo volji, pri kriščevih ranah rotiti; zarađivati sa -e po strani zaslužiti; nauka mu nije sa -e znanost mu ni postranska zadeva; na sve četiri -e svijeta; šalu na -u šalo na stran; debela strana zadnjica, rit
2. stranica, stranska ploskev: kocka ima šest strana
3. tujina: otići na stranu, živjeti na -i
4. kraj, pobočje: strana brijega
5. spol: muška i ženska strana; držati kome -u podpirati koga; s onu -u na drugi strani; ćorava mu strana! naj ga vrag vzame!