mlȁdenōst ž dial. mladost, mladeniška moč
potèncija ž (lat. potentia)
1. mat. potenca: nulta (0-ta) potencija; enta (n-ta) potencija; 625 je četvrta potencija broja 5 (pet)
2. med. potenca, spolna moč
sjȅknuti -nēm (ijek.), sȅknuti -nēm (ek.)
1. usekati: sjeknula me zmija; sjeknu me u leđima
2. napeti vso moč, voljo: sjeknuti snagom, voljom
3. pokazati se: sjeknulo je sunce
4. izbruhniti: sjeknula je kuga
5. upasti: sjeknula je voda
srčènjača ž bot. srčna moč, Potentilla erecta
sùdīlja ž, sùdilja ž
1. sodnica: nauka mi je jedina sudilja u svim odlukama mojim
2. mitol. sojenica: dan je zapisan na čelu svakom čoveku kad se rodio, u koji su mu -e odsudile da umre
3. moč razsojanja: bio je čovek neobično jake pamtilje i razgovetne -e
životvórnōst ž životvornost, oživljajoča moč, čudežnost
bȉjelī -ā -ō (ijek.), bêlī -ā -ō (ek.) beli: -o mlijeko; noć nam dođe sa Vuka jednoga, danak bijeli braćo, sa drugoga; -a blitva bot. bela pesa; -a breberina bot. podlesna vetrnica, mimica; -a ćuba bot. meduljevina, dobrovita, dobrika; -a djeteljina, detelina bot. bela detelja; -a gorušica bot. bela gorčica; -a imela bot. bela omela; -a joha bot. bela jelša; -a kominika bot. mejičnik; -a lipa bot. srebrna lipa; -a perunika bot. florentinska perunika; -a rada bot. navadna pasja kamilica; -a repa bot. repa; -a topola bot. beli topol; -a vrba bot. bela vrba; bijeli bor bot. rdeči bor; bijeli dud bot. bela murva; bijeli gavez bot. navadni gabez; bijeli glog bot. beli trn; bijeli grab bot. beli gaber; bijeli jasen bot. veliki jesen; bijeli lom bot. togi srobot; bijeli luk bot. česen; bijeli rogoz bot. širokolistni rogoz; bijeli sljez, slez bot. navadni slez; bijeli šeboj bot. beli šeboj, zimska levkoja: bijeli tetrljan bot. navadni somrak; bijeli bun bot. bunika; bijeli cvijet, cvet med. belo perilo; -o drvo bot. brogovita; -o roblje; Bijela kuća u Washingtonu; -a kosa pod stare dane; bijeli ugljen vodna moč za pogon elektrarn; -a vrana bela vrana, izjema, redkost; -o vino; Bijelo, Belo more Belo morje; -e plesti obsedeti, ostati samica; biti na -om hljebu biti pred justifikacijo; crno na -o črno na belem, pismeno; čuvati -e pare za crne dane varčevati, štediti za čas pomanjkanja; u po -a dana sredi dneva, ob belem dnevu; ne reći ni -e ni crne ne črhniti ne bele ne črne
kȍnjskī -ā -ō konjski: konjski vašar; -a dlaka, zaprega, hrana; konjski rep etn. okrasni predmet in znak priznanja, npr. paša z dvema, s tremi konjskimi repi, ob slovesnostih se je k. rep nosil v sprevodu pred dostojanstvenikom; -e uši bot. dvolistni vimenjak: konjski bosiljak bot. vodna meta; konjski karanfil bot. temno rdeči, mnogocvetni nagelj; konjski rep bot. ostrožnik; -o kopito bot. kopitnik; -a smrt zool. kovinsko modri kačji pastir; -a snaga konjska moč; -e širine pas slabih vetrov na področju pasatov; -a balega konjska figa
kòšutin -a -o košutin: -a brada bot. srčna moč
mòliti mȍlīm, mòli, mȍljāh -āše
I.
1. prositi: moliti koga za što, za namještenje, za oproštenje za odpuščanje
2. moliti: moliti boga, krunicu, molitvu
3. sila boga ne moli kdor ima moč, lahko dela, kar hoče; v stiski ljudje delajo, česar drugače ne bi delali
II. moliti se moliti: moliti se bogu; moliti se iz dna
pȁpar pȁpra m (lat. piper, gr. , ind.) poper: dati kome -a pretepsti koga, pokazati komu svojo moč; stući koga u papar stolči koga v sončni prah
srčànica ž
1. sora: srčanica vezuje prednju i zadnju osovinu kola
2. bot. srčnica, Leonurus
3. bot. rdeči koren, onosma; bot. srčna moč, Potentilla erecta