Franja

iz predl. z rod. iz: učiti iz knjige; uspomene iz djetinjstva; iz dana u dan; učiniti što iz ljubavi; kupiti iz prve ruke; raditi iz uvjerenja; počiniti nešto iz osvete; otići iz grada; izbiti komu što iz glave; iz očiju mu viri lukavost; sve činjenice se nižu jedna iz druge; ljudi iz naroda ljudje iz ljudstva; noć iz prvog na drugi decembar

jàgma ž (t. jagma, perz.) grabljenje, plenjenje, plenitev: ova se roba prodaje na -u za to blago se ljudje tepejo

kòlac kólca, kóca m, mn. kólci, kóci ali kólčevi, kóčevi kol, količek: zabiti kolac u zemlju; kolac uz lozu; nabiti osudenika na kolac nakoliti obsojenca; tanak, suh kao kolac; ide ustureno kao da je progutao kolac; ljudi s koca i konopća slabš. zlikovci, ljudje na slabem glasu

kònop m, kònopac -pca m (lat. canapus) konop, konopec, vrv: žičani konop; igrati na -u plesati na vrvi; ići pod konopac iti pod vislice; goniti koga kocem i konopcem neusmiljeno koga preganjati; ljudi s koca i konopca ljudje sumljive preteklosti; omastiti konopac biti obešen; plesti za koga konopac streči komu po življenju; poslati kome svileni konopac zgod. poslati komu svileno vrv, da se obesi (sultan vojskovodji, ki je bil poražen)

kȕrjāk m, zval. kȕrjāče, mn. kȕrjāci
1. zool. volk, Canis lupus: kurjak dlaku mijenja, a ćudi nikada; kurjaci siti i ovce na broju; tjerao lisicu pa istjerao -a; kurjak svojom kožom plaća volk s svojom kožo plačuje; mi o -u, a kurjak na vrata; ne pokazuj -u puta u šumi; s kurjacima treba urlati z volkovi moraš tuliti; na -a vika, a lisice meso jedu ljudje vpijejo na znanega zločinca, glavni krivci pa ostanejo skriti
2. ekspr. grabežljivec, krvolok
3. junak: hajduk kurjak u planini
4. zool. velika voščena vešča

màruša ž dial. šoja: svaka šuša i maruša ekspr. vsakovrstni ljudje, vsakovrstna svojat; oko nas se skupila svaka šuša i maruša

mijèšati mȉješām (ijek.), méšati mêšām (ek.)
I.
1. mešati: miješati vodu u vino, karte, malter, tuđe izraze u govor
2. kada je pripit, miješa jezikom ko je natrkan, se mu zapleta jezik
II. miješati se
1. mešati se, vmešavati se: miješati se u tuđe poslove
2. svijet se miješa čaršijom ljudje se motajo po trgu; miješana salata

mìlet m (t. millet, ar.) dial.
1. narod, narodna skupnost
2. človek slabega značaja: nije on milet, on je čovjek
3. vera, verska skupnost
4. milet-bašta park; e takav ti je naš milet taki so naši ljudje

mòliti mȍlīm, mòli, mȍljāh -āše
I.
1. prositi: moliti koga za što, za namještenje, za oproštenje za odpuščanje
2. moliti: moliti boga, krunicu, molitvu
3. sila boga ne moli kdor ima moč, lahko dela, kar hoče; v stiski ljudje delajo, česar drugače ne bi delali
II. moliti se moliti: moliti se bogu; moliti se iz dna

nȉtiti -īm
I. napeljevati niti v ničalnici
II. nititi se: ljudi se kroz ženu nite vjekovito ljudje se večno rodijo iz žene; tragovi preko sanjkališta nite se u nedogled sanenci teko čez sankališče v nedogled

pȁmetār m
1. spominska knjiga
2. knjižica z molitvami, ki jih je treba znati na pamet
3. človek z dobrim spominom: od -a odkar ljudje pomnijo; sramota je to za nas kakvoj nema -a sramota je to za nas, kakršne ljudje ne pomnijo
4. letopisec, kronist, kronograf

pȍslūh m
1. poslušanje: u posluh, ljudi! poslušajte, ljudje!; hvala vama, braćo, na -u hvala, bratje, ker ste poslušali
2. uboganje: oproštenje neprijateljima, posluh starijima; uskraćivanje gradanskoga -a

potrèšljiv -a -o: ljudi -ih živaca ljudje rahlih živcev

stȉcāj m (ijek., ek.)
1. stekanje: Pariz je čuven zbog svoje istorije i umjetničke prošlosti, pa i zbog velikog -a velikih ljudi ker se tam zbirajo veliki ljudje
2. koincidenca, sovpad: sticaj događaja; sticaj okolnosti

svȁkī -ā -ō vsak: svaki da pokupi svoje stvari, pa da idemo; ovaj podmukli tip spreman je na -u gadost; ljudi od -e ruke različni ljudje; -a ti čast vsa čast ti; -o dobro vse dobro ti želim; -o malo = o toliko vsake toliko, zdaj pa zdaj

šȕša ž
1. brezrogo živinče
2. ekspr. niče: kada se šuša dokopa vlasti, onda prvo svoga oca objesi; ne boji se svaka šuša boga nego batine
3. svaka šuša i maruša vse sorte ljudje, razni tipi: nedjelja je, oko nas se skupila svaka šuša i maruša

vŕtnja ž vrtenje: vrtnja zemlje; velika je vrtnja u ovoj kući v tej hiši imajo ljudje veliko opravkov; desna, lijeva, leva vrtnja; vrtnja natrag; vrtnja Zemlje