kȍnjūh m konjar, konjski hlapec
konjùšār -ára m konjar, konjski hlapec
kònjūšnīk m konjar, konjski hlapec
kòšija ž (t. košu)
1. dirka: istrčaše konje na -u; tračati -u dirkati; odnijeti, odneti -u dobiti dirko; oči mu bliješte kao u dobra konja poslije -e
2. nagrada za zmagovalca na konjski dirki: metnućemo jabuku na -u, pa ko prije jabuci onoga je djevojka
kr̀kalo s, kr̀kalina ž dial. živalski, navadno konjski iztrebki
nàdrepak -pka m konjski križ: gospode su jahale na -u iza konjušara
nàdrepina ž
1. konjski križ
2. vlečka: za kraljicom mnoge dvorjanice te joj nose -u
òbdulja ž (t. öndül) dial.
1. konjska dirka: vidali su se samo na konjskim trkama, obduljama
2. nagrada zmagovalcu na konjski dirki
pȁšin -a -o pašev: pašin tug
1. konjski rep kot znamenje paševega dostojanstva
2. bot. kranjska lilija
pȕtīšte s bincelj, bicelj na konjski nogi
sèiz m (t. sejis, ar.) konjski hlapec, konjar
sùhača ž, sùvača ž mlin na konjski pogon: donijeti vreću žita na -u; neumorno raditi kao konj na -i
šabráka ž (t., madž.)
1. šabraka, ukrašen konjski pokrivač što se meće ispod sedla
2. trošna i ruševna zgrada
tûg m, mn. tȕgovi (t. tug, perz.) konjski rep na paševem kopju kot znamenje dostojanstva, najnižji paša je imel en konjski rep, srednji po dostojanstvu dva in najvišji tri repe: paša sa jednim -om (birtuglija), sa dva -a (ičituglija), paša sa tri -a (učtuglija)
ȍbād m obad; govedi obad zool. goveji obad, brencelj, Tabanus bovinus; kišni obad zool. deževni brencelj, Haematopota pluvialis; konjski obad zool. konjski brencetj, Tabanus atratus