Franja

ìći ìdēm, oni ìdū, vel. ìdi, aor. ìdoh ìde ìdoše, impf. ȉdāh ȉdaše, del. ìšao ìšla
1. iti: ići pješke, peške; sada idemo kući; kada idete u grad?; skoro će ići vlak, voz; sat ide polagano; poslovi idu slabo; to ide na tvoj trošak; to joj ne ide u glavu; ići u nekoj stvari suviše daleko; ići čijim stopama, čijim tragom iti po stopinjah nekoga; ići s duhom vremena; ići u korak s modom; ići kome uz nos kljubovati komu; ići kome na živce; ići od sebe iti na stran; ići trbuhom za kruhom; idi mi s očiju! izgubi se mi spred oči!; to mi ne ide iz glave; ide mu karta ima srečo v igri, pri kartanju; ide joj san na oči drema se ji; ići dokraja gnati zadevo do konca; ići za svojim očima, za svojom glavom samostojno se odločati; to mu je išlo za rukom to se mu je posrečilo; ići kome na lijepak iti komu na limanice; to mu ne ide od ruke to mu ne gre od rok; ići na tanak led lotevati se negotove stvari; ići svojim putem brigati se za svoje zadeve; ta idi, molim te! beži no, beži!; što ne ide, ne ide kar ne gre, ne gre
2. potovati, peljati se: ići vozom, vlakom na more; ići parobrodom, avionom
3. iti, padati: čitav dan ide kiša
4. prihajati, približevati se: već ide proljeće, proleće
5. vreti na dan: suze joj idu na oči
6. prodajati se: ova roba dobro ide (na pijaci)
7. prizadevati si: on ide za tim da se okoristi situacijom
8. voditi: ova ulica ide kroz čitavu varoš
9. biti: odmah iza mosta, iza kuće ide željeznička pruga
10. hoditi, družiti se: kaži s kim ideš i ja ću ti kazati ko si
11. tikati se: ove riječi tebe idu
12. iti, biti: koliko puta ide pet u deset?
13. nanašati se: na težak zločin ide težak zakon
14. iti, pripadati: sve ćeš dobiti što te ide
15. spadati: Mažuranić ide u red najvećih pjesnika naših
16. dogajati se: sve to ide i dan-danas
17. idi u peršun! pojdi k vragu!; idi u bestragiju! izgini, da ne slišim več o tebi!

ìmati īmam imádēm, imámo imádēmo, ìmajū imádū, vel. ìmāj -te, impf. ìmāh ìmađāh imàđāh ìmadijāh imàdijāh, ìmāše ìmađāše ìmadijāše; ìmao ìmala
I.
1. imeti: nije imao onde ni stope svoje zemlje; imaš li čime da platiš; djeca nemaju od čega da žive; imati više sreće nego pameti; imati volju, ugled, iskustvo, zadatak, sastanak; imati para kao pljeve, kao dubreta; imati čiju kćer za ženu
2. utegniti: imati kad; ja nemam kad da ti pišem
3. morati: tu ima da se radi tu se mora delati
4. biti: uzimajte dok ima jemljite, dokler kaj je; ima li vode? ali je kaj vode, imate kaj vode?
5. imati vremena utegniti; ima vremena ne mudi se
6. ima tome pet dana od tega je minilo pet dni
7. što ima to da znači? kaj naj to pomeni?
8. imati koga rado imeti koga rad; nema od toga ništa iz tega ne bo nič; imati pravo imeti prav; zato se je Karađorđe ovako i čuvao, i imao je pravo da se čuva; imati krivo ne imeti prav, misliti narobe; i nisu imali krivo oni koji su tražili da odmah započne borba protiv okupatora; ne imati kud ni (drugega) izhoda; i Miloš je na to pristao, nije imao kud
II. imati se
1. imeti se: on se ima dobro sa svojim prijateljima
2. biti v razmerju: tri prema pet ima se kao devet prema petnaest

iskucávati iskùcavam
1. iztrkavati, izbijati
2. biti, odbijati: satovi u sobama iskucavaju ponoć
3. iztrkavati: kad pčele neće da se roje na vrijeme, onda ih valja iskucavati

ìspasti ìspadnēm, oni ìspadnū, aor. ispadoh ispade
1. izpasti: ispali mu zubi, ispala mu kosa
2. pasti iz: ispasti iz; iz ruke mu sablja ispala; ispasti iz kola; ispasti iz kombinacije, iz forme; ispao mu aparat iz ruku
3. pokazati se, prikazati se: iz tame su ispali vuci
4. postati: on je ispao dobar učenik
5. končati se: sve je dobro ispalo
6. iztiriti: vlak, voz je ispao iz šina
7. biti: on ispade kriv za sve
8. pokazati se: ispao si nedrug i podlac
9. pasti, izginiti: eto sad mi je ispalo iz pameti i ono što sam smislio
10. uspeti: fotografija je vrlo dobro ispala
11. zgoditi se: i često je tako ispalo da su mladi pomagali starije
12. ispasti za rukom posrečiti se; ispasti na glas postati slaven: kao da mu je iz oka ispao zelo mu je podoben

izbíjati ìzbījām
1. izbijati: izbijati klin klinom; izbijati komu što iz glave
2. biti: časovnik izbija deset
3. pinjiti: izbijati mlijeko, pavlaku
4. poganjati: lišće izbija
5. kliti: usjevi izbijaju
6. predirati: zubi izbijaju
7. vreti, prihajati na površje, na dan: voda izbija u jakim mlazevima; izbijati na površinu
8. začenjati se, prihajati: u selu izbijaju boginje

ìzlaziti -īm
1. izhajati: novine izlaze svakodnevno
2. vzhajati: sunce izlazi u šest sati
3. izhajati, prihajati: niz darovitih pjesnika izlazi na književno polje iz proletarskih redova
4. biti, prebiti, prebijati se, izhajati: bez tvoje pomoći ne mogu izlaziti; sa skromnim sredstvima izlaziti
5. izvirati: Unac izlazi iz jedne pećine
6. končevati se: ulica izlazi na obalu
7. izlazi se pravi, pomeni: ako je a = 3, x = 3, izlazi da je a = x

klepètati klèpećēm
1. klopotati: vodenica, roda klepeće
2. ekspr. biti, utripati, razbijati: srce klepeće
3. šklepetati: klepetati zubima
4. tresti se: klepeću mi koljena
5. klepetati: ni sama ne znaš što klepećeš
6. ekspr. mahedrati: široke nogavice mu klepetahu oko noge

kléstiti -im
1. kresati, klaštriti: klestiti veje, drevo
2. tući, biti, mlatiti, šibati: klestiti sovražnika; toča klesti polja

kȕcati -ām
I.
1. trkati: kucati na vrata, na prozor
2. tiktakati: ura kuca
3. biti: ura kuca dvanaest, časovnik kuca tri
4. utripati: slušam kako srce kuca
5. zabijati: kucati ekser, čavao u dasku
6. tipkati: kucati na pisaćoj mašini
II. kucati se trkati: kucati se čašama, jajima o Uskrsu

lèbdjeti lèbdīm (ijek.), lèbdeti lèbdīm (ek.)
1. lebdeti, držati se, plavati, viseti, v vesi biti: ptica, balon lebdi u vazduhu, u zraku; lebdjeti između mira i rata
2. biti, stati pred očmi: njena mi slika lebdi pred očima; lebdjeti u opasnosti
3. bedeti: majka lebdi nad djetetom
4. počivati: radosni osmjejak lebdi na njegovu licu; duh božji lebdijaše nad vodama; lebdeća adresa; lebdeći nanos, sistem

lémati lêmām biti, tolči, mlatiti, tepsti: ljudi su ga lemali kao vola

lemèzati -ām
I.
1. z drogom pritrditi kopo, kopico sena, slame, da je veter ne raznaša: zbog vetra seno lemezati
2. biti, tolči, mlatiti, tepsti z "lemezom": lemezati znači tući koga debelim štapom; lemeza ga kao vola u kupusu
II. lemezati se medsebojno se tepsti: bokseri se lemezali i u isto vreme strašno grdili i častili

lèžati lèžīm
1. ležati: ležati u krevetu, na postelji, na leđima, na zemlji, na samrti; grad slikovito leži; roba leži na skladištu; njiva leži na ugaru njiva je v prahi; ležati nasuprot, tvoja budućnost mi leži na srcu; u tom grmu leži zec za tem grmom tiči zajec
2. ležati, biti bolan za: ležati pjegavi, pegavi tifus
3. počivati: ovdje leži moj pokojni otac
4. biti: ležati u zatvoru; pivo leži u buradma
5. mirovati, biti neaktiven: vojska je ležala pod tvrđavom više tjedana
6. sedeti: kokoš leži na jajima
7. ležati (v zemljepisnem pomenu): grad leži na Dunavu
8. to mi ne leži to mi ne gre, ne prija

lopòtati lòpoćēm tolči, biti, udarjati: kao da kamenje pada na krov kuće, praštalo je, zveckalo, lopotalo i bubnjalo

máhati i maháti maham
1. mahati: mahati z rokami, s krili, s perutmi; pes maha z repom
2. udarati, lupati, biti: mahati po kom, po ubogi živali
3. u vezi sa jo: kam jo mahaš
kud si nagao, kuda ideš; mahati jo v mesto
ići, žuriti u grad
4. mahati, vitlati: mahati s sabljo; bik divje maha z rogovi

mázati mažem
I.
1. mazati, podmazivati: mazati čevlje, smuči, kožo
2. mazati: mazati maslo na kruh; kruh mazati z maslom in medom
3. podmićivati: župan se da mazati
općinskog, opštinskog predsjednika (-se-) možeš podmititi
4. prljati, mrljati: mazati obleko; mazati se pri delu; mazati si roke
prljati ruke; mazati platno
loše slikati; mazati si prste s tinto
ići u školu, posjećivati (-se-) školu
5. mazati, tući, biti: mazati koga s šibo po goli koži
II. mazati se mazati se

miròvati mìrujēm
1. mirovati: komunisti ne miruju; strasna krv nikada ne miruje
2. ekspr. biti, nahajati se: posle ih čuva zajedno sa novcem u kaci punoj pšenice što miruje u sobi do mazge

mlátiti mlâtīm, mlȃćāh -āše, mlátio -ila, mlȃćen
I.
1. mlatiti: mlatiti pšenicu, praznu slamu, gloginje mlatiti prazno slamo
2. klatiti: mlatiti jabuke, kruške, orahe
3. tepsti, tolči, biti: mlatiti jadnu životinju; mlatiti koga toljagom tepsti koga z gorjačo; Srbi su mlatili Turke da se gora orila
4. mahati, kriliti, bingljati: mlatiti rukama, nogama sjedeći na klupi
5. majati: jugovina je mlatila vrhovima šume
6. gobezdati: ne mlatite pred djecom koješta
II. mlatiti se
1. tepsti se: mlatiti se s djecom iz komšiluka
2. potikati se, postopati: mlatiti se po svijetu; kelner se mlatio po lokalu
3. plahutati, plahetati: odijelo se mlati oko struka kad djevojka brzo ide
4. ekspr. vlačiti se: Stepan je naš sused, i ja neću dopustiti da se ti s njegovom ženom mlatiš

mlatíti i mlátiti -im
1. mlatiti, vrijeći, vreći, vrći: mlatiti rž, pšenico, mlatiti s cepcem, s strojem
2. mlatiti, snažno udarati, zamahivati nečim, tući, biti, mlatarati: mlatiti po zraku, okrog sebe kot obseden
3. halapljivo jesti: mlatiti žgance, mlatiti prazno slamo
mlatiti gloginje, praznu slamu

načelováti -újem načelovati, načelnikovati, biti, nalaziti se na čelu