Franja

íks (nepromj. dodatak) bilo koji: iks tovariš je to rekel

jȁto s
1. jata: jato golubova, riba skakavaca, ptica; riblje jato
2. truma, množica: jato žena
3. nekdaj bratstvo, kjer je bilo nad 50 za boj sposobnih moških

kàdarkóli i kadar kóli
1. pril. kada god, bilo kada: ker je blaga dovolj; ga lahko dobite kadarkoli
robe ima dovoljno, možete je dobiti kad god hoćete
2. vezn. kada god, kad god: blago lahko dobite, kadarkoli želite

kàkorkóli i kàkor kóli
1. pril. kako god, bilo kako: naredi to kakorkoli
načini to kako god
2. vezn. kako god, bilo kako: kakorkoli boš naredil, vedno bo prav
kako god načinio, uvijek, uvek će biti dobro

kámorkóli i kámor kóli, kámor si bódi pril. bilo kuda, kuda god, ma kuda: naj gre kamorkoli, samo da nam izgine izpred oči

kársibódi i kár si bódi česarsibodi i česar si bodi neodr. zamj. bilo šta: prinesi, pa naj bo karsibodi

katérikóli i katéri kóli i katérakóli i katéra kóli itd. bilo koji, ma koji, koji mu drago

kdàjkóli i kdàj kóli pril. bilo kada, ma kada, kada god: enotnost je potrebna bolj kot kdajkoli

kdòrkóli i kdòr kóli kogarkóli i kogar kóli
1. neodr. zamj. bilo tko, bilo ko: to lahko bere kdorkoli
2. u službi vezn.: kdorkoli bo to bral, bo debelo gledal

kjérkóli i kjér kóli
1. pril. bilo gdje, gde, gdje go d, ma gdje: pri nas je boljše kakor kjerkoli
2. vezn. gdje god: kjerkoli se ustaviš, povsod te lepo sprejmejo

kòderkóli i kòder kóli kuda god, bilo kuda
1. pril. tu se lahko koderkoli sprehajaš
2. vezn. koderkoli sem hodil, povsod so me lepo sprejemali

nàjsibó i nájsibó i nàjsi bó i nájsi bó vezn.
1. bilo — bilo: v mestu gostujejo najsibo poklicne najsibo amaterske gledališke skupine
2. makar, iako, mada, ma kako: še tako velik, Prešerna ne doseže; še tako močan, bremena ne vzdigne
ma kako bio jak; najsibo kakor hoče
bilo kako bilo, makar kako bilo

poljúben -bna -o proizvoljan, bilo koji, koji mu drago: -o število

posvjetòviti -svjètovīm (ijek.), posvetòviti -svètovīm (ek.) spremeniti v posvetno, kar je bilo cerkveno, sekularizirati

posvjetovljívati -tòvljujēm (ijek.), posvetovljívati -tòvljujēm (ek.) spreminjati v posvetno, kar je bilo cerkveno, sekularizirati

razonegáviti -im glagol sa širokim značenjem, može da zamijeni bilo koji glagol kada ne želimo preciznije istaći glagolsku radnju, može značiti razriješiti, razrešiti, završiti i sl.

sekáč m
1. drvosječa (-seča)
2. bilo kakav alat kojim se siječe, seče: nož sekač; zidarski sekač

sȅlīšte s
1. naselišče, naselje
2. zaselek
3. kmetsko selište zemlja, ki jo je fevdalec dal tlačanu v užitek
4. kraj, kjer je bilo nekoč naselje

sfriráti -am smandrljati, uraditi nešto na brzu ruku, površno, kako bilo

sklámfati -am (nj. Klamfe) nisko razg sklepati, sklepesiti, smandrljati, načiniti nešto na brzu ruku, loše, kako bilo: sklamfati članek