Franja

básati bašem i basam
I.
1. nabijati, puniti: basati puško, pipo
2. trpati: basati si jabolka v žepe
3. ob koncu meseca ga baše
pri kraju mjeseca (me-) je u teškoj situaciji
II. basati se
1. halapljivo jesti
2. gurati se: basati se v avtobus

básenski -a -o koji se odnosi na basne: -a folklora

basr̀ljati -ām
1. opotekati se: pijan je pa basrlja ulicom
2. bloditi, tavati: basrljati po gradu

bàstati -ā (it. bastare)
1. upati si: basta meni smrti pogledati u oči upam si smrti pogledati v oči; majka ukori sina zašto već ne osveti brata, govoreći mu: "Kad ti ne basta, a ti svuci sa sebe gaće da ih ja obučem, a ti pripaši moju pregaču" če si ne upaš
2. posrečiti se: njemu je vazda bastalo ranu vidati
3. iti od rok, odsedati se: ne basta mu škola nikako; basta joj svaki posao
4. moči, biti kos: to tebi ne basta tega ne boš zmogel

batèrisati -išēm (t. batyrmak)
1. gmotno se uničiti, izgubiti imetje, denar
2. zapraviti: sve što je imao baterisao je, sad je ostao go kao prst

baterisávati -ìsāvām
1. gmotno se uničevati, izgubljati imetje
2. zapravljati

batŕgnuti bàtr̄gnēm odkrevsati, odmajati se: on ustade te batrgnu u kavanu

bávkati -am štektati, javljati se kao srndać, kao lisica: v dolini bavka preplašen srnjak; lisjak bavka

bavr̀ljati -ām
1. ekspr. kolovratiti: kad ko pijan hoda, reče se da bavrlja; bavrlja kao pijana muha, kao metiljava ovca
2. postopati, potikati se, klatiti se: pitala ga žena gdje je bavrljao čitav dan
3. ekspr. čenčati, vezati otrobe

bávtara ž (nj. Falltor)
1. vrata za spuštanje i dizanje, vrata na svinjcu: odpreti -o nad svinjskim koritom; strešna bavtara
vraca za spuštanje na krovu
2. vraca, kao krpica na hlačama u alpskoj nar. nošnji koja se gore u pojasu zakopčavaju i nadolje otvaraju: hlače na -o; zapeti -o
zakopčati vraca na hlačama

báza ž (nj. Basis, gr. básis)
1. baza, osnovica, osnova, temelj, oslonac: materialna baza družbe; surovinska baza; energetska baza teške industrije
2. uporište, mjesto gdje se skupljaju i odakle se snabdijevaju (-bde-) vojne snage za operacije: letalska, pomorska, partizanska baza, baza za raketne izstrelke; baza 20 v NOB -i
sjedište (sed-) CK KPS i IOOF u Kočevskom Rogu

bazírati -am bazirati, zasnivati se, temeljiti: industrija bazira na domači kmetijski proizvodnji; mir bazira na spoštovanju človekovih pravic

bazùlmet m, bazùment m (t. bazubent, perz.)
1. amulet, ki se priveže na roko; v srebrni ali zlati škatlici stavek iz korana: pa izvadi bazulmet od zlata i na njemu hiljadu dukata
2. v lase vpleten trak, ki je hkrati amulet

béčati -īm mukati, dreti se, rjuti: krava bez prestanka beči; onaj dugonja beči i viče

beg m, mn. bȅgovi (t. bej, starot. beg)
1. plemič, plemiški naslov, za imenom: Osman-beg
2. iz spoštovanja se dodaja muslimanskim neplemičem in nemuslimanom: Ibrahim-beg, Jovan-beg

begánica ž dijal. svežanj prutića koji se na Cvijeti, Cvjetnicu, Cvijetnu nedjelju nosi u crkvu: vitke in visoke -e

begènisati -išēm (t. begenmek)
I.
1. vzljubiti, čutiti simpatije do koga: koji koga begeniše, s onim i jegleniše kogar kdo rad vidi, z njim rad govori, se pogovarja; već cio sokak zna da moj Mladen tvoju Jelku begeniše da mu je tvoja Jelka všeč, da jo rad vidi
2. ljubiti, marati, rad imeti: ne uzimaj onu koju ne begenišeš; ne begenišem za svojim stolom ljudi koji su tako čvrsto zakopčali dugmeta svoje uniforme da im ne vidiš srcu do dna
3. odobriti, odobravati, pohvaliti: ne begenišem što si uradio
II. begenisati se vzljubiti se, rad se imeti: kad se momak i djevojka begenišu, ne pazi se na godine

békavac -āvca m
1. bebljavec, jecljavec
2. učenec, ki se uči glaskovanja, zlogovanja

belàjisati -išēm mučiti se, trpeti, v trpljenju živeti: sirotinja se najviše muči i belajiše; daje dok ima, a čim nestane, on se sam počne mučiti i belajisati

belegìjati -ām
1. brusiti z oslo
2. ekspr. prilizovati se, gladiti