Franja

ȕsna ž anat. ustnica: gornja, donja usna; riječ mu je zamrla na -ama; ispucane, debele, naprćene, blijede -e; ugristi se za -u; oteti se s usana zareči se, nehote izreči; visiti na nečijim -ama gledati komu, ko govori, na ustnice

ùstajati -jēm
1. vstajati: rano ustajati
2. naraščati: voda ustaje
3. ustajati na neprijatelja z vojsko iti na sovražnika

ùtjerati -ām (ijek.), ùterati -ām (ek.)
1. segnati v: utjerati ovce u tor
2. zabiti: utjerati ekser, čavao u dasku, klin u zid
3. zagnati, pognati: utjerati loptu u mrežu
4. izterjati: utjerati novac, zaostale dugove
5. utjerati koga u laž ujeti koga na laži; utjerati kome pamet u glavu spametovati koga; utjerati kome strah u kosti pripraviti koga v strah

utrènīčkī -ā -ō: utrenički radovi dela na utrti cesti

uvèsti uvèdēm, uvèdi, uvèdoh ȕvede, ùveo uvèla, uvèden -èna
1. uvesti, vpeljati: uvesti običaj; uvesti nov zakon, novu industriju, što u upotrebu, koga u društvo; uvesti red = uvesti reda vpeljati red; uvesti koga u posao vpeljati koga v delo; uvesti koga u dužnost vpeljati koga v službo; uvesti u praksu, u život; uvesti u kolosijek vpeljati koga na pravi tir; uvesti u posjed vpeljati koga v posest; uvesti u tanke niti biti pred katastrofo
2. nasnovati: uvesti predu u brdo

ùvid m vpogled: dobiti što na uvid; imati uvid u što; dopustiti uvid u što; podneti, podnijeti što na uvid predložiti kaj na vpogled

uz, uza predl. s tož.
1. pri, poleg: stajati uz kuću, rijeku, vatru
2. ob: ići uz livadu
3. proti, navzgor: ići uz potok iti ob potoku navzgor; plivati uz vodu plavati proti vodi; ići kome uz dlaku nasprotovati komu
4. pri: zdravice se pjevaju uz vino
5. v času, med: Marko pije uz ramazan vino
6. ob spremljavi, ob spremljanju: pjevati pjesmu uz gusle
7. navzgor po: ići uz brdo
9. uz prkos na kljub, navzlic; uz prkos raditi nasprotovati

ùzēti ȕzmēm, ùzmi, ùzēh ȕzē, ȕzeo ȕzēla, ȕzēt -a
I.
1. vzeti: uzeti stan, pilulu, komu što, advokata, djevojku za ženu, koga za primjer, za svjedoka, za zlo, koga k sebi u kuću, na račun, lijek, put pod noge, pod najam, u posjed, u zakup, koga pod okrilje; uzeti što srcu vzeti si kaj k srcu; uzeti koga na nišan vzeti koga na muho; uzeti što na sebe prevzeti odgovornost za kaj; bog ga je uzeo k sebi umrl je; davo je uzeo ušur od njega podal se je na slabo pot; uzeti glavu kome vzeti komu glavo, ubiti ga; uzeti za zlo vzeti za hudo, zameriti
2. zavzeti: uzeti grad, neprijateljske rovove, na juriš
3. povzeti: uzeti riječ
4. začeti: on uze govoriti
5. uzeti pod svoje posvojiti; uzeti maha razmahniti se: uzeti dijete za ruku; ja ću uzeti lijevo u ovu ulicu jaz bom zavil na levo, v to ulico; uzmimo da ti nisi došao recimo, da ti nisi prišel
II. uzeti se
1. vzeti se: oni će se sada uzeti, sutra je vjenčanje
2. prijeti se: oni se uzeše za ruke
3. uzela mu se ruka roka mu je ohromela; uzeti se u pamet dobro premisliti, pametno pretehtati, spametovati se

vàđevina ž (lat. vadimonium) dial.
1. kredit, upanje: kupovati na -u; uzeti ledinu na -u vzeti zemljo v zakup
2. predujem: posjednik šume udario je u -u lastnik hoste je letos posekal, kar bi prišlo na vrsto šele naslednje leto
3. kreditni zavod, posojilnica: štedionica koja se u nekim narječjima zove vađevina

vȁška ž (t. vašak) pes, kužek: svaka vaška obaška vsak vleče na svojo stran; ona pristaje da se vole na njen način, a ako njemu ne podnosi, svaka vaška obaška; živjeti kao mačka i vaška gledati se kot pes in mačka; doterati do vašaka priti na nič, v življenju izgubiti vse

većìna ž večina: u -i slučajeva; zaključak -e odbornika; apsolutna, relativna većina; dati novac u -u dial. posoditi denar na obresti

vèljotskī -ā -ō; veljotski jezik govor dalmatske latinščine, govoril se je na Krku (it. Veglia) in izumrl v 2. pol. 19. st.

verèsija ž (t. veresi, veresije)
1. up, kredit: uzeti robu na -u; danas za gotovo, sutra na -u
2. pósoda: dati novac na -u; imam u narodu sigurne -e imam med ljudstvom izposojen denar pri zanesljivih dolžnikih; na božju -u na negotovo, na božji lon; davati gotovo za -u dajati boljše za slabše

verèsījskī -ā -ō kreditni: ukrali mi veresijski tefter, reče jedan krčmar ukradli so mi kreditno knjigo = ne dajem na up, na kredit

vèriga ž veriga: spojiti što verigom, verigama; zato što si pošten, zvone ti -e oko papaka ker si poštenjak, ti rožljajo verige na nogah; nad vatrom je širok odžak iz koga vise -e te se o njih veša kotao kad valja vode zagrejati; skinuti -e ropstva; baciti koga u -e; Verige sv. Petra = Časne verige: planinska veriga Karavanki

vìdīk -íka m
1. obzorje: imati uzak vidik
2. pogled, razgled: odatle imamo krasan vidik
3. dogled: na -u su veliki događaji; držati što na -u; izgubiti što s -a; biti svima na -u biti vsem na očeh
4. svetlo: izići na vidik

viđénje s svidenje: do -a na svidenje

vijèće s (ijek.), véće s (ek.) svet: Narodno vijeće u Zagrebu 1918; Savezno izvršno vijeće; ministarsko, sudačko vijeće; Vijeće sigurnosti varnostni svet; pozvati koga na vijeće povabiti koga na posvet; vijeće proizvođača; sindikalno vijeće

vȉjek m, mest. u vijèku, mn. vijèkovi in vjȅkovi (ijek.), vêk m, mest. u véku, mn. vékovi in vȅkovi (ek.)
1. vek: stari, srednji, novi vijek
2. stoletje: prvi vijek naše ere; to je trajalo vjekovima, vekovima to je trajalo stoletja
3. življenje: mladost je dio, deo ljudskoga -a; biti kratka -a; svršiti svoj vijek
4. do -a dokler bom živ; otkako je svijeta i vijeka, otkako je sveta i veka dokler bo svet stal; u vijeke vjekova, u veke vekova na veke vekov, za vse večne čase

vijògor m ljudsko
1. gorski veter
2. pomladanski veter, ki naredi, da ozelenijo gozdovi
3. iznad -a na vrhu gore