Franja

šéva ž
1. zool. škrjanček: kukmasta, ćubasta ševa čopasti škrjanček; poljska ševa; šumska ševa
2. svabiti ševa priti na nič; zapjevala mu ševa doletela ga je sreča; tamo pečene -e padaju s neba tam pečena piščeta padajo z neba, tam se živi brez dela; čekaš da ti pečene -e padnu u usta

šíljak šiljka m konica, vrh: šiljak mača, noža, stijene, stene, brijega; brati kožu na šiljak biti pripravljen na telesno kazen, na odgovornost; bacati šiljak u nos kome izzivati, napadati koga

škrípov dan: o škripovu dne = na škripov dan šalj. nikoli

špânskī -ā -ō španski: španski jezik, narod; španski protokol stroga pravila ceremonijala na španskem dvoru; -a buba zool. španska muha, lytta vesicatoria; -a djetelina bot. gl. lucerka; -a trska bot. trstika; španski zid španska stena; -o selo španska vas

štâp štápa m (srvn. stap -bes) palica: pastirski, prosjački štap; maršalski, mađionički, bilijarski štap; seljaci se otimaju o kmetski štap kmetje se potegujejo za župansko palico, za župansko čast; sin joj je štap za stare dane sin ji je opora v starosti; zaraditi na štapu dobiti z beračenjem; prebiti, prelomiti, slomiti štap nad kim zloraiti palico nad kom; odnijeti gaće na štapu skupiti jo; stavljati štap u točak vtakniti, vtikati palico v kolo; štap u ruke iti na pot, oditi; ići o štapu iti ob palici; dotjerati koga na prosjački štap spraviti koga na beraško palico

štȍ čèga zaim.
1. kaj, kar: što si dužan?; čega nam je nestalo?; čemu služi ova knjiga?; na što misliš?: čime se to plaća; daj amo što si donio, doneo; čega se čovjek najviše boji, ono će mu na glavu doći; čemu zeman tome i vrijeme; a što me pitaš za mal moj, ja bih rekao; što ne znaš srpski, metni ruski; za što kupio, za to i prodao; čime se nov sud napuni, na ono uvijek zaudara; što bilo kar koli; što bolje kar najbolj; štočiji -a -e čigar koli; donesi nama ako nađeš štočiju knjigu; ako bi se o tome štogdje govorilo če bi o tem kjer koli govorili; reci štogod reci kaj; što god biste o tome čuli kar koli bi o tem slišali; što gore se situacija razvija, to bolje za nas: kolikor slabše se položaj razvija, toliko je bolje za nas; trči što igda možeš teci, kolikor moreš; bilo je na sajmu štokakvih stvari na semnju so se videle različne reči, ako bi se štoko, štotko javio če bi se še kdo oglasil; mogao bi doći još štokoji zakasnjeli gost lahko bi prišel še kakšen zapozneli gost; da idu štokuda naj gredo kamor koli; čulo se o tome štošta o te z se je marsikaj slišalo
2. ki: to je onaj što je juče došao; u nas nema čovjeka što ne zna za to; to je knjiga što sam je kupio
3. vez. ker: izvinite što dolazim prekasno
4. prisl. zakaj: što nisi došao?

tabùret m (fr. tabouret) taburet, stolček brez naslona: spustiti se na taburet sesti na taburet

tàpēt -éta m (gr. tapes) tapet, preproga: zidovi su presvučeni ljubičastim -ima; staviti, iznijeti što na tapet spraviti kaj na dnevni red kot predmet pogovora; biti na -u biti na dnevnem redu kot predmet pogovora

tȁština ž
1. tešcost: na -u piti na prazen želodec piti
2. praznota, praznina
3. nečimrnost: zatvoriti oči od -e ovoga svijeta; ranjena taština uobraženog čovjeka
4. nicevost, ničnost: sve je ovo drugo taština, ništavilo

tènef m (t. tenef, ar.) vrv: -e plesti; po -u igrati na vrvi plesati

tèpsija ž (t. tepsi) pekač, pekača: bakrena, emajlirana tepsija; u -i se peče pita, hljeb; tepsija demirlija velik pekač na železnem stojalu, rabi nam kot miza; kao tepsija popolnoma raven

terázījskī -ā -ō tehtnični: terazijski tasovi tehtnični skodelici; -a česma vodovodna pipa, vodovod na Terazijah v Beogradu

tȉjelo s, mn. tȉjela in tjelèsa (ijek.), têlo s, mn. têla in telèsa (ek.)
1. telo: čovječje (čovečje), zdravo, jako, mlitavo, čvrsto, mekano tijelo; diplomatsko, fizikalno, nebesko, geometrijsko tijelo; jedva mu još duša u -u duša mu je že na jeziku; biti dušom i -om uz koga biti z dušo in telesom za koga; žuto tijelo anat. žleza z notranjim izločanjem
2. truplo: tijelo ubijenog nije nadeno

tjȅme -ena s, mn. tjemèna (ijek.), tȅme -ena s, mn. temèna (ek.) teme, vrh: nisam pao na tjeme nisem padel na glavo; popeti se na tjeme gore; tjeme trougaonika, piramide

tjeskòba ž (ijek.), teskòba ž (ek.)
1. tesnoba: tjeskoba srca
2. ekspr. pomanjkanje, stiska, tesnoba: nalazi se u novčanoj -i z denarjem je na tesnem

tôk tôka m, mest. u tóku, mn. tókovi tok, tek: tok rijeke; tokovi mnogih naših rijeka upravljeni su prema Beogradu; pustiti stvar da ide svojim -om pustiti stvar, naj gre svojo pot; u -u dana v teku dneva: pregovori su u -u pogajanja tečejo; bačva, bure na -u sod na pipi; bijeli tok med. beli tok

trȃg m, mest. na trágu, mn. trȁgovi
1. sled: ima pouzdanih tragova o njegovoj prisutnosti; odgoj je ostavio neizbrisive tragove u mojoj duši; ući komu u trag priti komu na sled; biti komu na tragu biti komu na sledi; slijediti trag komu slediti koga; ni -a ni glasa o njemu; otići bez -a; zameo mu se svaki trag izgubila se je sleherna sled za njim
2. stopinja, sled (sledí): ići čijim -om; dječje noge ostavljaju tragove u snijegu; tragom srpskohrvatske narodne epike po stopinjah srpskohrvaške ljudske epike
3. potomstvo: dok je -a i koljena mojega
4. to je bez -a skupo to je zelo drago

tráva ž, mn. trâve trava, zel: ljekovite, lekovite -e; već je počela izbijati prva zelena trava začela je poganjati trava; gdje on udari, tu trava više ne niče, ne raste; ne lipši, magarče, do zelene -e, dok trava ne naraste; nisam ni ja -u pasao nisem po prežganki na svet priplaval

tr̀kalo s tekač, glasnik, sel: izići će kolo na trkalo resnica bo prišla na dan

trȍje tróga i trȍjega skupni štev.
1. troje: mora se razlikovati troje; uzet ću jedno od troga, od trojega; približati se trome, približati se trojemu; raspitati se o trome, o trojemu
2. tri: naišao sam na njih troje naletel sem na te tri (en moški in dve ženski, dva moška in ena ženska, dve ženaki in otrok); u kući su otac, majka i ujak; osim njih troga niko se ni za šta u kuči ne pita; njima troma (trojima) do sebe je morala mjesta da napravi
3. ob skupnih samostalnikih kot štev.: troje djece; troje jagnjadi, troje piladi trije otroci, trije jagenjčki, tri piščeta
4. gl. troji -e -a