Franja

dȅvēt štev. devet; on ni pet ni devet, nego zapali iz pištolja on pa je precej, ne bodi len, ustrelil s pištolo; pet za devet dati nekome prevarati, ukaniti koga; pet na devet v naglici, na hitro; knjigu sam pet za devet pročitao, pa je vratio; kod njega nema pet na devet on ne pozna šale

dírati dȋrām
I.
1. dotikati se: ne diraj me; ne diraj u tuđi novac ne dotikaj se tujega denarja, pusti tuji denar pri miru
2. vtikati se, posegati: ne diraj u ono što te se ne tiče; dirati u tuđe poslove
3. žaliti: dirati u tucru čast, poštenje
4. dregati: dirati u osinjak dregati v osje gnezdo; ne diraj u obaraču ne dotikaj se petelina pri puški
5. segati do segati do: to me dira u srce
6. zbadati, dražiti: ona nas stalno dira neumjesnim primjedbama
II. dirati se
1. dotikati se
2. dražiti se

dlȁčica ž dlačica: ni za -u ne odstupam za las ne popuščam

dlȁka ž
1. dlaka: gladiti niz -u, uz -u božati po dlaki, proti dlaki; ne popustiti ni za -u za las ne popustiti; cijepiti, cepiti -u na četvero dlakocepiti, razčlenjevati problem do nepomembnih malenkosti; tražiti -u u jajetu iskati dlako v jajcu; ići komu uz -u zoprvati komu; ne imati -e na jeziku pogumno povedati svoje mnenje; od -e do grede od najmanjšega do največjega; prekinuti -u pretrgati prijateljstvo; na -u, u -u pričati natanko pripovedovati; probila ga je kozja dlaka osivel je; na -u sličan na las podoben; život mu visi o dlaci življenje mu visi na nitki
2. kocina: poče mu rasti dlaka začela mu je rasti brada
3. puh: dlaka na licu
4. vitica, oponec
5. ribja koščica: dlakavice su razne ribe pune sitnih koštica zvanih dlake

domètnuti dòmetnēm
1. dodati: dometnuti koju primjedbu
2. doseči, vreči do: ni duga puška neće dometnuti ona mlada kamena dometnuti neće ne bo vrgla kamna do cilja

dȍtuga ž nuja, naglica: nije mi dotuga nijedna nič se mi ne mudi

drvenàrija ž suha roba: on gradi vedrice, kace, gotovo svaku -u; ne razumijem se ja u toj -i ne razumem se na te reči; stanovnici se većinom bave -om prebivalci se pečajo z izdelovanjem suhe robe

duhòvati dùhujēm biti duhovni oče, spovedovati: ne bi li mu grijeh duhovao ali ga ne bi odvezal od greha

dȕnst m (n. Dunst) nizko pog.
1. para, kuhanje v pari: pile u -u
2. kompot: od jedne jabuke dvije, dve flaše -a
3. o tome nema ni -a o tem se mu niti ne sanja

duž predl. z rod.
1. vzdolž: Mačva se prostire duž Drine
2. proti: oni krenuše duž sela
3. po: sinovi služahu duž cijele, cele sofre rakiju
4. prijatelji se ne vide duž cijele, cele godine se ne vidijo celo leto

džâk džáka m, mn. džákovi (madž. zsák) vreča: dvadeset džakova pšenice; kupiti mačka u -u; pasti kao pun džak; oni se slažu kao rogovi u -u ne ujemata se, ne ujemajo se

èlif m ime prve črke v arabskem zaporedju črk: ne znati dalje od -a nič ne vedeti

fôrma ž (lat. forma)
1. forma, oblika: četvrtasta, jajasta, okrugla forma; moderna forma pokućstva; organizaciona forma
2. forma, način: društvene -e vladanja; ne gleda mnogo na -u
3. stanje psihične ili telesne usposobljenosti: naši smučari, skijaši su ove godine u -i; na zabavi je sve u -i
4. kalup: forma za pripremanje različitih kolača, za pravljenje šešira
5. forma: u -u stavljati štamparski slog
6. forma, oblika: -e različitih padeža imenice, različitih osoba glagola
7. biti bez forme biti nevljuden; ispasti iz -e ne se držati družbenih pravil; u zakonskoj -i po zakonu, kakor predpisuje zakon

frȉgati -ām (it. friggere) pražiti, cvreti: frigati na ulju, na masti; nije ni frigan ni pečen ni ne to ne ono, ni krop ne voda; friga mi se ni mi do tega

gládan -dna -o, dol. glâdnī -ā -ō
1. lačen: gladan kao vuk; sit gladnu ne vjeruje
2. lakoten, gladen: -a godina; mrtav gladan zelo lačen; -a nedelja teden pred velikonočnim postom, ko se uživa samo pita in se ne orje, ne tke in ne prede

glâs m, mest. na glásu, mn. glȁsovi
1. glas: pjevati u četiri -a; poznati koga po -u; grleni glas goltnik; zubni glas zobnik, dental; ženski, muški; ljudski glas človeški glas; životinjski glas pevač ima divan glas
2. glas, ton, zvok; izvoditi različite glasove na instrumentu; čuje se glas zvona
3. glas, vest, novica: pukao je glas; širenje lažnih glasova
4. glas, sloves: steći glas dobroga čovjeka; iznijeti koga na rđav glas
5. volilna pravica: opće, opšte pravo -a; on nema prava -a
6. glas vapijućeg u pustinji glas vpijočega v puščavi; ni traga ni -a od njega od njega, o njem ni glasu; proturiti glasove razširiti vesti; ne pustiti -a od sebe ne dati glasu od sebe; podići glas začeti glasneje govoriti; svi u jedan glas vsi enoglasno

gȍrī -ā -ē, komp. od zao hujši, slabši: sve gori od gorega eden hujši od drugega; nije s -ega ne bo slabo

grôblje s pokopališče: seosko groblje; prolaziti kao mimo turskog groblja iti mimo česa, ne da bi se zmenil za tisto; on je živo, neopojano groblje on je star, slab, blizu smrti

grôm gròma m, grȍm gròma m
1. grom: gromovi praskaju
2. grmenje: grom topova
3. strela: grom iz vedra neba; neće grom u koprive kopriva ne pozebe; vino jako kao grom
4. ekspr. moč: hoće da nas uvjeri -om svoje vjere
5. ekspr. presenečenje: to je bilo grom za publiku

gȕbati -ām
I.
1. strastno, z užitkom opravljati
2. okuževati z gobavostjo: ako staru ne poslušaš majku, gubalo te materino miijeko če ne boš ubogal stare matere, naj ti njeno mleko prinese gobavost
II. gubati se gobaveti, postajati gobav: tako se ne gubao kao žaba gubavica