Franja

pŕdjeti pŕdīm (ijek.), pŕdeti pŕdeti pŕdīm (ek.) vulg. prdeti: ne prdi ni uz gluha, jer ima nos ako i nema uha; tri hardova u podrumu prde trije sodi mu brez haska v kleti leže

prèpīrka ž prepir, prerekanje, pričkanje, preklanje: primiti što bez -e brez prerekanja

prozújati -jīm
1. odbrenčati, odbrneti mimo: prozujala je strijela kraj glave
2. pošto nekoliko dana prozuji besposlen ker je preživel nekaj dni brez dela

púhati pûhām, pûšem, pûhāj in púši, púhajūći in púšući
1. pihati: puhati u rog, u diple; kako vjetar puše, tako se valja obrtati; puhati s kim u iste diple = u jedan rog = u istu tikvu; puhati u prazne šake ostati brez sredstev, brez službe
2. puhati, sopihati, sopsti: ciganin začu hodžu kako puše; puhati preko ramena na nekoga gledati zviška na koga
3. pezdeti: puhati kao svinja

rúda ž oje: udarila ruda u brijeg zgodila se je težka nesreča; istrčavati se pred -u brez potrebe se vmešavati v tuje zadeve; natrčati kao ždrijebe pred -u; koga ubije ruda, onome nema suda

sàšiti sȁšijēm, sàšīj, sȁšīt -a in sašìven -èna -èno sešiti: sašiti haljinu; džep mu je sašiven je brez denarja

slȁma ž slama: ječmena, pšenična slama: Kumovska Slama astr. rimska cesta; alajbegova slama predmet, blago, roba brez lastnika; krov od -e; spavati na -i; mlatiti praznu -u; biti kao suha slama

stȉh stìha m, mn. stìhovi (gr. stíchos) stih, verz: slobodni stih; bijeli stihovi stihi brez rime; graditi stihove

strádati strâdām
1. trpeti: stradati od nepogode, od poplave; vi se svađate, a mi stradamo
2. pokoriti se: stradati zbog grijehova drugih
3. utrpeti škodo: preduzeće, poduzeće je u bankrotu stradalo
4. ponesrečiti se: smrtno stradati; stradao je na željeznici, u sudaru automobila; stradati na pravdi boga trpeti brez svoje krivde

strâh m, mest. u stráhu strah: strah od smrti, od kazne, od ljudi, pred kaznom, pred ispitom; drhtati od -a; premirati od -a; biti u -u; biti bez -a biti brez strahu; biti bez -a i mane biti neustrašen, hraber; držati koga u -u; zadati komu velik strah; nema -a ni se treba bati; utjerati kome strah u kosti močno prestrašiti koga; strah božji, uzgajati, vaspitavati koga u -u božjem; u -a su velike oči strah ima velike oči; strah me je koga, čega, od koga, od čega

str̂v m, str̂v ž mrhovina: dotaknuti se strva nečiste zvjerke; ne znalo ti se ni strvi ni krvi izgini brez sledu; ni strva ni java, ni krvi ni strvi kome ne sledu ne glasu o kom; propasti bez strva izginiti, izgubiti se brez sledu; ne zna im se strva, kao da ih zemlja proždrije

sustézati sùstēžēm
I. odtegovati, zadrževati
II. sustezati se odtegovati se: reći nešto bez sustezanja reči kaj brez pomišljanja

svijèća ž (ijek.), svéća ž (ek.)
1. sveča: lojana, voštana, stearinska, mrtvačka svijeća; ledena svijeća; svijeća za božićno drvce, za novogodišnju jelku; krsna, slavska svijeća krstna sveča, sveča, ki jo prižgejo ob krstni slavi; prav kao svijeća raven kot sveča; pridržati komu -u na samrti držati komu sveču ob zadnji uri; umrijeti bez -e ne imeti bližnjih sorodnikov; ugasila mu se slavska svijeća umrl je brez potomcev; ugasiti = utuliti -u ugasiti svečo; od strehe vise -e od kapu vise ledene sveče
2. fiz. sveča: Hefnerova svijeća, električna žarulja, sijalica u obliku -e

svírati svîrām
1. igrati: svirati u klavir, na klaviru, na violini, u harmoniku, u frulu; ciganski svirati igrati brez not, kot cigani; jedni sviraju, drugi igraju (tudi ekspr.)
2. piskati: lokomotiva, lađa, sirena svira
3. trobiti: svirati u rog, u trubu; svirati (na) ustajanje, (na) zbor, (na) uzbunu; svirati povečerje trobiti k počitku
4. žvižgati: kuršum, tane, kugla svira kroz vazduh, kroz zrak; vjetar svira
5. tanko svirati revno živeti, tanko piskati; to možeš ti komu drugome svirati to lahko komu drugemu pripoveduješ

šêst neskl. štev. šest: šest puta šest krat; šest i po; brojka sa šest decimala; sa šest zaprežnih konja; ni pet ni šest brez obotavljanja, takoj; šest stotina; žena mu rodi šest sinova

šešàna ž, šèšara ž (t. šešhane, perz.) zastar. vrsta dolge puške: vrisnu šešana iz turske ordije; go kao šešana brez imetja, velik revež

šéva ž
1. zool. škrjanček: kukmasta, ćubasta ševa čopasti škrjanček; poljska ševa; šumska ševa
2. svabiti ševa priti na nič; zapjevala mu ševa doletela ga je sreča; tamo pečene -e padaju s neba tam pečena piščeta padajo z neba, tam se živi brez dela; čekaš da ti pečene -e padnu u usta

šȉlo s
1. šilo: -om probušiti kožu, dasku; vratiti šilo za ognjilo vrniti enako z enakim, hudo s hudim; izgubiti se kao šilo u vreći zgubiti se brez sledu
2. zbadljivka: razgovarajmo polako, bez šila, prijateljski
3. zool. morsko šilo, Syngnathus acus

tandàrija ž v izrazu: otići u -u izgubiti se brez sledu

tànjīr -íra m, tánjūr -úra m (madž. tanyer, n.) krožnik: donijeti nekome sve na -u; prevrnuti kome tanjir pustiti koga brez kosila; tanjir od dva lica ekspr. dvoličnež, dvoličen človek; leteći -i leteči krožniki