-
pȑsa pr̂sa s mn., pȑsi pr̀sijū ž mn. prsi; biti se = busati se = lupati se u prsa trkati se na prsi; baciti se kome na prsa vreči se komu na prsi; boriti se s kim prsa o prsa; bojevati se s kom prsi o prsi; sresti se s kim prsa o prsa; stati s kim prsa o prsa stati s kom v neposredni bližini; ona žena ima velike prsi; odbiti od prsiju odstaviti otroka; uhvatiti se za prsi spopasti se; kokošija prsa med. kurje prsi
-
rémov: nekad je šemova, a nekad je -a danes je tega, jutri je drugega, gre iz rok v roke (o ženski)
-
rȉječ ž, mest. u rijèči (ijek.), rêč ž, mest. u réči (ek.)
1. beseda: časna, poštena riječ; to su prazne -i; donosimo i stare, neobične dijalekatske, provincijalne -i; držati, prekršiti, podijeliti; zamoliti za riječ; imati, voditi glavnu riječ; krilata riječ krilatica; na riječima biti dobar v besedah biti dober; o tome ne može biti ni -i; to je moja posljednja riječ; uhvatiti koga za riječ ujeti koga pri besedi; neću ni -i da čujem; ukrštene -i križanka; govoriti riječ po riječ govoriti besedo za besedo
2. govor: o tome će biti riječ kod ručka o tem, se bo govorilo pri kosilu
-
sàslušnī -ā -ō: saslušni zapisnik zapisnik o zaslišanju
-
skȕpiti -īm
I.
1. zbrati: skupiti novac, građu za knjigu, vojsku pod zastavu, u cjelinu
2. zviti: skupiti jedra
3. namrščiti: skupiti obrve
4. vkup potegniti: ova mi je kruška skupila usta
5. skupiti pamet zbrati se; skupiti sve niti znati o čem vse potrebno; skupiti kraj s krajem uskladiči svoje gmotno stanje; skupiti gaće dobro se pripraviti
II. skupiti se
1. zbrati se
2. uskočiti se: pri pranju se platno skupilo
3. skrčiti se: mišići se skupili
4. zviti se: skupiti se u klupko
-
spȍr m, mn. spȍrovi (rus. , češ.)
1. spor, prepir: zametnuo se spor između gradskog načelnika i građana
2. spor, pravda, proces: spor pred sudom pokušava da riješi u svoju korist podmićivanjem; o tome nema -a o tem se ne razpravlja
-
str̂v m, str̂v ž mrhovina: dotaknuti se strva nečiste zvjerke; ne znalo ti se ni strvi ni krvi izgini brez sledu; ni strva ni java, ni krvi ni strvi kome ne sledu ne glasu o kom; propasti bez strva izginiti, izgubiti se brez sledu; ne zna im se strva, kao da ih zemlja proždrije
-
svȉsvetskī -ā -ō: svisvetski praznici prazniki o vseh svetih
-
štȍ čèga zaim.
1. kaj, kar: što si dužan?; čega nam je nestalo?; čemu služi ova knjiga?; na što misliš?: čime se to plaća; daj amo što si donio, doneo; čega se čovjek najviše boji, ono će mu na glavu doći; čemu zeman tome i vrijeme; a što me pitaš za mal moj, ja bih rekao; što ne znaš srpski, metni ruski; za što kupio, za to i prodao; čime se nov sud napuni, na ono uvijek zaudara; što bilo kar koli; što bolje kar najbolj; štočiji -a -e čigar koli; donesi nama ako nađeš štočiju knjigu; ako bi se o tome štogdje govorilo če bi o tem kjer koli govorili; reci štogod reci kaj; što god biste o tome čuli kar koli bi o tem slišali; što gore se situacija razvija, to bolje za nas: kolikor slabše se položaj razvija, toliko je bolje za nas; trči što igda možeš teci, kolikor moreš; bilo je na sajmu štokakvih stvari na semnju so se videle različne reči, ako bi se štoko, štotko javio če bi se še kdo oglasil; mogao bi doći još štokoji zakasnjeli gost lahko bi prišel še kakšen zapozneli gost; da idu štokuda naj gredo kamor koli; čulo se o tome štošta o te z se je marsikaj slišalo
2. ki: to je onaj što je juče došao; u nas nema čovjeka što ne zna za to; to je knjiga što sam je kupio
3. vez. ker: izvinite što dolazim prekasno
4. prisl. zakaj: što nisi došao?
-
tèslīm -íma m (t. teslim, ar.) vrocitev, izrocitev: teslim učiniti dušo izpustiti; to izreče, teslim učinila; jeste došo Ćuprilić vezire, car mu muhur teslim učinio prispel je vezir Ćuprilić, sultan mu je izročil pecat; sve sam mu teslim učinio vse sem mu podaril; teslim-teskera potrdilo o prejemu
-
trôjskī -ā -ō knjiž. trojanski: Rumanac trojski Roman o trojanski vojni
-
ubijèditi ùbijedīm (ijek.), ubéditi ùbēdīm (ek.) (se) (rus.) prepričati (se): ubijediti koga u što, o čemu prepričati koga o čem
-
ȕglava ž dial. dogovor, sklepanje, sklep: uglava braka dogovor o zakonu; uglava je da će u proljeće otpočeti ofanziva sklenjeno je, da...
-
vȉdjeti vȉdīm (ijek.), vȉdeti vȉdīm (ek.)
I.
1. videti: ne vidjeti dalje od nosa; u tome sam vidio, video svoj ideal; ima se tu što vidjeti; ne mogu ga očima vidjeti ne morem ga videti; sad ga vidiš, sad ga ne vidiš; evo to je bilo, što video, ne video da boš molčal o tem, kar si videl; to svet još nije video; vidjećeš svoga boga, svoje dobro jutro! boš videl (grožnja)
2. preizkusiti, pregledati: neka on vidi tu žensku, pa ako što valja, može da napiše rješenje
3. pretrpeti: vidjeti mnogo jada, grdne muke
4. imeti: tko nije vidio, video fajde od očiju, neće ni od trepavice
5. imeti za: on luduje za mnom, jer me lijepom vidi
6. živi bili pa vidjeli bomo videli, če bog da
II. vidjeti se
1. videti se: vidi mu se da je stranac; vidi mu se po nosu, po licu; iz pisma se vidi; on se ne da vidjeti u našem društvu
2. znajti se: kad se vidje Ibro u nevolji; ne vidjeti se od posla, od rada imeti dela čez glavo
-
zàmrijeti zàmrēm (ijek.), zàmrēti zàmrēm (ek.)
1. zamreti: naučni život je kod nas sasvim zamro
2. ekspr. taj je problem zamro o tem problemu se ne govori več
-
zbôr zbȍra m, mest. u zbòru
1. zbor: nastavnički, profesorski, pjevački zbor; zbor birača zbor volivcev
2. zborovanje: pozvati narod na zbor
3. velesejem.: Zagrebački zbor
4. poslušalci: nad otvorenim grobom, tužni -e!
5. zbor, vrsta: komandir komanduje "zbor"
6. zbor zboriti govoriti na zborovanju; -om i tvorom z besedo in dejanjem; o tome nema -a o tem ne besedice
-
znàja ž dial. sled: ne znalo ti se -e da ne bo sledu o tebi
-
žȉtije s, žìtije s (csl.)
1. življenjepis, mn. srednjeveške pisane legende o slovanskih svetnikih in vladarjih
2. pesn. življenje: saputnik moga -a