Franja

Zadetki iskanja

  • pòlica ž polica: polica za knjige; kuhinjska polica skočiti na visoku -u doseči visok položaj; dići momka, djevojku na -u dati vedeti, da je fant za ženitev, dekle za možitev; skočiti na -u priti na vrsto za ženitev, za možitev; staviti zube na -u trpeti lakoto, pomanjkanje
  • pȍložāj m
    1. lega: položaj varoši
    2. položaj: biti u teškom -u
    3. postojanka: otjerati neprijatelja s njegovih položaja
    4. čovjek od -a človek na visokem mestu
  • pomésti pométēm (se) zmesti (se), zbegati (se): njegove riječi potpuno su je pomele; pomesti koga u računu; pomesti kome račune; pomesti put zaiti, izgubiti se na poti
  • pȍmōć pȍmoći ž, mest. u pomòći
    1. pomoč: biti komu od -i; biti komu na -i; doći komu u pomoć priti komu na pomoč; s tvojom pomoću s tvojo pomočjo; blagajna, kasa uzajamne -i; prva, hitna pomoć nujna pomoč
    2. podpora: novčana pomoć postradalim od potresa, pasivnim krajevima
    3. mi obradujemo naša polja pomoću (s pomoću) mehanizacije naša polja obdelujemo z mehanizacijo
  • pònijeti ponèsēm, pònijeh pȍnije, pȍnio pȍnijela, pȍnijet in ponèsen -èna (ijek.), pònēti ponèsēm, pònēh pȍnē, pȍneo pȍnela, pȍnēt in ponèsen -èna (ek.)
    I.
    1. ponesti: ponijeti što sobom u grob; nemojte me ovdje ostavljati, ponesite me pravo kući; čovjek ponese kišobran kad je oblačno; idimo kuda nas ponesu noge
    2. odnesti: ponesi to odavde
    3. malo nesti, ponesti: ponio sam, pa stao i opet ponio
    4. zanositi: tko bi nju, koja je ponijela, umiriti mogao; ona oseti da je ponela
    5. nastaviti: ponijeti čašu
    6. obroditi: godina je dobro ponijela; vinogradi nisu ove godine ponijeli
    7. začeti nositi: već je od četrnaeste godine ponio naočare
    8. dobiti: od neprijatelja je ponio nekoliko rana
    9. prevzeti: omladina koja je imala da ponese veliku ideju socijalizma odlučno se zalagala za svoje ideale
    10. zanesti: neobično jako čuvstvo ponese i starca
    11. ponijeti glavu na pazar ponesti glavo na prodaj; davo ga ponio, poneo naj ga vrag odnese
    II. ponijeti se
    1. prevzeti se: o dobru se ne ponesi, a u zlu se ne poništi
    2. sporeči se s kom: ponijeti se s kim
    3. iztegniti se: dječak se ponio za grozdom što je bio na vrtoglavom vršku
    4. ekspr. zavrteti se: uhvatili se parovi i ponijeli se po sobi
    5. obnesti se: u ovoj varošici naše jedinice su se dobro ponele
  • poradi predl. z rod. zaradi: poradi vlastitog dobitka; zlato dospeva poradi izrade u ruke svakojakih veštaka; ići poradi sebe iti na stran
  • posáditi pòsādīm
    I. posaditi: posaditi kupus, lozu, voćku, koga na konja, koga u začelje stola
    II. posaditi se
    1. posaditi se
    2. sesti; ovaj plan će se sprovesti, pa makar se svi na glavu posadite pa če se vsi na glavo postavite
  • posíviti pòsīvīm posiviti, narediti sivo: zora im je posivila okna na kućama zarja jim je posivila šipe na hišah
  • posívjeti -vīm (ijek.), posíveti -vīm (ek.) posiveti: na svjetlosti roba posivi ili pocrni na svetlobi blago posivi ali počrni
  • posred (ijek., ek.) predl. z rod. sredi: posred srca sredi srca; on je stajao posred sobe; granata je pala posred kolone; posred srede čisto na sredini
  • pòstelja ž postelja: namjestiti -u postlati posteljo; raspremiti -u razkriti, pripraviti posteljo za spanje; pasti u -u; biti prikovan za -u; dići se iz -e vzdigniti se iz postelje, ozdraveti; biti na samrtnoj (samrtničkoj) -i biti na smrtni postelji
  • potkrátiti pòtkrātīm skrajšati: potkratiti konju rep, kome kosu, kome jezik; potkratile mu se noge (od strahu, žalosti, utrujenosti) se ne more držati na nogah
  • pȍvlata ž
    1. vrhnja plast stoga, kopice: sadjeti kamaru na -u zložiti tako, da je pri vrhu snopje obrnjeno s klasjem, na ven, da se ob dežju voda lažje odteka
    2. geol. kjer je več plasti, se vrhnja imenuje povlata, spodnja pa podina
  • povrátiti pòvrātīm
    I.
    1. vrniti: povratiti pozajmljeni novac
    2. zavrniti: povratiti stoku na paši
    3. pomakniti nazaj: povratiti sat, uru
    4. izbljuvati, izbruhati: povratiti jelo
    5. povratiti u život spraviti k zavesti; povratiti dah, paru; povratiti čovjeka = povratiti u život
    II. povratiti se
    1. vrniti se
    2. ozdraveti, okrevati, popraviti se po bolezni; povratiti se u život priti k zavesti
    3. spomenulo se i ne povratilo se bilo je, pa na srečo minilo
  • povúći povúčēm, povúci, povúkoh pȍvūče, pòvūkao povúkla
    I.
    1. potegniti: povući kola; povući jedan dim iz cigarete; povući koga za sobom, koga u bezdan; povući kočnicu potegniti zavoro; povući vodu u klozetu; povući novčanice iz opticaja; povući kraći kraj potegniti krajši konec, biti na slabšem; povući nogu začeti, dati pobudo, pokreniti, potegniti koga za seboj; povući posmrtno zvono naznaniti smrt koga
    2. preklicati: povući naredenje preklicati ukaz; povući molbu, prijedlog, predlog, optužbu, naredbu
    3. ekspr. potegniti: povući koga za nos
    4. ekspr. potegniti, napiti se: on je dobro povukao
    5. povući jarak izkopati jarek; povući zaključak skleniti; povući okidač, oroz sprožiti; povući pogled, oči umakniti pogled, oči; povući rogove popustiti; povući koga za jezik potegniti koga za jezik, izzvati koga k besedi; to će povući dalekosežne posljedice to bo imelo daljnosežne posledice; povući koga pred sud pritirati koga na sodišče, pred sodnika
    II. povući se
    1. potegniti se
    2. umakniti se: vojska se povukla; povući se iz javnog života; ona se na neko vrijeme povukla na selo; sasvim se povukao od svijeta čisto se je zaprl vase
  • práštati prâštām
    I.
    1. oproščati, odpuščati: društvo ne prašta lako nepažnju prema sebi
    2. biti ravnodušen do česa: gdje našao slasti, tu joj nije praštao
    II. praštati se poslavljati se s kom, od koga: praštati se s kim; kad se praštao s nama, plakao je; praštati se sa životom poslavljati se od življenja, umirati, biti na smrtni postelji
  • prèdstajati -jēm: predstajati sudu biti pred sodniki, sedeti na zatožni klopi
  • prèdušak -ška m oddih: raditi bez -a; isprazniti čašu bez -a na dušek
  • prèkinuti -nēm
    I.
    1. prekiniti, pretrgati, ustaviti: prekinuti vezu, električnu struju, lanac, razgovor, govornika, istragu, sjednicu, s kim odnose
    2. prekinuti dinar, paru pomiriti se, spraviti se v krvni osveti; prekinuti štap nad kim prelomiti palico nad kom, obsoditi (na smrt): sud prekide nad optuženim štap i on bude obješen; prekinuti pas ločiti se od žene
    II. prekinuti se
    1. prekiniti se, pretrgati se: žica na violini prekinula se
    2. prekinuti se dah zapreti sapo: Bakonji se prekide dah i noge mu počeše klecati; prekinuti se živ močno se prestrašiti
    3. počiti: prekinuti se od smijeha
    4. dobiti kilo: prekinuti se od napornog rada
  • preòtēti prèotmēm, oni prèotmū, preòtmi, preòtēh prȅotē, prȅoteo -ēla, prȅotēt
    1. ugrabiti, s silo vzeti: preoteti djevojku, komu slavu, imanje
    2. preoteti maha prevladati, dobiti premoc, priti na vrh: sada je preotelo ovo mišljenje