Franja

prìkrajak -ājka m obkrajek: gledati iz -a gledati od strani; stajati u -u stati ob strani

prílika ž
1. prilika, priložnost: iskoristiti, ugrabiti -u; dati -u za što; tom -om govorilo se i to ob tej priložnosti se je govorilo tudi o tem; drugom -om ob drugi priložnosti
2. prilika, videz: po svoj prilici
3. primer: uzeti koga za -u
4. podoba: iz tame se pojavi jedna prilika
5. ovo dvoje nisu prilika ta dva nista za skupaj
6. od -e približno
7. mn. razmere, okoliščine: nalaziti se u povoljnim -ama; prema -ama po razmerah, kakor kaže, kakor (je, bo) kazalo

prosínuti pròsīnēm zasijati, zasvetiti, zablesteti: sad će i sunce prosinuti; kroz glavu mu prosinu misao; duša joj prosinula s te vijesti duša se ji je razveselila ob tej novici

pût púta m, orod. pútem, s predl. za pútom, mn. pútevi in pútovi
1. pot: put vodi kroz selo; put ka sreći; presjeći komu put; ići svojim putem; udariti pravim putem; kuća stoji nad putom; krčiti nove puteve, putove: poći pravim putem usmeriti se po pravi poti; biti na krivom putu; hvatati put lijevo mahniti jo na levo; izvesti koga na put usmeriti koga v življenje; put najmanjeg otpora; preko puta na nasprotni strani; kolski put vozna pot; saobraćajni put prometna pot, cesta; životni put življenjska pot; posljednji, vječni put zadnja pot; put do zvijezda je trnovit; stati na pola puta
2. cesta: put bratstva i jedinstva; Auto-put bratstva i jedinstva, Mliječni Put astr. rimska cesta
3. potovanje: biti stalno na putu; put oko svijeta; svadbeni put
4. stajati kraj puta stati ob cesti

rȁme rȁmena s, mn. ramèna raménā rama, rame: slegnuti, slegati -ima skomizgniti, skomizgati z rameni; sažeti -ima skomizgniti z rameni; baciti se konju na -a zajahati konja, pognati se v sedlo; dati glavu s -a za koga dati življenje za koga; bacati kamena s -a metati kamen z ramen; dok mi je na -u glava dokler nosim glavo na ramenih; od -a presuditi, odgovoriti takoj razsoditi, odgovoriti; preko -a pogledati koga prezirljivo pogledati koga; sišla bi mu glava s -a izgubil bi glavo; rame uz rame z ramo ob rami; uvući glavu u -a; (pušku) o desno rame (puško) na desno ramo

ràzbiti rȁzbijēm
I.
1. razbiti: razbiti čašu na komade; razbiti brod, vrata, neprijateljsku vojsku; razbiti komu zube
2. pregnati: razbiti sumnju, brige, mamurluk; razbiti komu san pripraviti koga ob spanje
3. menjati: razbiti banku, stotinarku
II. razbiti se
1. razbiti se: razbio se tanjir, brod o greben
2. ekspr. izginiti, splavati po vodi: ta mu se nada brzo razbila
3. razbio mi se san ne morem zaspati

ràzmet m, rázmet m
1. razmetavanje
2. ovo nije za razmet to ni, da bi zavrgel
3. razhod: narod počne da jede, pa po ručku svako u razmet vsak proti domu
4. u razmet doći priti ob nepravem času

rijèka ž (ijek.), réka ž (ek.) reka: velika, duboka, hladna, bistra rijeka; duž -e ob reki; niz -u po reki navzdol; uz -u po reki navzgor

saplèsti -plètēm (se)
1. splesti (se): saplesti mrežu, kosu, košaru
2. zaplesti (se)
3. sapleo sam se na kamen spotaknil sem se ob kamen

sijèrak -rka m (ijek.)
1. bot. sirek
2. u prvi sijerak ob svitu

siròtīnjskī -ā -ō siromaški: sirotinjski dom ubožnica; -a kuća revna hiša; -o jelo jed revnih; -a majka, sirotinjski otac mati, oče ki dobrodelno skrbi za sirote; -a suza solza reveža; stigla i njega sirotinjski suza tudi njega je zadelo siromaštvo; tanak kao sveća o -om parastosu suh kakor sveča ob parah reveža, zelo suh; -o živjeti revno živeti; -o ljeto babje poletje; -a trava bot. sladika, Glyceria

spȍmenīk m, mn. spȍmenici spomenik: nadgrobni spomenik; podići spomenik palim herojima u borbi za oslobođenje; spomenik krajputaš spomenik ob cesti; Zakon o zaštiti kulturnih spomenika

srijèda ž, daj. srȉjedi, tož. srȉjedu (ijek.), sréda ž, daj. srêdi, tož. srêdu (ek.)
1. sreda: iza -e dolazi četvrtak; svake -e dolazi brod iz prekomorskih zemalja; -om i petkom nema sastanaka ob sredah in petkih; čista srijeda pepelnica (pravosl.)
2. sredina: presjeći po -i; po sred -e natančno po sredini; tu je po -i laž v tem primeru gre za laž; na -u sa bojom! na dan z barvo!

strášan -šna -o, dol. strâšnī -ā -ō strašen: strašan neprijatelj, čin; -a žena, zima, brzina, bijeda, glupost; -o je rnžan strašno je grd; strašni sud poslednja sodba, sodni dan; strašna molitva molitev ob umirajočem (pravosl.)

sùtjeskī -ā -ō: -a bitka bitka ob Sutjeski

svijèća ž (ijek.), svéća ž (ek.)
1. sveča: lojana, voštana, stearinska, mrtvačka svijeća; ledena svijeća; svijeća za božićno drvce, za novogodišnju jelku; krsna, slavska svijeća krstna sveča, sveča, ki jo prižgejo ob krstni slavi; prav kao svijeća raven kot sveča; pridržati komu -u na samrti držati komu sveču ob zadnji uri; umrijeti bez -e ne imeti bližnjih sorodnikov; ugasila mu se slavska svijeća umrl je brez potomcev; ugasiti = utuliti -u ugasiti svečo; od strehe vise -e od kapu vise ledene sveče
2. fiz. sveča: Hefnerova svijeća, električna žarulja, sijalica u obliku -e

štâp štápa m (srvn. stap -bes) palica: pastirski, prosjački štap; maršalski, mađionički, bilijarski štap; seljaci se otimaju o kmetski štap kmetje se potegujejo za župansko palico, za župansko čast; sin joj je štap za stare dane sin ji je opora v starosti; zaraditi na štapu dobiti z beračenjem; prebiti, prelomiti, slomiti štap nad kim zloraiti palico nad kom; odnijeti gaće na štapu skupiti jo; stavljati štap u točak vtakniti, vtikati palico v kolo; štap u ruke iti na pot, oditi; ići o štapu iti ob palici; dotjerati koga na prosjački štap spraviti koga na beraško palico

tȉkva ž
1. bot. buča: pokondirena tikva jara gospoda
2. ekspr. neumna glava, buča; tikva bez korijena, korena človek brez ugleda in sorodstva; saditi s kim -e pajdašiti se s kom; ko s davolom -e sadi, o glavu mu se razbijaju po slabi družbi glava boli; sabiti koga u -u spraviti koga ob ugled, ob besedo, zavezati komu jezik; duvati s kim u jednu -u trobiti s kom v isti rog

upèći upèčēm, upèci, upèkoh ȕpeče, ùpekao upèkla, upèčen -èna
I.
1. speči: sunce me je upeklo
2. pičiti: zmija, muha me je upekla
3. ekspr. zbosti, speci: upekao ga je tim riječima; nije li te ništa upeklo u duši
II. upeći se
1. speči se
2. upeči se: u deset oka mesa upeći će se dvije oke
3. čuje se zvek motike o tvrdu upečenu zemlju sliši se zven motike, ko udarja ob zemljo, ki je od sonca otrdela

ùranak -ānka m
1. zgodnje vstajanje, zgodnja ura: na uranku ob jutranji zarji
2. jutranji sestanek; đurđevski uranak Jurjevo, izlet v naravo na J.