-
brȁšno s moka: brašno od pšenice, kukuruza; pšenično, kukuruzno brašno; riblje brašno; od tog -a neće biti pogače iz te moke ne bo kruha; zna svinja što je poskurno brašno; ni zimi bez ruha, ni ljeti bez -a ne putuj; za babino brašno za prazen nič; smijati se, smejati se kao lud na brašno smejati se brez vzroka
-
brȁti bȅrēm, oni bȅrū, vel. bèri, brâh brâše in bȅrijāh -āše in bȅrāh -āše; brȁh brȃ, bȅrūći, brȁo brála, brȃn -a
1. brati, obirati, trgati; brati voće, grožđe, cvijeće, cveće, kukuruz
2. nabirati; pčele beru med na cvijeću
3. prejemati: brati plaću
4. držati: zlatna kupa bere deset oka
5. brati lovorike ekspr. dosegati uspehe; ne brati brigu ne se brigati za kaj
-
brȉga ž skrb: briga o čemu, od čega, za što; voditi -u o čemu; budi bez -e; to mu je deveta briga; to mi zadaje -u; materinska briga; roman Gospođa briga; nije me briga to me ne skrbi; brinuti -u skrbeti; nemaj -e! ne skrbi!; skinuti -u s vrata znebiti se skrbi
-
brȉgati -ām
I. skrbeti: to me ne briga to me ne skrbi; ne brigaj, čućeš ti još za moje mišice ne skrbi, boš že še slišal za moje mišice
II. brigati se brigati se, skrbeti: što se vraga toliko brigaš za sve to; ko se za nju brigao
-
brûs m, mest. na brúsu, mn. brúsovi in brȕsovi
1. brus: -om oštriti nož, različite alate
2. osla: -om oštriti kosu; brus stoji u vodiru
3. dobiti brus ničesar ne dobiti, figo dobiti; dođe kosa do -a položaj je nevzdržen; pala pčela na brus da se meda nabere nasesti; brus znaš ti o tome figo veš o tem; htjela bi me dobiti, ali brus rada bi me ujela, toda figo!
-
bûbanj bûbnja m
1. boben: udarati u vojnički bubanj; otići na bubanj priti na boben, na dražbo; udariti u bubanj razglasiti, spraviti na veliki boben, obesiti na veliki zvon; kao šipka uz bubanj držati se koga kot klop
2. loterijski boben: ostati u -u ne dobiti česa
3. boben pri raznih orodjih
4. anat. bobnič: bubanj u uhu
5. iz šibja pleten ribiški sak
6. morski boben, stolp
-
bùha ž bolha: čovječja buha; biti pun buha biti pretkan, prebrisan; ta me buha neće ujesti to se meni ne bo pripetilo; ujedale su me te buhe to zadevo, nesrečo poznam; imati buhe u ušima biti nemiren, imeti kršelje v riti
-
bȕla ž (t. bula)
1. žena muslimanka
2. muslimanska veroučiteljica
3. dial. strina, ujna
4. divji mak, purpelica
5. vrijedi, vredi mu kao -i gaće to mu nič ne pomaga; kao bula grlom u jagode nepripravljen
-
cifràrija ž (madž. cifra)
1. lišpanje
2. lišp
3. kad se pije i jede, onda ne trpim nikakve -e pri mizi ne trpim, da bi se kdo branil
-
cȉglī -ā -ō eden, edini, en sam: ako ne padne kiša, neće biti ni -oga klipa ne bo niti enega klasa; za put smo trebali -ih deset minuta pot smo prehodili v pičlih desetih minutah
-
cȋle-mȋle, cȉli-mȉli prisl., sladkó, božajoče: moj lijepi stric okrenuo cile-mile moj lepi striček je začel z laskanjem; nema kod njega cile-mile on ne pozna šale, je zelo strog
-
cŕniti cr̂nīm
I.
1. črniti: crniti cipele
2. žalostiti: to me crni
3. grdo govoriti o kom, zmerjati koga: psuje i crni ga gore nego Turčina
4. crniti obraz, lice sramotiti koga; niti crni niti bijeli, ne reče ne črne ne bele
II. crniti se
1. grdo govoriti o sebi: što se crniš i sam sebe ružiš
2. črniti se
-
čȁsiti -īm muditi, odlašati: dođi mi u pomoć, ne časi; idi, časa ne časi pojdi, ne izgubljaj časa, ne mudi
-
čȉst -a -o
1. čist, snažen: -a kuća, voda; -e ruke
2. jasen: -o nebo, oko, staklo
3. sam, gol, čist: -a zavist
4. čist, brez primesi: -i ton, šećer, koks, cink; -a boja, cijena, dobit, težina, tvar; -a znanost, nauka; -o zlato, željezo; -a krv, rasa
5. biti na -u biti si na jasnem; činiti što iz -a mira delati kaj, ne da bi bil izzvan; ne biti čist ne biti pri pravem; primiti nešto za -u monetu sprejeti kaj kot čisto resnico; prepisati što na -o
6. -a nedjelja prva postna nedelja
-
čȉzma ž (t. čizme, madž. csizma) škorenj: ne ide ova čizma na tu nogu to ne spada sem; nije svaka čizma za svaku nogu ni vsakdo za vse sposoben; španska čizma mučilna naprava
-
čòvjek m, čȍvjek -a, čovjèka m (ijek.), čòvek m, čȍvek -a, čovèka m (ek.) mn. ljȗdi
1. človek: čovjek je gospodar prirode; to je da čovjek poludi
2. mož, moški: ljudi i žene; umro mi čovjek, i ja ostadoh udovica
3. mož, človek: naš čovjek; sovjetski čovjek; radni čovjek
4. vrl mož: umro je čovjek, gdje takav još među nama živi
5. bivši čovjek izgubljenec; božji čovjek od rojstva nenormalen človek; božji ljudi berači; čovjek i po korenjak; čovjek od oka lep človek; čovjek od pera književnik; duša od -a dobričina; ljudi s koca i konopca vsakovrstni ljudje; svjetski čovjek svetovljan; hajdelberški, krapinski čovjek; čovječe, ne ljuti se človek, ne jezi se; čovjek-žaba potapljač, frogman
-
da vez. uvaja
1. dopolnilo nadrednega stavka, da: ne sumnjam da si pravi, da si u pravu; znam da si u tome majstor; ja mislim da je sada prekasno
2. namerni nadr. stavek: on je došao u grad da se tu zaposli; seo je na klupu da malo odahne
3. pogojni: da se naš narod nije digao na okupatora, mi bismo njemu večito robovali ili bi nas on uništio; nitko ne spomene Vuka Karadžića, a da se ne sjeti i njegovih zasluga
4. posledični: dijete je toliko bilo obuzeto igrom da nije ni primijetilo stranca koji mu se približio; bolest je toliko napredovala da je lekar izgubio svaku nadu na ozdravljenje bolesnika
5. uvaja željo: da si živ i zdrav!
6. zapoved: da se nisi makao odatle; sad da platiš čovjeku što si mu dužan
7. primerjavo: gleda kao da nikad nije ćuo o tome; bila je zima da nikud nisi mogao
8. odvisno vprašanje: ne znam da li si već čuo o tom
9. neodvisno vprašanje: da nisi bolestan
10. dopustni odvisni stavek: ma da se o tome javno ne govori, svi znaju; plaši se, ma da to ne pokazuje čeprav tega ne pokaže
-
dalèko prisl. daleč: daleko putovati, dotjerati, doterati; daleko od istine; to je daleko od onoga što očekivasmo; daleko brži, ljepši; daleko je od mene pomisao še na misel mi ne pride; daleko mu lijepa, lepa kuća naj bo kar najdlje od mene
-
dáviti dâvīm
I.
1. daviti: objeručke, oberučke uhvatiti koga za gušu pa ga daviti
2. stiskati, pritiskati: zakrčili ljudi vrata pa dave jedan drugoga
3. potapljati: daviti koga; nemojte, deco, ići na reku, ima tamo jedan starac što davi decu u vodi
4. tiščati, dušiti: davi me u grudima; mora me davi
II. daviti se
1. daviti se: krava se davi debelom repom
2. potapljati se: daviti se u Savi; ko se davi, za slamku se hvata
3. dušiti se: daviti se u sobi punoj zagušljivih plinova; ne davi se đavo maslom zla ne boš pregnal z dobroto
-
dèsētī -ā -ō deseti: deseti dio; deo; ja joj ni -o ne vjerujem prav nič ji ne verjamem