Franja

str̂van -vna -o mrhojeden: strvan pas; biti strvan na koga, na što močno si želeti koga, česa, kaj

sustézati sùstēžēm
I. odtegovati, zadrževati
II. sustezati se odtegovati se: reći nešto bez sustezanja reči kaj brez pomišljanja

svjètlo s (ijek.), svètlo s (ek.)
1. fiz. luč, svetloba: crveno, zeleno svjetlo na semaforu; svjetlo sunca sončna svetloba; na svjetlo dana izići na svetlo priti, iziti; baciti svjetlo na nešto osvetliti kaj; u punom -u prikazati v polni luči prikazati; u istinitom -u predstaviti v resnični luči predstaviti
2. razsvetljava, električna razsvetljava: mnogi naši gradovi dobili su svjetlo i vodu tek poslije oslobođenja

svjȅtlōst ž (ijek.), svȅtlōst ž (ek.)
1. fiz. svetloba: nauka o -i; lom -i; ogib -i; interferencija, polarizacija -i; nevidljiva, vidljiva svjetlost; ultravioletne zrake -i; infracrvene zrake -i; vještačka, umjetna, prirodna, sunčana svjetlost; bengalska svjetlost; biti osjetljiv za svjetlost
2. sij: sjeverna, južna svjetlost
3. godina -i svetlobno leto
4. svetlo: iznijeti što na svjetlost osvetliti kaj; izići na svjetlost priti na svetlo, iziti: Srpski rječnik izišao je na svjetlost 1818. godine; ugledati svjetlost zagledati luč sveta, biti rojen
5. svetlost: Vaša Svetlost

svôj svòja svòje zaim. svoj: kazati, učiniti -e; biti -e glave; doći će vrag po -e; na -u ruku uraditi; sve u -e vrijeme; ostati pri svome ostati pri svojem, pri svoji trditvi, svojem mnenju; -om rukom napisati; -im očima vidjeti s svojimi očmi videti; uzeti dijete pod -e vzeti otroka za svojega; platiti iz svoga plačati iz svojega žepa; učiniti nešto od -e volje storiti kaj iz svoje volje

šára ž
1. okrasek: grivna sa srebrnim -ama
2. riža, proga: kolasta šara
3. nezrel grozd z nekaterimi zrelimi jagodami: ima li već -e u vinogradu? ali že kaj zori?

štȕknuti -nēm
1. izginiti, izgubiti se: on štuknu u gomilu; kad sam im se približio, oni nekud štukoše
2. pohiteti: ona se obuče i štukne na čist vazduh
3. dobiti neke (zdravstvene) motnje: meni je nešto štuknulo; zglob je ušinut, ako mu se vezice jako nategnu, kao npr. kad štukne noga sklep je zvit, če se mu vezi močno nategnejo, kot kadar je kaj narobe v nogi
4. štuknuti pameću ponoreti, zblazneti: nije ona štuknula pameću

tájiti tájīm
1. prikrivati: tajiti što od koga prikrivati kaj pred kom
2. tajiti

talàmbas m (t. davulbaz) vrsta bobna: udarati u zurle i -e delati velik hrup za prazen nič, nezasluženo koga, kaj poveličevati

tȁndara-mȁndara medm., tako se reče, kadar kdo prazno besediči; tandara-broć medm., tako se rece, kadar kdo izusti kaj neumnega

tàpēt -éta m (gr. tapes) tapet, preproga: zidovi su presvučeni ljubičastim -ima; staviti, iznijeti što na tapet spraviti kaj na dnevni red kot predmet pogovora; biti na -u biti na dnevnem redu kot predmet pogovora

taràna ž (t. tarahana, perz.) nastrgana, naribana kaša, juha z nastrgano kašo: izwći se kao tarana iz lonca po tihem se izmuzniti, po tihem izginiti; s neba -u zahvatiti biti sposoben narediti kaj nemogočega

te vez.
1. ter, in: ja mu pričam te pričam, a on ništa; oko vatrice posjedali ukućani te razgovaraju; raspre sjeme posijaše grko te s njim pleme srpsko otrovaše seme razprtij so posejali grenko in z njim zastrupili srbski rod
2. da: šta ti je te se tako ludo smiješ, smeješ?; šta ti je, more, te ćutiš? hej, kaj ti je, da molčiš?; on nagna sina te se oženi
3. pa: i još jedared, ne dam te ne dam
4. ki: naši su stari mnogo prevodili psalme, a osobito one te se zovu pokorni
5. pa še: da li je pismen? Pismen, te kako; ima li kakve razlike izmedu Slovena i Germana? - Ima, i te kakve!; da li se to isplati? - Isplati, i te kako!; to ti se i te kako isplati

tjȅrati -ām (ijek.), tȅrati -ām (ek.)
I.
1. tirati: on zapovjedi kočijašu da na svu prešu tjera konja
2. poditi: tjerati kokoi iz dvorišta, koga iz kuće; tjerati djecu iz voćnjaka poditi otroke iz sadovnjaka; tjerati živinu s praga poditi kokoši od praga; itus tjera Nijemce odozgo, a mi odozdo
3. gnata, goniti: tjerati stoku na pojilo, svinje na pašu; tjerati zarobljenike u logor gnati ujetnike v taborišče; ovaj mlin tjera voda ta mlin žene voda
4. gnati, poganjati: drvo tjera pupoljke, lišće; tjerati bicikl nogama
5. siliti, priganjati: majka me tjera da se udam
6. preganjati, loviti: tjerati lopova, leptire
7. prinašati na tovorni živali, privažati, dovažati: tjerati žito u mlin, robu na pijacu; stari su mu se naputovali tjerajući luč i katran tamo u Beograd
8. preganjati, zasledovati: znaj da ću te tjerati do božje kuće
9. siliti, s silo spravljata: ne tjeraj me u bjesnilo; kćer i zeta tjerati u prosjake spravljati med berače
10. uganjati: tjerati šale, luksuz, politiku; političari tjeraju svoje strančarstvo do skrajnjih granica
11. nabijati: tjerati obruč na bačvu
12. nesti: ova puška daleko tjera
13. tjerati inat kljubovati; tjerati parnicu pravdati se; tjerati mak do kraja gnati stvar do konca; tjerati kera razuzdano živeti; tjerati vodu na svoj mlin, na svoju vodenicu napeljevati vodo na svoj mlin; tjerati klin klinom izbijata klin s klinom; klin se klinom tjera; tjerati lisicu pa istjerati vuka; tjerati kome dušu na lakat nenehno koga siliti na kaj, mučiti koga; tjerati koga u laž postavljati koga na laž; tjerati svoje delata po svoji volji; lijek tjera na znojenje po tem zdravilu se potiš; tjeraj! pojdi!
II. tjerati se
1. goniti se (mačka, zajklja, psica): jurila je za njim kao kučka kad se tjera
2. tiščati (na stran): tjera me napolje
3. poditi se: tjeraše se po polju široku
4. izbijati se: klin se klinom tjera
5. on niti se tjera niti se vodi z njim ne veš kaj početi

trî m, ž, s štev. trije, tri, rod. tríju, daj., mest., orod. tríma, tož. trî: tri prijatelja, tri žene, tri pisma; donosim vam pozdrave od triju vaših prijatelja; bez vas triju lako ćemo; popio je čašu mlijeka sa tri jaja na umak; došla su tri momka; ovdje rade tri žene; na stolu leže tri pisma; došli su predstavnici triju gradova; daj to trima djevojkama; vidim tri mladića; razgovarao sam sa trima ženama = sa tri žene; uraditi nešto na tri ćoška narediti kaj narobe

tû prisl. tu: tu počinje novo poglavlje; tu skoro nedavno, pred kratkim; šta ja tu mogu pa kaj naj naredim

túći túčēm, oni túkū, túci, túcijāh -āše in túčāh -āše, túkoh tûče túkosmo, tûkao túkla, túčen -a
I.
1. tolči: tući so, kavu, kafu u havanu, koga pesnicom po ledima; grad je pola sata tukao polja i vinograde; kiša je tukla po prozorima; more tuče talasima o obalu
2. biti: sat tuče podne; konj tuče zadnjim nogama
3. tolči, premagati: tući neprijatelja
4. premagovati, biti močnejši: kraljica tuče u svim pravcima (šah)
5. tolči, udarjati: tući na vrata, na prozor
6. klati, ubijati: tući svinje, ribu
7. tolči, streljati: naš mitraljezac tukao je pravo u neprijateljski rov
8. tolči, treti: tući orahe
9. skopiti, kastrirati: tući ždrijepca, bika
10. žuljiti, tiščati: tvrde cipele tukle su mi noge ne manje od kamenja
11. udarjati: cigani tuku u cimbale; njena ruka tuče po klaviru
12. biti plat zvona: zvono na požar tuče
13. tolci, utripati, biti: sam čuje kako mu tuče srce
14. tolči: tući lan, kudjelju
15. tući žicu po ovinkih skušati kaj dobiti, izmoledovati; tući koga kao vola u kupusu neusmiljeno pretepati koga; tući rekord; tuče mi srce za kim srce mi bije za kom, hrepenim po kom
II. tući se
1. tolči se: oni se tuku pesnicama
2. biti se: tući s neprijateljem u dvoboju
3. bojevati se, biti se: tući se na život i smrt; tući se iz pušaka streljati se; tući se uskršnjim jajima trkati se s pirhi; tući se po svijetu, po svetu potikati se po svetu

tȕrskī -ā -ō turški: turski jezik, narod; -a sablja; -a kava, kafa; -a carevina, republika; -a kaldrma z okroglimi neenako velikimi kamni tlakovana cesta, ulica; -a djetelina bot. esparzeta; turski perčin bot. vimenjak; turski neven bot. abrašica; turski svati bot. navadni pljučnik; za -og zemana v času turškega vladanja; na -u = po turski prisl. po turškem; proći kao mimo -og groblja ne se zmeniti za kaj

ûm úma in ȗma m um, pamet: što ti pada na um; što imaš na umu; imati koga, što na umu misliti na koga, na kaj, imeti koga, kaj v mislih; ne silazi mi s -a ne gre mi iz glave; što na umu, to na drumu biti v svojem govorjenju odkrit; s -a sići, skrenuti zblazneti; umom šenuti znoreti; uzeti što na um vzeti kaj v misel, v pamet; smetnuti s -a izgubiti iz misli

ùpiti ȕpijēm (se)
1. vpiti (se): zemlja je upila kišu; boja se upila u drvo
2. zagristi se: on se upio u svoj rad; upiti se pogledom u koga, u što zagledati se v koga, v kaj