Franja

sr̂h m, mest. u sŕhu, mn. sr̂si srh, zona: podilaze me srsi zona me spreletava; bez -a i daha v popolni tišini

srijèda ž, daj. srȉjedi, tož. srȉjedu (ijek.), sréda ž, daj. srêdi, tož. srêdu (ek.)
1. sreda: iza -e dolazi četvrtak; svake -e dolazi brod iz prekomorskih zemalja; -om i petkom nema sastanaka ob sredah in petkih; čista srijeda pepelnica (pravosl.)
2. sredina: presjeći po -i; po sred -e natančno po sredini; tu je po -i laž v tem primeru gre za laž; na -u sa bojom! na dan z barvo!

srȉjednī -ā -ō (ijek.), srêdnī -ā -ō (ek.) sredin: srijedni dani u godini vse srede v letu

srúkē prisl. od rok: sve mu je pošlo sruke v vsem je bil uspešen

stánje s
1. stanje: biti u dobrom, u rđavom -u; dovesti nešto u prvobitno stanje spraviti kaj v prvotno stanje; materija u čvrstom, tečnom, tekućem, gasovitom -u; biti u drugom (u blagoslovenom) -u; brojno, političko, imovno stanje; zdravstveno stanje; opsadno stanje obsednostanje; stanje ratne pripravnosti; stanje vode je normalno; stanje bolesnika nije povoljno; stanje trgovine je odlično; naša privreda, naše gospodarstvo je u najboljem -u; prema sadašnjem -u stvari kakor stvari sedaj stojijo
2. lingv. glagolski način: radno, trpno glagolsko stanje aktiv, pasiv
3. gospodarska poslopja: bojao sam se da me bandit jedne noći ne ubije ili mi stanje ne zapali
4. imetje: spiskao je cijelo svoje stanje
5. ja nisam u -u to da učinim tega ne morem storiti

stȁviti -īm
I.
1. dati: staviti što na svoje mjesto, svoj potpis na što; staviti koga na muke; staviti što na glasanje, koga pod policijski nadzor; staviti što izvan zakona, na dnevni red; staviti što na papir, na hartiju; staviti što na sito, na rešeto
2. postaviti: staviti zarez; staviti jelo na sto, što na ugled
3. naložiti: staviti komu što u zadatak
4. položiti: staviti sve na kocku; staviti nekome nešto na srce, na dušu
5. zamisliti si: stavimo da ti nisi došla, šta bi onda bilo
6. razveljaviti: staviti zakon izvan snage; staviti do znanja na znanje dati; staviti u novine objaviti v časniku; staviti na raspolaganje dati na voljo; staviti u pogon pognati (stroj)
II. staviti se
1. postaviti se: staviti se na čelo pobune; staviti se na čiju stranu, na čije gledište; staviti se na svoje noge; staviti se s kim na istu nogu izenačiti se s kom, zavzeti isto stališče
2. spomniti se: ne mogu se staviti šta je to bilo

stȉgnuti stignēm
1. dohiteti: jedva sam te stigao
2. doseči: uobraženi mladić misli da je stigao Prešerna
3. doleteti, zadeti: i tebe može to da stigne; božja te kletva stigla naj te zadene božja kazen; suza te moja stigla
4. dospeti: stiglo je pismo; vojska je stigla do granice domovine; daleko je stigao veliko je dosegel v življenju; duša stiže do jabučice duša mu je prišla do grla od velikega napora
5. zadostovati, biti dovolj: jedva su mi stigle pare da sve to kupim; nije mi stiglo novaca
6. stignuti do velikoga glasa postati slaven; biti kadar stignuti i uteći biti zelo sposoben in iznajdljiv
7. utegniti: nisam stigao da napišem pismo

stô stòla m
1. miza: sto za izvlačenje; crtaći sto risalna miza; operacioni sto; operacijska miza: pisaći sto pisalna miza; krojački sto; biljarski sto; dućanski sto; sto za serviranje, za cvijeće, za glačanje rublja; iznijeti jelo na sto postaviti jed na mizo; donositi odluke za zelenim stolom sprejemati odločitve za zeleno mizo; sjedjeti, sjediti za stolom; raspravljati za okruglim stolom; sto je postavljen miza je pogrnjena; pasti pod sto; svaliti koga pod sto spraviti koga pod mizo; razdvojiti, razstaviti se od stola i kreveta ločiti se od mize in postelje
2. sodišče: banski sto zgod. visoko sodišče na Hrvaškem, ki mu je predsedoval ban; Stol sedmorice zgod. najvišje kasacijsko sodišče v Jugoslaviji

stȍtina ž
1. stotina: ljudi dolaze na -e; oni odlaze -ama u partizane v partizane jih odhaja sto in sto
2. sto: dvije, dve -e
3. stotica: za deseticama dolaze -e

strijèla ž, mn. strȉjele (ijek.), stréla ž, mn. strêle (ek.)
1. puščica: odapeti -u; odletjeti kao strijela; brz kao strijela; jato divljih gusaka preletje nebo u -i v obliki puščice
2. blisk, strela: došlo je kao strijela iz vedra neba; strijela te ubila!

stŕšiti -ī sršati: strši mu kosa na sve strane; po sobi je stršio nered v sobi je bilo vse v neredu

stȕpica ž
1. možnarček: stupica za sitnjenje oraha, šećera, kave
2. past: stupica za hvatanje divljih i domaćih životinja; namamiti koga u -u zvabiti koga v past: podmetnuti, spremiti kome -u; pasti, uletjeti u -u
3. zanka, zvijača: moja mama -u zapela da uhvati mene i švalera

stúpiti stûpīm
1. stopiti: stupiti u kuću, u akciju, u borbu, u dejstvo, u dodir, u pregovore, u pogodbu, u vezu, na prijesto, u službu, u javnost; stupiti u kontakt poiskati stike; stupiti u brak stopiti v zakon, oženiti se, omožiti se; stupiti na snagu začeti veljati; stupiti na starješinstvo postati starešina; stupiti na dužnost prevzeti službene dolžnosti, obveznosti; stupiti u život zaživeti; stupiti na vladu zavladati
2. izstopiti: stupiti iz vjere

stvâr stvâri ž, mest. u stvári, orod. stvâri, stvârju
1. reč, stvar: što je tu glavna, a što je sporedna stvar; stvar po sebi nije loša stvar na sebi ni slaba; stvar bez vrijednosti; kad -i ovako stoje ko je stvar tako; izgubljena, promašena, propala stvar; pokretne i nepokretne -i; on govori, a u stvari, o tome ne zna ništa; četiri posljednje -i štiri poslednje reči
2. opravek: imam tisuću, hiljada stvari da posvršavam; imao sam u vašem gradu neku stvar
3. zadeva: tvoja stvar rđavo stoji; stvar je krenula zadeva se je premaknila; stvar je legla zadeva se je zataknila
4. stvar po sebi stvar po sebi; on je u -i dobar čovjek dejansko, v resnici, pravzaprav je dober človek

stvôr stvȍra m, stvȍr stvȍra m
1. stvor
2. stvar, delo; cara do duvara dotjerala, stvora joj! carja je spravila v stisko, mejduš!

sȕhād ž, sȕvād ž suhljad: kupiti suhad u šumi pobirati suhljad v hosti; breme -i na leđima

súkati sûčēm (dial. tudi sȗkām)
1. sukati: sukati konac, konopac
2. zvijati: sukati cigaretu; kad duvan prevri, suši se ponovo, pa se onda prerađuje ili u cigare, ili se suče u vitice za žvakanje v klobase za čikanje
3. vihati: sukati brkove
4. vihati, zavihati: išao na žal morski, sukao nogavice i gacao po vodi; stane sukati rukave je začel vihati rokave
5. lizati: plamen suče uvis; iz nosa, iz nozdrva konju plamen suče
6. prebirati: uze sukati svoje brojanice je začel prebirati svoj molek
7. ekspr. za nos vleči, izkoriščati: saborski zastupnik bi znao svoju malu domovinu sukati
8. sukati nekome konopac streči komu po življenju

sȕpijan -a -o rahlo pijan: već je supijan je že v rožicah

súšiti sûšīm (se) sušiti (se): sušiti rublje, veš; sušiti kosu poslije pranja; drhtavom rukom sušiti suze; sušiti voće, ribu, gljive, kobasice; sušiti na suncu, u sušionici; drvo se suši; živac, ruka mu se suši; ona se suši od jada; grlo mu se suši vedno je žejen; znadi, sinko, da se čiste nedjelje suši i da prije Todorove subote neće se u manastiru popiti ni kapi rakije da se je v tihem tednu vzdržati pijače

sȕučesnīštvo s soudeležba: suučesništvo u krivičnom djelu soudeležba v kaznivem dejanju