Franja

sedmòrica ž sedem moških; Stol sedmorice zgod. najvišje kasacijsko sodišče v Jugoslaviji

sȅf m (t. sehiv, ar.) nehotena pomota: ja sam bio sef nehote sem se zmotil; sef si ti u računu zmotil si se v računu

selámet m (t. selamet, ar.)
1. rešitev: nadati se -u upati na rešitev
2. prava pot: izveo je djecu na selamet pokazal je otrokom pravo pot v življenje, lepo je vzgojil otroke

sȅlīšte s
1. naselišče, naselje
2. zaselek
3. kmetsko selište zemlja, ki jo je fevdalec dal tlačanu v užitek
4. kraj, kjer je bilo nekoč naselje

síći sîđēm, oni sîdū, síđi, síđoh síđe, sìšao sìšla, sìšāvši
1. sestopiti: sići s planine, s tornja
2. stopiti s, z: sići s konja; sići s konja na magarca; sići s prijestola
3. izstopiti: sići s voza, s vlaka
4. stopiti, iti dol: sići u pakao, u jamu
5. spustiti se: sići niz Dunav
6. sići s uma, s pameti duševno oboleti; sići s pozornice umakniti se iz javnosti; sići s dnevnoga reda ne biti več predmet razpravljanja; srce mu je sišlo u pete srce mu je padlo v hlače; sići u grob leči v grob

sȉla ž
1. sila: prirodna, elementarna, centrifugalna, duhovna sila; atomske -e; natprirodne, paklene, nečastive -e; nuklearna sila; paralelogram sila; sedma sila sedma sila, sredstva javnega obveščanja; velike -e, super -e; sila boga ne moli v sili je vse dovoljeno; svaka sila za vremena nobena oblast ni večna; nije turska sila ni sile
2. moč: konjska sila; radna sila; to prelazi moje -e
3. prisl. veliko, mnogo: -u sam novca potrošio

sîn m, mn. sȉnovi sinóva sin: rođeni sin; mamin sin; tatin sin; sin ljubavi; sin prirode; duhovni sin; đavolji, kučkin, kurvin sin; bludni = rasipni = izgubljeni sin; božji sin; goli sinovi zgod. hrabri borci čete Zeke Buljubaše v I. srbski vstaji; imanje će preći s oca na -a; vjerni sinovi svoje domovine

sjȅći sijèčem (ijek.), sȅći séčēm (ek.)
I.
1. sekati: sjeći drva; sjeći meso; ova linija siječe onu krivu; sjeći granu na kojoj se sjedi
2. rezati: sjeći što nožem; sjeći makazama, škarama na komade; sjeći u drvetu; nož ne siječe; vjetar siječe po licu; brod siječe kroz talase, kroz valove; sjeći okuku rezati ovinke; sjeći vino rezati vino; sjeći kome duvan na glavi prizadevati komu velike težave; sjeći raju ubijati rajo
3. klati (v kartah): kecom sjeći kralja
4. prevzdigniti (karte): ti si sada na redu da siječeš
5. temeljito reševati naloge: on je jedan od onih koji sve sijeku na panju
6. zbadati, šavsati z jezikom: ona sijeće sve kao na panju
7. striči: on siječe hlačnice da zakrpi dupe = on siječe čakšire i krpi tur izmazati se iz ene nevšečnosti, pa pasti v drugo
8. kula siječe nebo stolp se dviga v nebo
II. sjeći se
1. sekati se, križati se: na Kajmakčalanu se sijeku dva planinska masiva; gdje se sijeku Njegoševa i Gajeva ulica
2. bojevati se: nije dično da se dužde siječe s Furlanom

sjèditi -īm, sjèdjeti -dīm (ijek.), sèdeti -dīm (ek.)
1. sedeti: sjediti na stolici, na iglama, za stolom, s jednim dupetom na dvije stolice
2. prebivati: sjediti u varoši, u ovoj ulici
3. iza brave biti zaprt; sjediti komu za vratom, na dukatima; sjediti komu uz koljeno biti v milosti pri kom

skòčiti skȍčīm
1. skočiti: skočiti uvis, kroz prozor, na koga, s kola, s konja, iz postelje, kome u kosu, za vrat; skočiti na visoku policu narediti kariero v službii; skočiti iz kože zbog nečega; skočiti kome u riječ skočiti v besedo; skočiti u vatru, u vodu za koga; skočiti na oružje skočiti k orožju
2. poskočiti: cijene su od jučer do danas znatno skočile

skȕla ž (it. scuola) dial. šola: učiti -u hoditi v šolo

skȗt skúta m
1. spodnji del ženske obleke, ženskega krila: ona bi se izula, podigla skute i zagazila na plitko
2. spodnji del, rob moške suknje, površnika, plašča: muškarci se skupili u dugačkim kaputima širokih skuta
3. krilo, naročje: bila si malašna, drijemala si mi u skutu; donijeti pun skut krompira
4. vlečka: nositi -e za kim; cjelivati čije -e prilizovati se komu; biti pod carevim -om biti v carjevem, cesarjevem varstvu; vješati se uz čije -e hlapčevsko se vesti proti komu; odrezati skut pretrgati odnose s kom; pokupiti skut pripraviti se za odhod; čovjek može siroti stati na skut, ali ne može na sreću

slȁdak -tka -o sladek: -o vino; -e riječi; -a djevojka; sladak na jeziku sladek v besedah

slatkòhran -a -o z dobrim tekom, neizbirčen: -o dijete otrok, ki mu vsaka jed gre v slast

slovenòserbskī -ā -ō, slavenòsrpskī -ā -ō slovanosrbski: slovenoserbski jezik v 18. st. knjižni jezik pri južnoogrskih Srbih, mešanica ruskoslovanskega in srbskega ljudskega jezika

slúžiti slûžīm
I.
1. služiti: služiti kod koga, komu; služiti vojsku služiti vojaški rok, biti pri vojakih; ja sam služio vojsku u Sarajevu; služiti državu služiti državi, biti v državni službi; služiti pješadiju služiti vojaški rok pri pehoti; to ne služi ničemu to ni za nikamor; to ti služi na čast to ti je v čast; to ti služi na korist to je v tvoje dobro; služiti svojim strastima hlapčevati svojim strastem; zdravlje mi dobro služi sem pri dobrem zdravju; služi me karta imam srečo v kartanju; to ti služi na sablazan to ti je v pohujšanje
2. streči (komu): služiti koga za stolom, koga vinom, rakijom, jelom; služiti gostima vino; čime vam mogu služiti s čim vam lahko postrežem
3. rabiti: kabinet mi služi i kao radna soba
4. praznovati: služiti slavu, svetkovinu
5. borba protiv komunizma služila je Hitleru kao maska za lakše pokoravanje pojedinih zemalja krinko boja proti komunizmu je H. zlorabljal, da je laže zasužnjeval posamezne dežele
II. služiti se
1. uporabljati: služiti se svim mogućim sredstvima
2. streči si, postreči si, vzeti: služite se, molim, dok još ima

snȍs m
1. naplavina: riječni snos
2. shramba, skladišče: snos robe da se sakrije od neprijatelja
3. zavetje: zanijeti stoku u snos odgnati živino pred nevihto ali sovražno nevarnostjo v zavetje; na snosove na kupe

sȍbovskī -ā -ō: -a zaprega zaprega s severnimi jeleni v tundrah

spȉsak -ska m (rus.) seznam: unijeti u spisak vnesti, vpisati v seznam; izbrisati iz -a; - knjiga; prozivati po -u; biti na crnom -u

splèten -èna -èno
1. spleten
2. zmeden: on je pipav na poslu i spleten na jeziku zmeden v govoru