Franja

privítak -tka m priloga, prigib: -u vam šaljemo naš prospekt v prigibu, priloženo vam pošiljamo naš prospekt

prìzeman -mna -o, prȉzēman -mna -o (rus. zemnój) pritličen: -a kuća, -i stan; prizeman požar pritlehni požar v gozdu

prokípjeti -pīm (ijek.), prokípeti -pīm (ek.) prekipeti: prokipjeti mržnjom prekipeti v sovraštvu

prolòmiti pròlomīm
I.
1. prelomiti, zlomiti: koliko ga lako udario, odmah mu je prst prolomio
2. vlomiti: prolomiti kasu vlomiti v blagajno, vlomiti blagajno
II. prolomiti se
1. prelomiti se: prolomila mu se kost
2. razpočiti se: zemlja se prolomila od potresa
3. utrgati se: oblak se prolomio

propárati pròpārām razparati: proparati po šavu; proparati kome trbuh; zvižduk kuršuma proparao je zrak žvižganje krogle je presekalo zrak; proparati kome uši oglušiti koga z močnim glasom; proparati zemlju zarezati brazdo v ledino

prȍpāst ž
1. poguba, propad: srljati u svoju propast drveti v svojo pogubo; biti na rubu -i; stajati na ivici -i stati na robu pogube, propada; propast svijeta, lade propad sveta, ladje; propast imetka, trgovačke kuće
2. prepad, brezno: voditi koga u propast; gurnuti koga u propast
3. zlom: propast nacističke Njemačke

prȍrāst ž
1. listi, zel povrtnine, zelja, čebule, solate: salata ide u prorast solata gre v cvet
2. med. izrastek: u blizini raka zametne se ista takva prorast u limfnoj žlezdi

protiskívati protìskujem
I.
1. odrivati
2. protiskuje me u grudima zbada me v prsih
II. protiskivati se prerivati se

prȍvalija ž, provàlija ž prepad: survati se u -u pasti v prepad; srljati u -u drveti v prepad; provalija koja nas razdvaja

pȑsa pr̂sa s mn., pȑsi pr̀sijū ž mn. prsi; biti se = busati se = lupati se u prsa trkati se na prsi; baciti se kome na prsa vreči se komu na prsi; boriti se s kim prsa o prsa; bojevati se s kom prsi o prsi; sresti se s kim prsa o prsa; stati s kim prsa o prsa stati s kom v neposredni bližini; ona žena ima velike prsi; odbiti od prsiju odstaviti otroka; uhvatiti se za prsi spopasti se; kokošija prsa med. kurje prsi

pr̂vī -ā -ō prvi: -a pomoć; ti nisi u -oj mladosti; to se vidi na -om koraku; radnik od -e ruke odličen delavec; pitanje -oga reda pomembno vprašanje; voditi -u riječ u društvu imeti prvo besedo v družbi; svirati -u violinu tudi ekspr. igrati prvo violino; u -om redu je on stručnjak, i tek onda pisac; stavljati što u prvi plan postavljati kaj na prvo mesto; biti u -om planu biti na prvem mestu; prvi kokoti, prvi pijetli prvi petelini, zelo zgodaj; prvi put prisl. prvič, prvikrat; Prva neprijateljska ofanziva; Prvi maj; Prvi srpski ustanak; Prvi svjetski rat

pȕn -a -o
1. poln: -a čaša; pun para kao žaba dlaka; pun mjesec ščip, polni mesec; u -om smislu riječi v polnem pomenu besede; u -oj formi; s -im srcem što učiniti z ljubeznijo kaj storiti; usta su mu -a bratstva i jedinstva; imati pun tur imeti polne hlače; -im glasom progovoriti na ves glas spregovoriti
2. popoln: -a gimnazija
3. pun puncat = dupkom pun do vrha poln, nabito poln

pȕška ž, mest. u pušci, rod. mn. pȕšākā puška: strojna, brzometna puška; lovačka puška; podvodna; baciti -u vreči puško v koruzo; biti kao nabita, napeta puška; biti prazna puška neresno groziti; biti pod -om služiti vojake; pozvati pod -u poklicati pod orožje; -u na gotovs puško za strel

pût púta m, orod. pútem, s predl. za pútom, mn. pútevi in pútovi
1. pot: put vodi kroz selo; put ka sreći; presjeći komu put; ići svojim putem; udariti pravim putem; kuća stoji nad putom; krčiti nove puteve, putove: poći pravim putem usmeriti se po pravi poti; biti na krivom putu; hvatati put lijevo mahniti jo na levo; izvesti koga na put usmeriti koga v življenje; put najmanjeg otpora; preko puta na nasprotni strani; kolski put vozna pot; saobraćajni put prometna pot, cesta; životni put življenjska pot; posljednji, vječni put zadnja pot; put do zvijezda je trnovit; stati na pola puta
2. cesta: put bratstva i jedinstva; Auto-put bratstva i jedinstva, Mliječni Put astr. rimska cesta
3. potovanje: biti stalno na putu; put oko svijeta; svadbeni put
4. stajati kraj puta stati ob cesti

pȕt pȕti ž
1. polt: biti lijepe -i; djevojka crne -i; ući u krv i put preiti v kri in meso
2. poltenost, grešno meso: -i bijesna sila

púvati pûvām
1. pihati: od gore je vjetrić puvao
2. puhati, sopihati
3. pezdeti: puvati kao svinja
4. puvati s kim u isti rog trobiči s kom v isti rog

râdnīk m delavec: fizički, kulturni, prosvjetni, privredni, javni, ilegalni, sezonski, pozadinski; radnik-gost delavec na začasnem delu v tujini

ràhmet m (t. rahmet, ar.)
1. božja milost, božje usmiljenje, odpuščanje grehov: rahmet duši Hasanaginice
2. božji blagoslov, blagodejen poletni dež
3. rahmet predati moliti za dušo rajnega; rahmet nazvati prositi boga, naj bo milostljiv rajnemu; rahmet mu duši! naj počiva v miru

rȁme rȁmena s, mn. ramèna raménā rama, rame: slegnuti, slegati -ima skomizgniti, skomizgati z rameni; sažeti -ima skomizgniti z rameni; baciti se konju na -a zajahati konja, pognati se v sedlo; dati glavu s -a za koga dati življenje za koga; bacati kamena s -a metati kamen z ramen; dok mi je na -u glava dokler nosim glavo na ramenih; od -a presuditi, odgovoriti takoj razsoditi, odgovoriti; preko -a pogledati koga prezirljivo pogledati koga; sišla bi mu glava s -a izgubil bi glavo; rame uz rame z ramo ob rami; uvući glavu u -a; (pušku) o desno rame (puško) na desno ramo

ràspirati -rēm parati: ptica koja kljunom raspire svoje prsi; raspire me u želucu imam krče v želodcu