Franja

pȅćnī -ā -ō pečni: pećni hljeb kruh iz peči; -a klupa klop ob peči; -o zjalo odprtina v kmečko peč

pèlene pȅlēnā ž mn. plenice: izaći iz pelena odrasti iz plenic; od pelena od otroštva; biti u pelenama biti v plenicah, biti otrok

pȅpeo pȅpela m pepel: bacati kome pepeo u oči metati komu prah v oči; dići se iz pepela; posipati glavu pokajničkim pepelom; uskrsnuti iz praha i pepela vstati iz prahu in pepela; razdrobiti, razbiti u prah i pepeo; spomeni se, čovječe, da si pepeo

pèrčīn -ína m (t. perčem, perz.) kita, spleteni lasje: uhvatiti koga za perčin; držati koga za perčin imeti koga v svoji oblasti

pêrje s perje: guščje, kokošje perje; počupati kokoši perje; kititi se tudim -em krasiti, lišpati se s tujim perjem; biti u rdavu -u ekspr. biti v slabi koži; pokislo mu perje drži se kot mokra kura; uvaliti se u perje dokopati se do blaginje

péta ž, mn. pête pétā
1. peta: mjeriti koga od -e do glave; brusiti -e; sišlo mu srce u -e srce mu je padlo v hlače; Ahilova peta; biti kome za -ama; biti kome trn u -i; dati -ama krila popihati jo; gori mu pod -ama gori mu pod nogami; žeravica mu je pod -ama preti mu nevarnost; lizati kome -e prilizovati se komu; ne stoji mu srce u -i pogumen je; otegnuti -e stegniti pete, umreti
2. peta, podpetnik: na cipelama nakrivljene -e
3. peta: peta čarape; peta kosišta

pétak pétka m petek: dodi u petak ako u četvrtak ne možeš; crni petak nesrečen dan; čisti petak prvi petek v velikem postu (pravosl.); mišji petak petek pred pustno nedeljo (pravosl.); mladi petak prvi petek po mlaju; o Đurinu petku nikoli; petkom i svetkom v petek in svetek; Veliki petak veliki petek

petòrica ž štev. pet moških, pet mož: on može da radi za -u; njih petorica govore o tome pet mož govori v tem

píće s
1. pitje: voda za piće
2. pijača; žestoka -a; alkoholno, bezalkoholno piće; biti odan -u biti vdan pijači; odreći se -a odreči se pijače; neumjeren u -u nezmeren v pijači
3. popivanje, gostija

pijèsak -ska m (ijek.), pésak -ska m (ek.) pesek: kvarcni pijesak = kremeni pijesak; staklarski pijesak; zlatonosni pijesak; pijesak u bubrezima med. pesek v ledvicah; živi pijesak geogr. živi pesek; bacati komu pijesak u oči; graditi svoju budućnost na -u; turati glavu u pijesak tiščati glavo v pesek

plàmtjeti -tīm (ijek.), plàmteti -tīm (ek.) plemeneti, goreti: opet plamte kuće i po ulicama leže lešine; romantičarski pokret je tada plamteo u srpskoj književnosti; oči joj plamte ljubavlju ljubezen gori v njenih očeh; dokle će plamtjeti gnjev tvoj

plâst plásta m, mn. plástovi kopica, kup: plast slame, sijena; zgrtati u -ove devati v kopice

plâv pláva plávo, dol. plâvī -ā -ō
1. moder, sinji: -o nebo
2. plav: -a kosa; -e oči; -a riba; -i kamen modra galica; -a vrpca modri trak, priznanje ladji, ki v najkrajšem času naredi pot Evropa-Amerika; Plava grobnica vode okoli Otoka Vido pri Krfu, grobnica tisočev srbskih vojakov

plȅći plèćī ž mn. pleča: natovariti na pleći; te on pleći dade pa bježati stade obrnil se je in se spustil v beg

plês m, mest. na plésu ples: krabuljni ples ples v maskah; ritualni, trbušni ples; društveni ples družabni ples; mrtvački ples, ples sv. Vida med. vidovica

pljȅsnuti -nēm plosniti: pljesnuti dlanom o dlan kao znak publici; što bi pljesnuo dlanom o dlan v trenutku; pljesnuti se po bedrima

plôt plȍta m plot: pleteni, zidani, žičani plot; načiniti plot od dasaka; držati se svoga -a ne se vmešavati v tuje zadeve; drži se ove navike kao pijan plota, kao slijepac plota; poginuti za plotom; pritisnuti koga uz plot spraviti koga v brezizhoden položaj; baciti što za plot

póći pôdēm, oni pôdū, pódī, pódoh, póde, pòšao pòšla
1. iti, oditi: poći u partizane; vlak, voz je upravo pošao; podoh u boj ljuti; vrijeme je da se pode čas je, da gremo
2. poći za koga omožiti se s kom; Ivanka je pošla za moga brata Ivanka se je omožila z mojim bratom; poći za rukom posrečiti se; to mi je pošlo za rukom; pošao mi posao, pošla mi trgovina delo mi gre, trgovina mi gre; pošla mi karta v igri sem začel dobivati; pošla joj vatra u obraze kri ji je zalila lice; poći za kim slediti, iti v sled za kom; kada si ti pošao u školu kdaj si začel hoditi v šolo; danes je pošla lijevom nogom danes je vstala z levo nogo; sve je pošlo naopako, tumbe vse gre narobe; mi ćemo poći sa svoga stajališta mi bomo startali s svojega stališča; pošlo je sve po starom vse je po starem, nič ni novega

pod predl.
I. s tož.
1. pod: to se desilo pod jesen; stupiti pod zastavu; baciti se pod vlak, pod voz; Turčin podvi noge poda se; sud je sve to uzeo pod strog nadzor; naši su uzeli neprijateljske položaje pod topovsku vatru
2. za: daju mu rdavu robu pod dobru dali so mu slabo blago za dobro; dati rog pod svijeću, pod sveću slabo menjati; ljeti se naimala pod nadnicu poleti je hodila na dnino; ovi stihotvorci prolaze pod pjesnike ti stihotvorci se imajo za pesnike
II. z orod.
1. pod: vide joj se sitne bore pod očima; sjedimo pod krošnjom visoke bukve; svi su pod dojmom nesreće; pod nama je čvrsto tlo; imati koga pod sobom ukazovati komu
2. zaradi: stara srpska država propala je pod turskom najezdom; sav se topim pod milinom njezina pogleda
3. uzeti dijete pod svoje posvojiti otroka; u društvu sjedi pod fesom v družbi sedi s fesom na glavi; učiniti nešto pod moranje narediti kaj pod prisilo

podijèliti pòdijelīm (ijek.), podéliti pòdēlīm (ek.)
I.
1. podeliti, dati: stipendiju; podijeliti komu riječ, govorniku priznanje; podijeliti šakom i kapom radodarno dati; podijeliti s kim megdan pomeriti se s kom v dvoboju
2. razdeliti: podijeliti svijet na dva tabora; podijeliti zemlju kolonistima; podijeliti dacima, učencima svjedodžbe, svjedočanstva
3. deliti: podijeliti jedan broj s drugim
II. podijeliti se razdeliti si: braća su se poslije očeve smrti podijelila; društvo se podijelilo na tri odjeljenja