-
nazépsti nazébēm prehladiti se: on je nazebao, ne treba mu ništa do tople postelje; u toj zimi on se nazebao v tej zimi se je prehladil
-
nȅbrān -a -o nebran, netrgan: naći se u -om groždu znajti se v neprijetni situaciji
-
nȅjāk -a -o šibek, slaboten, nebogljen: -o dijete, dete; ti si je zamilovao od -a vzljubil si jo v otroških letih, ljubiš jo od otroških let; -ōst ž šibkost, slabotnost
-
neka
1. členek, rabi za tvorbo želelnika, naj: reci neka dode; neka mu je prosto! bog mu odpusti
2. vez.
a) da: dao sam mu nešto novaca neka mu se nade da bo imel kaj v roke vzeti
b) čeprav: neka je rezultat pravilan, ali postupak nije dobar
c) če, ako: neka ustanem i dvaput koraknem, oblije me znoj
-
nepostòjānje s neobstajanje, nebivanje: nepostojanje tiskara u zemlji osvetilo se ovdje ker ni bilo v deželi tiskarn, se je to tu maščevalo
-
neprávo s nepravo: pokojni je bio u -u protiv nas rajni ni imel prav v odnosu do nas
-
nèvidbōg: u nevidbog v nedogled, daleč; ovo naselje bačeno je u nevidbog to naselje je bogu za hrbtom
-
nȉšta nȉčega zaim. nič: sve to je ništa; ne boji se ničega; ničemu se ne čudim; sad ne vidim ništa; ni pri čemu pri ničemer; ni od česa od ničesar; ni za šta za nič; ni sa čim z ničimer; ni za čim z ničimer; samostalno: svi ga drže za ništa vsi ga imajo za niče; nije mu on ništa nista si v rodu; on je nitko i ništa; bolje išta nego ništa bolje nekaj kakor nič: ništa od njega nema z njim ne bo nič, umrl bo; ništa pod bogom nema ničesar nima; ne čini ništa nič za to
-
nȍkat -kta m, mest. na nòktu, mn. nȍkti rod. nokátā in nòktijū
1. noht: nokti na ruci, na nozi; boriti se noktima i zubima, noktima i mislima; gori mu pod noktima; nema ni toliko koliko je crno ispod noktiju; sad mu je dogorjelo do nokata; držati se koga, uz koga kao -uz meso; paziti se s kim kao nokat i meso živeti s kom v lepi slogi; imati dugačke nokte imeti dolge prste, krasti; zakopati nokte u ledinu pobegniti
2. krempelj
3. lemeževa konica
4. voj. zob: istaknuti dio, deo na obarači puške zove se nokat
-
nòsiti nȍsīm, oni nòsē, nòsi, nȍšāh nȍšāše, nòsih nòsi, nòsio nòsila, nȍšen -a
I.
1. nositi: nositi teret, bolesnika, ranjenika, robu na trg; nositi na glavi, na ledima, na srcu; nositi novo odijelo, očevo ime; voda nosi čamac; konj nosi jahača; vjetar nosi prašinu; žena nosi devet mjeseci
2. prinašati, nositi: vjetar nosi kišu
3. prenašati, raznašati, prinašati: nositi vijesti, glasove
4. opravljati: nositi funkciju urednika
5. prinašati: koja vas sreća nosi na Mokrice
6. nesti: kokoš nosi jaja; tko je srećan, njemu i pijetlovi nose jaja
7. roditi: vinograd lijepo nosi
8. prinašati (dobiček): znanje uvijek korist nosi
9. nesti: puška daleko nosi
10. nositi glavu u torbi biti, živeti v veliki nevarnosti; vikati koliko ga grlo nosi vpiti na vse grlo; davo da te nosi naj te hudič vzame; nositi kožu na pazar nositi kožo na prodaj, podajati se v nevarnost; neka te mutna voda nosi naj bo po tvojem; to nosi on na duši to leži na njegovi duši
II. nositi se
1. nositi se: ona se lijepo nosi; teret se težko nosi
2. ekspr. ubadati se, ubijati se: nositi se dramskim režijama
3. širiti se: o tome se nose čudnovati glasovi
4. nositi se mišlju ukvarjati se z mislijo, imeti v mislih, nameravati; nositi se nadom upati, gojiti upanje
5. nòsi se! izgubi se!
-
nòvac nóvca m, mn. nȏvci nȍvācā denar: sitan novac drobiž; gubitak u -u izguba pri denarju, v denarju; imati -a kao pljeve imeti veliko denarja; ne biti pri -u; ni za koje -e neću prodati za noben denar ne prodam; gotov novac gotovina
-
nȏž nóža m, mn. nóževi in nóži nož: džepni, brijački, kirurški, hirurški, kuhinjski, lovački nož; nož na pušci; staviti komu nož pod vrat; zabosti, sjuriti komu nož u srce; biti s kim na krv i nož biti s kom v smrtnem sovraštvu; borba na nož; zavaditi se do -a smrtno se spreti; zabiti, zabosti komu nož u leda; ovo svinjče je za nož ta svinja je za klanje
-
nûncīj -ija m, nûncije m (lat. nuntius) nuncij: nuncij za sabor požunski odposlanec hrvaškega sabora za državni zbor v Bratislavi; apostolski nuncij
-
nȕžda ž (rus.)
1. sila, stiska, potreba: u slučaju -e če je sila; nužda zakon mijenja; izlaz za -u zasilni izhod; pomagati koga u -i pomagati komu v sili
2. nuja: nužda jasnog mišljenja
3. telesna potreba: mala, velika nužda; vršiti -u opravljati potrebo
-
nȕždan -žna -o
1. potreben: ako bude nužno; tebi je nuždan odmor; nužna pomoć nujna pomoč
2. nužna odbrana, obrana silobran, obramba v sili; gl. nužan
-
o s neskl. enaindvajseta črka latinične abecede, osemnajsta cirilske ter sedemnajsta glagolske azbuke; malo o, veliko O, v geometriji kratica za obseg (o), v kemiji O simbol za kisik (oxygenium), o. kratica za prislov okoli (o. 10 kg) in o. (otac Andrija) za oče
-
obgòvit -a -o: -a pita pita narejena iz testa, razvaljanega v liste, gl. tudi obga
-
òbiti ȍbijēm
1. vlomiti: obiti radnju vlomiti v trgovino; obiti bravu, vrata
2. zlomiti: obiti okove
3. pobiti: grad je obio vinograde
4. obiti: obiti sanduk željezom
5. odbiti: obiti volovima rogove
6. pretolči, z udarci poškodovati: obili su mu bubrege tako da je krv tekla od njega
7. omlatiti: obiti pšenicu
8. obhoditi: obio je mnogo svijeta; obila je sav komšiluk
9. obrusiti si noge: obiti noge
10. ekspr. hoditi okrog tujih pragov, tujih vrat in prosjačiti: obiti pragove, tuda vrata
-
ȍblāk m, mest. u obláku, mn., ȍblāci ȍblākā oblak: niski oblaci putuju preko neba; graditi kule u oblacima zidati gradove v oblake; živjeti s glavom u oblacima, a s nogama na zemlji ne se zavedati resnosti položaja, življenja; oblak se prolomio oblak se je utrgal
-
ȍblīk m, mest. u oblíku, mn. ȍblici ȍblīkā
1. oblika: oblici društvenog života; djevojka punih oblika; nauka o oblicima oblikoslovje, morfologija; zemaljski oblik; glagolski oblik
2. postava, podoba: u ljudskom -u v človeški podobi