sìrće -eta s (t. sirke, perz.) kis: voćno, vinsko, drvno sirće sadni, vinski, lesni kis; zeitin i sirće prevaliti, proliti sirće narediti neko nerodnost, malopridnost; prevalio sirće pa zatumarao tamo gde ga niko ne poznaje; ljuto sirće i svoj sud grize
skòčiti skȍčīm
1. skočiti: skočiti uvis, kroz prozor, na koga, s kola, s konja, iz postelje, kome u kosu, za vrat; skočiti na visoku policu narediti kariero v službii; skočiti iz kože zbog nečega; skočiti kome u riječ skočiti v besedo; skočiti u vatru, u vodu za koga; skočiti na oružje skočiti k orožju
2. poskočiti: cijene su od jučer do danas znatno skočile
súsret m srečanje: ići komu u susret iti komu naproti; izići komu u susret narediti komu uslugo; biti koga na susret tepsti koga kamor pade
svŕšiti svr̂šīm
1. končati: svršiti posao, školovanje, djelo, život
2. opraviti: svršiti posao; svršiti nuždu opraviti potrebo; svršiti sa životom končati si življenje; svršiti samoubistvo, samoubojstvo narediti samomor; među nama je sve svršeno med nama, med nami je vse končano; svršeni glagoli lingv. dovršni glagoli; svršeno prošlo vrijeme lingv. dovršno pretekli čas, aorist; svršeni đak, pravnik dijak, pravnik, ki je končal šole
taràna ž (t. tarahana, perz.) nastrgana, naribana kaša, juha z nastrgano kašo: izwći se kao tarana iz lonca po tihem se izmuzniti, po tihem izginiti; s neba -u zahvatiti biti sposoben narediti kaj nemogočega
trî m, ž, s štev. trije, tri, rod. tríju, daj., mest., orod. tríma, tož. trî: tri prijatelja, tri žene, tri pisma; donosim vam pozdrave od triju vaših prijatelja; bez vas triju lako ćemo; popio je čašu mlijeka sa tri jaja na umak; došla su tri momka; ovdje rade tri žene; na stolu leže tri pisma; došli su predstavnici triju gradova; daj to trima djevojkama; vidim tri mladića; razgovarao sam sa trima ženama = sa tri žene; uraditi nešto na tri ćoška narediti kaj narobe
vȉka ž
1. vpitje, krik in vik: mnogo -e ni za što; udariti u -u narediti hrup; podignuti -u začeti hrup
2. pritožba: vika na vuka, a lisice meso jedu
3. vika i cika krik in vik