Franja

ȁl neskl. prid. (t. al, perz.) svetlo rdeč: al biber rdeči poper; al čoha rdeče sukno, al čador rdeči šotor; al katmer rdeči nagelj, al fes rdeči fes

ȁlev -a -o (t. al, perz.) svetlo rdeč: -a paprika

ćâro prisl. (ben. ciaro) dial. svetlo

jasnocr̀ven -èna -o svetlo rdeč

jasnozèlen -èna -o svetlo zelen

mlijèčiti mlȉječīm (ijek.), mléčiti mlêčīm (ek.)
1. dobivati svetlo, mlečno barvo: nebo mliječi
2. svetiti na kaj z bledo, mlečno svetlobo: mjesec mliječi gomilu kukuruza

osvjètlati -ām (ijek.), osvètlati -ām (ek.)
I. osvetliti, narediti svetlo: osvjetlati obraz, čast
II. osvjetlati se pridobiti si (izgubljeno) čast

òtvorenoplāv -a -o svetlo moder

plàvulja ž krava s svetlo dlako

plenêr -ja i -a m (fr. plein-air) plener, puno svjetlo, svetlo

svijètlocr̀ven -èna -èno (ijek.), svétlocr̀ven -èna -èno (ek.) svetlo rdeč

svijètlomȍdar -dra -o (ijek.), svétlomȍdar -dra -o (ek.) svetlo moder

svijètlozēlen -èna -èno (ijek.), svétlozèlen -èna -èno (ek.) svetlo zelen

svijètložût -žúta -žúto (ijek.), svétložût -žúta -žúto (ek.) svetlo rumen

svjètlika ž (ijek.), svètlika ž (ek.) dial.
1. trska (za svečavo): svjetlika je najviše od zanovijeti, gl. zanovijet
2. zool. gad, Vipera berus
3. svetlo, belo vino

svjȅtlōst ž (ijek.), svȅtlōst ž (ek.)
1. fiz. svetloba: nauka o -i; lom -i; ogib -i; interferencija, polarizacija -i; nevidljiva, vidljiva svjetlost; ultravioletne zrake -i; infracrvene zrake -i; vještačka, umjetna, prirodna, sunčana svjetlost; bengalska svjetlost; biti osjetljiv za svjetlost
2. sij: sjeverna, južna svjetlost
3. godina -i svetlobno leto
4. svetlo: iznijeti što na svjetlost osvetliti kaj; izići na svjetlost priti na svetlo, iziti: Srpski rječnik izišao je na svjetlost 1818. godine; ugledati svjetlost zagledati luč sveta, biti rojen
5. svetlost: Vaša Svetlost

vȋd m, mest. u vídu, mn. vídovi
1. vid: čulo -a, imati dobar, slab vid
2. pogled: uperiti vid u koga
3. svetlo: večerati za -a
4. oči, pogled: imati što u -u; izgubiti što iz -a; ne puštati koga iz -a
5. podoba, oblika: sveti duh u -u goluba; u -u razgovora
6. pretveza, videz: učiniti što pod -om dobročinstva
7. vrsta, način: u atletici su razni -ovi trčanja; četiri -a računanja
8. lingv. vid, aspekt: svršeni, nesvršeni glagolski vid
9. lingv. oblika: određeni, neodređeni pridjevski, pridevski vid
10. vidilo, organ vida

vìdīk -íka m
1. obzorje: imati uzak vidik
2. pogled, razgled: odatle imamo krasan vidik
3. dogled: na -u su veliki događaji; držati što na -u; izgubiti što s -a; biti svima na -u biti vsem na očeh
4. svetlo: izići na vidik

vȉdjelo s (ijek.), vȉdelo s (ek.)
1. svetloba: nježno vidjelo ljupko svjetluca na lišću
2. svetlo: doći još za -a; izići na vidjelo; iznijeti, izneti tajnu na vidjelo
3. luč, sveča: upali vidjelo!
4. donijeti, doneti na božje vidjelo roditi otroka

zàžagriti -īm (se)
1. svetlo pogledati
2. zasijati: oči mu zažagriše i lice sja
3. razvneti se: bacio se medu zažagrene borce