Franja

plôd plȍda m, mn. plȍdovi
1. sad, sadež, plod: poljski plod; mesnat plod jabuke, šljive; plod u utrobi; i blagosloven je plod utrobe tvoje; to je plod moga rada
2. pridelek, letina: voćke su donijele odličan, bogat plod

plód -a i -ú m, mn. plodovi -ov i plodi -ov
1. plod: telesni plod; zreli -i na drevesu
2. plod, rezultat: plod raziskav, domišljije

fétus m (lat. foetus) fetus, plod, zarodek

kosmáčka ž plod, voćka sa hrapavom ljuskom ili drvo koje rodi hrapave plodove: nabrati -e; sesti pod -o

plòdić m majhen, droben sad, plod

sád -u i -a m, mn. sadovi -dov plod: žlahten sad
plemenit plod; prepovedan sad
zabranjeno voće; stoteren sad
stostruki plod; drevo je obrodilo dober sad; po sadu spoznaš drevo; k sadu dodaj tudi njegovo ime

sádež m plod: to drevo rodi zdrav sadež, gozdni
-i šumski plodovi

belíca ž
1. bjelica (bel-), životinja bijele boje: kuna belica; kokoš belica
2. zool. bjelica (riba)
3. bijela biljka ili njen plod: pšenica belica
bjelija; češnja belica; figa belica

brezseménka ž besjemenica (-se-), plod bez sjemena: buča brezsemenka

golénec i golênec -nca m dijal.
1. nezreo plod, nezrela voćka
2. žitno zrno bez pljeve (ple-)

izmetnúće s splavek, splavljeni plod

kálanka ž kalanka, voćka čiji se plod može cijepati (cep-) po dužini

kosmúlja ž
1. bot. ogrozd, Ribes grossularia
2. bobica, plod ogrozda

obrodíti -im uroditi, roditi, donijeti, doneti, dati plod, rod, uroditi plodom: krompir je dobro obrodil; to bo obrodilo dobre rezultate

perútka ž
1. krilce, krioce, krilašce
2. krilati plod

píškavec -vca m
1. pišljivac, čovjek (-vek) male vrijednosti (vred-)
2. civljiv plod

plénjati -am uspijevati, uspevati, davati plod, roditi, rađati (o biljkama, usjevima): žito dobro plenja

plenjàv -áva -o rodan, koji daje bogat plod: -o drevo

plȍdina ž (češ.)
1. sadež: trgovina poljskih plodina trgovina s poljskimi pridelki, sadeži
2. anat. izrojeni plod v maternici, mola
3. anat. plodilo: plodina magarca, konja, bika
4. bot. snet: plodina na žitu

pòmeče -eta s med. splavek, splavljeni plod