gláva (-e) f
1. testa, capo; šalj. cocuzza, pera, capocchia; nareč. coccia, capoccia:
glava mu je omahnila la testa gli crollò
z dlanmi podpirati glavo appoggiare la testa sulle palme
klobuk sneti z glave togliersi il cappello
udariti koga po glavi picchiare, colpire qcn. per la testa, sulla testa
debela, podolgovata glava testa grossa, oblunga
svinjska, telečja glava testa di maiale, di vitello
glava iz mavca testa di gesso
glava me boli ho mal di testa, mi duole la testa
zavrtelo se mu je v glavi sentì, ebbe un capogiro
umivati si glavo lavarsi la testa
skočiti v vodo z glavo naprej tuffarsi con la testa in giù
biti za glavo višji od drugih essere più alto degli altri di una testa
glavo pokonci su, coraggio
pren. povesiti, skloniti glavo abbassare, chinare la testa
odmajati z glavo scrollare il capo
pren. stisniti glavo med ramena stringersi nelle spalle
ekon. dohodek na glavo prebivalca reddito pro capite
imeti toliko glav živine avere tanti capi di bestiame
bati se za svojo glavo temere per la propria vita
staviti glavo scommetterci la testa
pren. odnesti celo glavo salvare la pelle
na njegovo glavo je razpisana nagrada sul suo capo pende una taglia
pognati si kroglo v glavo bruciarsi le cervella
kaj plačati z glavo pagare con la vita
za glavo mu gre ne va di mezzo la sua vita
2. pren. (glava pri človeku kot središče njegovega razumskega in zavestnega življenja) testa, capo:
rojiti po glavi frullare, ronzare in testa
ne izgubiti glave (ostati priseben) non perdere la testa
pog. zmešati glavo dekletu far perdere la testa a una ragazza
izbiti si iz glave togliersi dalla testa
pog. vtepsti si kaj v glavo mettersi qcs. in testa
ne iti v glavo non andare in testa
stopiti, šiniti, udariti v glavo venire in testa
zapičiti si kaj v glavo ficcarsi qcs. in testa
delati po svoji glavi fare di testa propria
posvetiti se v glavi arrivarci, capire qcs.
delati z glavo lavorare di testa
pog. biti bistre, dobre, odprte glave avere buona testa, essere sveglio di cervello
imeti dobro glavo avere buona testa, imparare con facilità
imeti trdo glavo essere duro di comprendonio, studiare con difficoltà
3. pren. (človek glede na značilnosti, umske sposobnosti):
učena glava studioso, erudito
visoka glava persona importante; potente; pezzo da novanta
kronana glava testa coronata
4. (vodilni človek v kaki organizaciji) capo; cervello:
glava gibanja il cervello del movimento
glava družine capofamiglia
5. (glavi podoben del česa):
glava kolone testa della colonna
glava žeblja, vijaka la testa del chiodo, della vite
glava solate, zeljnata glava cespo di insalata, di cavolo
glava česna, čebule testa di aglio, di cipolla
voj. glava rakete ogiva del missile
6. (naslovni del knjige, časopisa, sestavka) intestazione; testata:
glava časopisa testata di un giornale
glava sestavka, pisma intestazione di uno scritto, di una lettera
7. fiz. (elektromagnetni pretvornik za snemanje, reproduciranje, brisanje električnih signalov na disk ali magnetni trak) testina:
brisalna glava testina di cancellazione
čitalna glava testina di lettura
pisalna glava testina di registrazione
8. (v pisalnem stroju)
pisalna glava testina di stampa
FRAZEOLOŠKA/TERMINOLOŠKA RABA:
boleti koga glava zaradi česa tormentarsi, crucciarsi per qcs.
ne vedeti, kje se koga glava drži non sapere dove battere la testa; perdere la bussola, la tramontana
ne imeti ne glave ne repa non aver né capo né coda
ubijati si glavo s čim rompersi la testa con qcs.
beliti si glavo s čim rompersi la testa, scervellarsi con qcs.
pren. (spet) dvigati glave rialzare la testa
imeti prazno glavo non sapere niente
imeti glavo polno skrbi avere mille preoccupazioni
imeti glavo na pravem koncu avere la testa sulle spalle
nositi glavo naprodaj, v torbi rischiare la testa, la pelle
nositi glavo pokonci andare a testa alta
odnesti celo glavo salvare la pelle
posuti si glavo s pepelom cospargersi il capo di cenere
tiščati glavo v pesek (kot noj) fare come lo struzzo
vtakniti glavo v tigrovo žrelo cavalcare la tigre
znati iz glave sapere a memoria
zaradi tega ti ne bo krona padla z glave non perderai per questo la tua dignità
imeti dela čez glavo avere un sacco di cose da fare, avere molto lavoro
vreči skrbi čez glavo gettarsi le preoccupazioni dietro le spalle
zrasti komu čez glavo non curarsi più dei consigli, degli ammonimenti di qcn. (dei genitori da parte dei figli)
nakopati si kaj na glavo accollarsi l'onere di qcs.
svet na glavo obrniti, postaviti capovolgere tutto completamente
saj nisem na glavo padel, (da bi ...) non sono mica tanto sciocco, stupido (da...)
postaviti kaj na glavo stravolgere qcs.
(ne grem, ne naredim) pa če se vsi na glavo postavite (non vado, non lo faccio) doveste farvi in quattro
ubijati si glavo s čim rompersi la testa con qcs.
umiti komu glavo dare una lavata di capo a qcn.
izpuhteti iz glave passare di mente
priti ob glavo morire ammazzato
stopiti, zlesti v glavo andare, dare alla testa
imeti na glavi, na grbi mantenere, aver cura di, aver la responsabilità di
prijeti se za glavo mettersi le mani nei capelli
siliti z glavo skozi zid voler raddrizzare le gambe ai cani
imeti maslo na glavi avere la coda di paglia
ne dovoliti, da bi ti po glavi hodili non lasciarsi mettere sotto i piedi
zgrabiti zadevo pri glavi prendere il toro per le corna
imeti slamo v glavi avere stoppa nel cervello
imeti ga malo v glavi essere un po' brillo
v njegovi glavi je nekaj narobe gli manca qualche rotella
ne imeti strehe nad glavo essere senza tetto
biti nov od nog do glave rimpannucciarsi dalla testa ai piedi
imeti več v mezincu kot kdo v glavi essere di gran lunga superiore a qcn.
alp. glava cepina testa della piccozza
anat. mišična glava parte superiore del muscolo
elektr. magnetna zvočna glava fonorivelatore, pick-up
etn. lovec na glave cacciatore di teste
film. filmska glava titoli di testa
glava sekire testa della scure
strojn. glava stružnice testa portamandrini
strojn. frezalna glava testa universale
strojn. vrtalna glava portapunta
strojn. glava ojnice, ojnična glava testa di biella
cilindrska glava, glava motorja testa del cilindro
glava kovice testa del rivetto
žel. tirnična glava il fungo della rotaia
PREGOVORI:
zob za zob, glavo za glavo occhio per occhio, dente per dente
vsaka glava svoja pamet tante teste, tanti cervelli; tot capita, tot sententiae
več glav več ve quattro occhi vedono meglio
po slabi družbi rada glava boli la mala compagnia fa cattivo sangue
riba pri glavi smrdi il pesce comincia a puzzare dalla testa
kdor nima v glavi, ima v petah chi non ha testa abbia gambe
Zadetki iskanja
- gogna f
1. hist. sramotilna ovratnica
2. sramotilni oder:
mettere alla gogna pren. postaviti na sramotilni oder, izpostaviti zasmehu, norčevanju - grédelj (-dlja) m
1. navt. chiglia:
položiti, postaviti gredelj impostare una nave, un'imbarcazione
2. agr. (pri plugu) bure
3. assale
4. anat.
nosni gredelj dorso del naso - hipotéza (-e) f (domneva) ipotesi; ekst. supposizione:
postaviti hipotezo formulare un'ipotesi
ovreči hipotezo dimostrare l'infondatezza di un'ipotesi
delovna hipoteza ipotesi di lavoro
Newtonova hipoteza ipotesi di Newton - híša (-e) f
1. casa:
kamnita, lesena hiša casa di pietra, in legno
kmečka, meščanska hiša casa di campagna, rurale, casa di città
pritlična, enonadstropna hiša casa a pianterreno, a un piano
montažna, počitniška, vrstna hiša casa prefabbricata, seconda casa, casa a schiera
atrijska hiša casa ad atrio
večstanovanjska hiša caseggiato, stabile
arhit. alpska, panonska hiša casa alpina, pannonica
pren. božja hiša casa di Dio, chiesa
mestna hiša municipio, palazzo comunale
hiša pravice tribunale, palazzo di giustizia
hiša žalosti casa, dimora del defunto
2. (družina, rodbina) casa;
pri hiši je pet otrok la casa si compone di cinque figli
meščanska, plemiška, kraljevska, cesarska hiša casa borghese, patrizia, reale, imperiale
3. (podjetje, ustanova) casa; impresa:
časopisna hiša casa editrice (di giornali, periodici)
založniška hiša (casa) editrice
trgovska hiša impresa, ditta commerciale
4. (glavni prostor v kmečki hiši) stanza grande (di casa rustica)
5. (zunanje ogrodje nekaterih živali; hišica) conchiglia, guscio (di chiocciola e sim.)
FRAZEOLOŠKA/TERMINOLOŠKA RABA:
pren. hiša še ne gori nad glavo non c'è fretta
pren. hoditi od hiše do hiše (beračiti) andare mendicando di porta in porta
pren. rojstna hiša il tetto natio
njena hiša je kot iz škatlice la sua casa è uno specchio
postaviti celo hišo na glavo mettere sottosopra la casa
trg. prodaja po hišah vendita porta a porta
polit. Bela hiša Casa Bianca
javna hiša casa di tolleranza
PREGOVORI:
žena podpira tri vogale hiše, mož pa enega è la moglie che tiene su la casa - hláden (-dna -o)
A) adj.
1. fresco, freddo:
hladno poletje, vreme estate fredda, tempo freddo
prijetno hladna soba stanza fresca
gastr. hladna večerja cena fredda
gastr. hladne jedi piatti freddi
2. (ki vsebuje, izraža nenaklonjenost) freddo:
hladen sprejem accoglienza fredda
hladna presoja giudizio freddo
FRAZEOLOŠKA/TERMINOLOŠKA RABA:
fiz. hladna svetloba luce fredda
friz. hladna trajna permanente a freddo
geogr. hladni pas zona glaciale
med. (spolno) hladna ženska donna frigida
meteor. hladna fronta fronte freddo
polit. hladna vojna guerra fredda
metal. hladno valjanje laminatura a freddo
hladno lepilo colla a freddo
voj. hladno orožje armi bianche
pren. ohraniti hladno kri conservare il sangue freddo
B) hládno (-ega) n freddo; fresco:
popiti kaj hladnega bere qcs. di freddo
spraviti na hladno mettere al fresco (latte e sim.)
pren. spraviti, postaviti na hladno mettere al fresco, in gattabuia - i m (lettera) i; (vocale) i:
pren. postaviti piko na i mettere i puntini sulle i
metal. profil I, I profil profilo a doppio T - imboscata f voj. zaseda:
tendere un'imboscata postaviti zasedo
cadere in un'imboscata pasti v zasedo - índeks (-a) m
1. (seznam prepovedanih knjig) indice (dei libri proibiti):
dati, postaviti na indeks mettere all'indice
2. (kazalo) indice:
predmetni indeks indice analitico
3. šol. libretto universitario
4. (razmerje med dvema istovrstnima podatkoma) indice:
indeks življenjskih stroškov indice del carovita
FRAZEOLOŠKA/TERMINOLOŠKA RABA:
antr. lobanjski indeks indice cefalico - insidia f
1. zaseda; past (tudi pren.):
tendere un'insidia postaviti zasedo, nastaviti past
2. pren. vaba - izhodíšče (-a) n
1. punto di partenza:
mat. koordinatno izhodišče origine
2. ekst. punto di partenza, premessa; pren. ubi consistam; polit. piattaforma:
postaviti za izhodišče napačno trditev partire da una premessa errata - ízven prep. fuori (di):
stanuje izven mesta abita fuori città
biti izven nevarnosti essere fuori pericolo
biti izven dvoma essere fuori dubbio, indubbio
jur. postaviti koga izven zakona dichiarare uno fuori legge - izvršèn (-êna -o) adj. attuato, eseguito; compiuto:
postaviti koga pred izvršeno dejstvo mettere uno davanti al fatto compiuto - káp (-a) m
1. linea di gronda
2. cornicione; pren.
postaviti pijanca pod kap buttar fuori l'ubriaco
pren. priti z dežja pod kap cadere dalla padella nella brace - karé (-ja) m
1. voj. quadrato:
(tudi pren.) postaviti se v kare fare quadrato
2. gastr. carrè; lombata di maiale, di vitello - klóp (-í) f panca, panchina; banco:
kamnita, lesena klop panca di pietra, di legno
cerkvena klop banco di chiesa
oslovska klop banco degli asini
šolska klop banco (di scuola)
poslanska klop banco dei deputati, seggio parlamentare
zatožna klop banco degli imputati
drgniti, guliti hlače po šolskih klopeh andare a scuola; pejor. scaldare i banchi, le panche
postaviti koga na zatožno klop mettere uno sul banco degli imputati
šport. kazenska klop box (di punizione)
šport. (telovadna) klop panca - kobílica (-e) f
1. zool. cavalletta:
kobilica selivka locusta (Locusta migratoria)
cvrčanje kobilic il frinire delle cavallette
pren. biti kot kobilic essere (in) tantissimi
2. dem. od kobila cavallina
3. navt. (gredelj) chiglia:
postaviti kobilico impostare una nave
4. muz. ponticello - kócka1 (-e) f
1. mat. cubo
2. ekst. dado:
metati kocke giocare ai dadi
jušna kocka dado (per brodo)
kocka sladkorja zolletta (di zucchero)
rezati meso na kocke tagliare la carne a dadi
FRAZEOLOŠKA/TERMINOLOŠKA RABA:
pren. biti na kocki essere in pericolo
pren. postaviti na kocko (življenje, ugled) mettere in forse, a repentaglio; giocarsi qcs.
pren. kocka je padla il dado è tratto - kráj1 (-a) m
1. luogo, località; posto; knjiž. sito:
odročen kraj luogo fuori mano
domači, rodni kraj luogo, suolo natio
kraj bivanja (luogo di) residenza, domicilio
letoviški, turistični kraj località turistica
kopališki kraj località balneare
2. (del zemeljske površine glede na gospodarsko usmerjenost, geografsko značilnost, podnebno značilnost, kakovost tal) zona, area; luogo:
kmetijski, vinorodni kraj zona agricola, vinicola
gorski, nižinski kraj zona montana, pianeggiante
topli, hladni kraji zone calde, fredde
močvirnat kraj zona paludosa
3. (manjši del zemeljske površine sploh) luogo, posto, punto:
težko dostopen kraj luogo di difficile accesso
kraj nesreče, zločina luogo della disgrazia, del delitto
spravil je ključ na varen kraj nascose le chiavi in luogo sicuro
na kraju samem sul luogo stesso
4. (s predlogom izraža največjo oddaljenost od središča, od začetka; začetek, konec; izraža visoko stopnjo) margine, bordo (della strada); principio, inizio; fine:
stal je na kraju ceste se ne stava sul bordo della strada
na kraju se soteska zoži da principio la gola si restringe
dognati kaj do kraja capire, studiare qcs. fino in fondo, del tutto
od kraja se mu je čudno zdelo da principio trovò strana la cosa
avgust gre h kraju agosto sta per finire
biti na kraju svojih moči essere allo stremo delle forze
biti pri kraju essere alla fine
dati kaj v kraj mettere qcs. da parte
FRAZEOLOŠKA/TERMINOLOŠKA RABA:
delati, jesti vse od kraja fare, mangiare tutto indistintamente
govoriti brez konca in kraja parlare e parlare, parlare prolissamente
iti (s kom)
h kraju essere al lumicino
ne imeti ne konca ne kraja non finirla più
niti na kraj pameti mi ne pride (da bi kaj takega storil) non mi passa neanche per l'anticamera del cervello
postaviti stvari na pravi kraj mettere le cose al loro posto
prehoditi svet od konca do kraja girare il mondo in lungo e in largo
prihajati z vseh koncev in krajev venire da ogni dove
priti komu do kraja convincere uno
strah je na sredi votel, okrog kraja pa ga ni nič la paura è fatta di niente
namembni kraj destinazione
lingv. prislovno določilo kraja complemento di luogo
rel. sveti kraji luoghi santi - króg (-a)
A) m
1. mat. circolo, cerchio:
opisati krog descrivere un cerchio
obseg, ploščina kroga circonferenza, superficie del cerchio
polmer, premer središče kroga raggio, diametro, centro del cerchio
pren. kvadratura kroga la quadratura del cerchio
2. (kar je tej krivulji podobno) cerchio; evoluzione; giro; lit. girone:
v krogu hoditi, bloditi girare in cerchio
postaviti se v krog mettersi, disporsi in cerchio
letalo je zarisalo širok krog l'aereo descrisse un'ampia evoluzione
krog obzidja il cerchio delle mura
3. cerchia; circolo; entourage:
krog strokovnjakov cerchia di esperti, di addetti ai lavori
knjiga namenjena širokemu krogu bralcev un libro destinato a un'ampia cerchia di lettori
praznovati božič v krogu družine fare Natale nella cerchia dei familiari
finančni, gospodarski krogi circoli finanziari, economici
kaj zvedeti iz dobro obveščenih krogov sapere qcs. da ambienti, da circoli ben informati
4. (področje, sfera) sfera, campo, ambito;
krog raziskovanja sfera, campo di ricerca
5. šport. krogi anelli
6. šport. giro; pedana (circolare) di lancio;
prehiteti koga za en krog doppiare uno
7. pren.
začarani krog circolo vizioso
FRAZEOLOŠKA/TERMINOLOŠKA RABA:
imeti kroge pod očmi avere le occhiaie
ogniti se koga v velikem krogu fare un ampio cerchio attorno a
posesti v krogu sedere in cerchio
pred očmi se mu delajo krogi vede le stelle
tisk. barvni krog disco dei colori
elektr. električni, magnetni, nihajni krog circuito elettrico, magnetico, oscillatorio
šport. olimpijski krogi cerchi olimpici
astr. živalski krog zodiaco
geogr. polarna kroga i circoli polari
krog kandidatov la rosa dei condidati
šport. izločilni krog turno eliminatorio
B) króg adv. star. attorno:
voj. (na) levo krog! front'a sinist!
C) prep. star. (okrog, okoli) attorno; circa:
smehljaj mu igra krog ust un sorriso si disegna attorno alle labbra, le labbra si atteggiano a sorriso