incōlto agg.
1. neobdelan:
terreno incolto neobdelano zemljišče
2. pren. nenegovan, zanemarjen:
barba incolta nenegovana brada
3. pren. neomikan; nešolan, neveden
Zadetki iskanja
- ispido agg.
1. sršat, bodikav:
barba ispida sršata brada
2. pren. osoren; nedostopen - istrice f
1. zool. ježevec (Hystrix cristata):
barba da istrice pren. sršasta brada
2. pren. osornež, odurnež
3. voj., navt. protipodmorniški metalec bomb - júdovski (-a -o) adj. geogr. giudeo, giudaico, ebreo:
judovska četrt quartiere ebreo, ghetto
judovska vera religione ebrea, giudaismo
judovska zvezda stella di Davide
bot. judovska brada sassifraga (Saxifraga sarmentosa) - kljúč (-a) m
1. chiave; avt. chiave d'accensione:
ključ od stanovanja chiave di casa
šop ključev mazzo di chiavi
varnostni ključ chiave di sicurezza
brada ključa ingegno della chiave
2. (priprava za odpiranje konzerv) chiavetta, apriscatole
3. teh. chiave:
francoski ključ chiave inglese
cevni ključ chiave a tubo
4. pren. chiave:
najti ključ do uspeha trovare la chiave del successo
5. agr. talea
6. muz. chiave:
altovski, basovski, violinski ključ chiave di contralto, di basso, di violino
FRAZEOLOŠKA/TERMINOLOŠKA RABA:
dati koga pod ključ mettere in prigione qcn.
biti pod ključem essere al sicuro, sotto chiave
biol., min. določevalni ključ classificazione
šifrirni ključ chiave, cifrario
bot. ključ svetega Petra fumaria (Fumaria officinalis) - kosmàt (-áta -o) adj.
1. peloso, villoso, irsuto:
kosmate prsi petto villoso
kosmata brada barba irsuta
2. (s površino s štrlečimi dlakami) peloso:
kosmata tkanina tessuto peloso
kosmata svila bava
3. ekon. lordo:
kosmati prejemki entrate lorde, reddito lordo
kosmata teža peso lordo
4. pren. (nespodoben, spolzek) audace, indecente, spinto, sconcio:
kosmati dovtipi barzellette sconce
FRAZEOLOŠKA/TERMINOLOŠKA RABA:
pren. imeti kosmata ušesa avere cotone negli orecchi, avere le orecchie foderate di prosciutto
pren. imeti kosmato vest avere la coscienza sporca
pren. ta je pa res kosmata! questa poi è grossa
inter. tristo kosmatih! corpo di mille diavoli!
bot. kosmati (dlakavi)
sleč rododendro (Rhododendron hirsutum) - kózji (-a -e) adj. di capra, caprino:
kozja dlaka pelo di capra
kozje mleko latte di capra
kozji pastir capraio
FRAZEOLOŠKA/TERMINOLOŠKA RABA:
pren. kozja steza sentiero ripido
pren. ugnati koga v kozji rog mettere nel sacco qcn.
pren. biti zvit kot kozji rog essere un furbo di tre cotte, saperne una più del diavolo
brati komu kozje molitvice fare, dare una lavata di capo a
naučiti koga kozjih molitvic dare una tiratina d'orecchie a
bot. kozja pogačica (brogovita) viburno, lantana (Viburnum lantana)
bot. travniška kozja brada barba di becco, sassefrica (Tragopogon)
bot. kozji parkeljci caprifoglio, madreselva (Lonicera caprifolium)
bot. kozji rep chenopodio (Chenopodium)
bot. kozja črešnja spino d'asino (Eryngium)
pren. kozja molitvica giaculatoria
bot. kozja smrt scorzonera (Scorzonera)
vet. kozji podbradek barba
bot. kozji presnec berretta da prete, evonimo (Evonymus europaea)
bot. kozji rep rabarbaro, rapontico (Rheum rhaponticum)
gastr. kozji sir caprino
kozji smrad caprino - krasíti (-ím) imperf. ➞ okrasiti ornare, decorare; abbellire; parare; pren. ricamare:
obraz mu je krasila gosta, črna brada una folta barba nera gli abbelliva il volto
praznično krasiti mesto parare a festa la città
FRAZEOLOŠKA/TERMINOLOŠKA RABA:
um. krasiti s štukaturami stuccare
krasiti s trakovi infiocchettare
krasiti s cvetjem infiorare
krasiti z biseri, z dragulji imperlare, ingemmare, ingioiellare
krasiti z zastavami imbandierare - mornárski (-a -o) adj. marinaro; di, da marinaio, dei marinai; marinaresco:
mornarska barva blu scuro
mornarska brada barba alla marinara
mornarska lestev biscaglina
mornarska majica maglietta alla marinara
mornarska uniforma uniforme di, da marinaio
mornarska kamižola camisaccio
mornarski ovratnik colletto alla marinara, solino
mornarski slamnik marinara
mornarski učenec, vajenec mozzo, giovanotto - nazarēno
A) agg. geogr., hist. nazarenski, iz Nazareta:
Gesù nazareno Jezus iz Nazareta
barba, capelli alla nazarena dolga brada, dolgi lasje
B) m
Nazareno biblijsko Nazarenec, Jezus - óster (-tra -o) adj.
1. tagliente, affilato; aguzzo; acuminato:
oster nož coltello tagliente
ostri zobje denti aguzzi
ostro rezilo lama affilata
2. aspro, pungente, ispido; brusco; rigido:
ostra brada barba ispida
oster veter vento brusco
oster mraz un freddo pungente
3. acuto, netto:
ostri obrisi contorni netti
4. acuto; penetrante:
oster vid vista acuta
5. aspro, duro, reciso; crudo; sferzante, mordante, graffiante:
ostre besede parole dure
oster odgovor risposta recisa
ostra kritika una critica sferzante, graffiante, una stroncatura
6. (ki se pojavlja v visoki stopnji, v zelo izraziti obliki)
oster pok scoppio assordante
ostra bolečina dolore lancinante
ostra svetloba luce abbagliante
oster mraz freddo pungente; pog. freddo cane
oster okus gusto acre
ostro podnebje clima rigido
oster ovinek curva brusca
ostra konkurenca concorrenza spietata, accanita
ostre črte na obrazu lineamenti marcati
7. (bister, prodoren) acuto, penetrante; fino:
oster um un ingegno fino
FRAZEOLOŠKA/TERMINOLOŠKA RABA:
pren. biti ostrega jezika avere una lingua tagliente, biforcuta
imeti oster nos avere fiuto, naso
šport. ostra igra gioco duro, pesante
gastr. ostra paprika peperone piccante
fot. ostra slika immagine netta, nitida
ostra moka farina grossa
mat. ostri kot angolo acuto
bot. ostri mleček euforbia (Euphorbia esula)
voj. ostri naboj cartuccia a pallottola
oster ton tono imperativo
knjiž. oster besedni spopad tenzone
oster govor catilinaria
pren. oster kritik catone
oster okus agrume
oster ukor rampogna, sfuriata
oster vonj afrore, fortore
ostra bolečina fitta, spasimo
ostra graja intemerata, strigliata
agr. ostra pšenica grano duro - piuma
A) f
1. pero; ekst. pren. krilo, perut:
leggero come una piuma lahek kot pero
le piume del desiderio krila poželenja
2. puh:
ha messo le prime piume zrasla mu je prva brada
B) agg. invar. šport
peso piuma peresna kategorija
C) m invar. šport peresna kategorija - pogánjati (-am) | pognáti (-žênem)
A) imperf., perf.
1. spingere, azionare, muovere, mettere in moto, mettere in funzione, far funzionare, alimentare:
potok poganja mlin in žago il torrente aziona un mulino e una segheria
napravo poganja električni motor l'apparecchiatura è azionata da un motore elettrico
poganjati pedale, kolo pedalare
2. menare, portare:
poganjati živino na pašo portare le bestie al pascolo
3. spingere, portare, condurre (tudi pren.):
lakota ga poganja v obup la fame lo porta alla disperazione
4. (poditi, zapoditi) cacciare
5. (delati, narediti poganjke; začeti, začenjati rasti) germogliare, mettere, buttare; crescere:
drevesa poganjajo novo listje gli alberi buttano le nuove foglie
agr. poganjati seme far seme
brada mu že poganja la barba comincia a crescergli
6. spendere, scialacquare;
poganjati dneve v brezdelju passare i giorni oziando
FRAZEOLOŠKA/TERMINOLOŠKA RABA:
pren. poganjati strah v kosti spaventare, turbare
pren. pognati korenine mettere radici, acclimatarsi
pren. pognati koga na boben far fallire qcn.
pren. pognati na cesto gettare sul lastrico
pognati hišo, most v zrak far saltare in aria una casa, un ponte
pojavili so se, kot bi pognali iz tal comparvero all'improvviso, inaspettatamente, come fossero spuntati da terra
pognati v beg sgominare, fugare, metter in fuga, far fuggire
vse pognati po grlu bersi tutto il patrimonio
le kaj ga je pognalo, da je to storil che cosa l'ha indotto a farlo
B) pogánjati se (-am se) | pognáti se (-žênem se) imperf., perf. refl.
1. gettarsi, lanciarsi
2. sforzarsi, adoperarsi:
dolgo se je poganjal za službo si adoperò a lungo per avere un lavoro
3. innalzarsi, elevarsi - posticcio
A) agg. (m pl. -ci, f pl. -ce) umeten; nepristen, lažen:
barba posticcia umetna brada
B) m
1. umetni čop
2. agr. presadna drevesnica - ŕtast (-a -o) adj. simile a promontorio;
rtasta brada mento a punta, aguzzo
med. pog. rtasta bradavica condiloma - sŕhek (-hka -o) adj.
1. ruvido, ispido:
srhka brada barba ispida
2. raccapricciante, spaventoso - štrlèč (-éča -e) adj. che risalta, che sporge; sporgente, prominente, saliente:
(izrazito) štrleča brada bazza - trávniški (-a -o) adj. di, del prato; pratense, prativo:
travniška cvetica fiore di prato
zool. travniška cipa pispola (Anthus pratensis)
travniška slivarica sputacchina (Philaenus spumarius)
bot. travniška kadulja (žajbelj) salvia dei prati (Salvia pratensis)
bot. travniška kozja brada barba di becco (Tragopogon pratensis)
bot. travniška latovka (erba) fienarola, gramigna dei prati (Poa pratensis)
bot. travniški kukmak prataiolo (Agaricus campestris)
zool. travniška mravlja formica (Formica pratensis) - uméten (-tna -o) adj.
1. artificiale; posticcio, finto:
naravna in umetna vlakna fibre naturali e artificiali (sintetiche, tecnofibre)
umetna svila seta artificiale
umetno usnje pelle finta, similpelle
umetna brada barba posticcia
2. artistico:
umetna obrt artigianato artistico
umetni kovač fabbro che lavora il ferro battuto
umetni mizar ebanista, stipettaio
3. artistico, d'arte:
ljudske in umetne pesmi poesia popolare e poesia d'arte
4. (nepristen, narejen) falso, finto:
umetna skromnost falsa modestia
5. artificiale, artificioso, fittizio:
umetni problemi problemi fittizi
6. star. abile, destro
FRAZEOLOŠKA/TERMINOLOŠKA RABA:
elektr. umetna inteligenca intelligenza artificiale
agr. umetna koklja riscaldamento artificiale (in pollicoltura)
med. umetna ledvica rene artificiale
voj. umetna megla nebbia artificiale
rib. umetna muha esca artificiale
biol. umetna oploditev fecondazione artificiale
med. umetna pljuča polmone d'acciaio, respiratore (di rianimazione)
aer. umetni horizont orizzonte artificiale, giroorizzonte
lingv. umetni jezik lingua artificiale
med. umetni splav aborto procurato
teh. umetni vlek tiraggio artificiale, forzato
med. umetno dihanje respirazione artificiale
umetno mizarstvo ebanisteria
umetno srce cuore artificiale - zrásti (zrástem)
A) perf.
1. crescere; farsi; nascere:
zrasti v dolžino, v višino crescere in lunghezza, in altezza
zrasla je v lepo dekle s'è fatta una bella ragazza
zrasel mu je prvi zob gli è cresciuto il primo dentino
po dežju je zraslo veliko gob dopo la pioggia sono cresciuti molti funghi
zrasti na vasi, pri starih starših crescere in campagna, dai nonni
zrasti v izobilju, v revščini crescere nell'agiatezza, nella miseria
2. (postati večji po obsegu, po številu; doseči višjo stopnjo) crescere; aumentare, salire; pren. farsi, maturare (in):
trebuh mu je zrasel gli è cresciuta la pancia
zraslo je število zaposlenih è cresciuto, è aumentato il numero degli occupati
pritisk je zelo zrasel la pressione è salita, è aumentata di molto
cene so zrasle sono saliti i prezzi
umetniško zrasti maturare artisticamente, in sede artistica
3. pren. (nastati) nascere, sorgere:
zrasla je nova tovarna è nata una nuova fabbrica
tu bodo zrasli stanovanjski bloki qui sorgeranno case popolari
4. (pokazati se, postati viden) comparire, disegnarsi:
iz teme je zrasla postava nel buio si disegnò una figura
5. (postati s čim skladna celota) integrarsi
6. (pokazati razburjenje) sbottare, esplodere:
tako ne boš govoril z mano, je zrasel non ti permetto di parlarmi in questo tono, sbottò
FRAZEOLOŠKA/TERMINOLOŠKA RABA:
pren. od sreče je zrasel do neba gli pareva di toccare il cielo col dito dalla felicità
pri tem delu ti bo zrasla brada per finire questo lavoro ti ci vorrà molto tempo
greben mu je zrasel, peruti so mu zrasle gli è cresciuta la cresta
to ni zraslo na tvojem zelniku non è farina del tuo sacco
pog. zrasti komu čez glavo non aver più paura, soggezione di qcn., non sentir ragione
zrasti v nekoga očeh crescere nella stima di qcn.
B) zrásti se (zrástem se) | zráščati se (-am se) perf., imperf. refl.
1. crescere insieme, concrescere; unirsi, fondersi:
cepič se je dobro zrasel l'innesto è cresciuto bene
sorodne panoge so se med seboj zrasle i settori affini si sono fusi
2. pren. (začeti, začenjati skladno obstajati) integrarsi:
mesto se je zraslo z zaledjem la città si è integrata nel retroterra