Franja

Zadetki iskanja

  • sláva (-e) f

    1. gloria; rinomanza, prestigio, lustro:
    biti željan slave essere bramoso di gloria
    izkazovati komu čast in slavo magnificare, esaltare, osannare qcn.
    ovenčan s slavo coperto di gloria

    2. (v medm. rabi) gloria; rel. gloria, osanna

    3. rel. (molitev pri maši) gloria
  • slávika (-vik) n pl. lit. opere di letteratura e lingua slava
  • slovánsko adv. alla slava
  • slovánstvo (-a) n

    1. slavità, caratteristica degli slavi; l'essere slavi

    2. cultura, mentalità slava

    3. (popoli) slavi
  • dúša (-e) f

    1. rel. anima, animo:
    človek ima telo in dušo l'uomo ha un corpo e un'anima
    skrbeti za dušo aver cura della propria anima
    pog. (kot podkrepitev) pri moji duši, da ni res lo giuro sull'anima mia che non è vero
    pren. tekel je, da bi kmalu dušo spustil correva a perdifiato
    pog. trpeti kot duše v vicah soffrire come un'anima dannata

    2. (čustveno-moralna stran človeka) anima; psiche:
    občutek krivde mu teži dušo un senso di colpa gli pesa sull'anima
    značilnosti ženske duše le caratteristiche dell'anima femminile
    človek dobre duše una buon'anima
    lepa duša anima bella
    pesniška duša anima poetica
    slovanska duša l'anima slava
    v dno duše se je čutil ponižanega si sentì umiliato nel profondo dell'anima

    3. (oseba, človek sploh) knjiž. anima:
    mesto šteje desettisoč duš una cittadina di diecimila anime
    pren. žive duše ne videti non vedere anima viva
    živi duši ne povedati non dirlo a nessuno

    4. (najpomembnejši del, člen) anima:
    duša akcije l'anima dell'impresa

    5. (osrednji del) anima:
    žica z jekleno dušo l'anima di una forma metallica

    6. (priprava pri svetilki na olje) lucignolo
    FRAZEOLOŠKA/TERMINOLOŠKA RABA:
    iz vse duše con tutta l'anima
    stresti si kaj z duše togliersi un peso dall'anima
    ležati na duši gravare l'anima, tormentare
    biti pri duši piacere
    biti komu hudo, tesno pri duši stare in pena
    z dušo in telesom anima e corpo
    eno srce in ena duša due cuori e un'anima sola
    izpustiti dušo rendere l'anima a Dio
    komu pihati na dušo fare la corte a qcn.; lavorarsi qcn.
    črna duša anima nera
    komaj se ga duša drži tiene l'anima coi denti
    gnati se za čim kot hudič za grešno dušo dannarsi l'anima per qcs.
    privezati si dušo prendere un boccone, bere un bicchierino
    predati se čemu z dušo in telesom buttarsi in qcs. anima e corpo
    vpiti kakor grešna duša urlare come un'anima dannata, come un ossesso
    lahko greste mirne duše può andarsene tranquillo
  • filologíja (-e) f filologia:
    germanska, klasična, romanska, slovanska filologija filologia germanica, classica, romanza, slava
  • in konj.

    I.

    1. (za vezanje dveh istovrstnih členov) e:
    oče in sin padre e figlio

    2. (za vezanje dveh sorodnih pojavov v pomensko enoto) e:
    čast in slava onore e gloria

    3. pren. (pri ponavljanju iste besede za izražanje velike količine, visoke stopnje) e:
    tisoči in tisoči migliaia e migliaia
    spet in spet sempre di nuovo
    krog in krog tutt'intorno

    4. (za seštevanje) più, e:
    ena in dva je tri uno più due fa tre, uno e due fa tre

    5. (za stopnjevanje) e:
    pozdrav vsem in posebno tebi saluti a tutti e specie a te

    6. ta in ta, tak in tak, toliko in toliko:
    gospod ta in ta il signor tal dei tali
    rad bi tako in tako knjigo vorrei un libro così e così
    treba bo toliko in toliko denarja occorrono tanti (e tanti) soldi

    7. pren. (za izražanje nepričakovanega nasprotja) e, eppure:
    mlad in tako pokvarjen così giovane e così viziato

    8. in sicer, in to (za dopolnjevanje prej povedanega) e, ma:
    večkrat se razjezi, in to brez vzroka spesso si arrabbia (ma) senza vero motivo
    FRAZEOLOŠKA/TERMINOLOŠKA RABA:
    noč in dan delati lavorare notte e giorno
    pren. prigovarjajo mu, on pa ne in ne cercano di persuaderlo, e lui duro

    II. (v vezalnem priredju)

    1. (za vezanje dveh stavkov, ki izražata sočasnost ali zaporedje) e:
    fant hodi samo v kino in gleda televizijo in bere stripe il ragazzo non fa che andare al cinema, guardare la TV e leggere i fumetti

    2. pren. (za vezanje dveh sorodnih povedkov v pomensko enoto) e:
    to ga grize in peče ciò gli rimorde e brucia

    3. (pri ponavljanju istega povedka za izražanje intenzivnosti dejanja) e:
    ni in ni hotel odnehati non volle e non volle smettere

    4. (za izražanje namena) e:
    pojdi in zapri vrata va' e chiudi la porta

    5. (za izražanje nepričakovanega, za izražanje nasprotja s povedanim) e, ma, (e) invece:
    to more ugotoviti zdravnik in še ta težko questo può dirlo il medico e pure lui difficilmente
    ti odhajaš in jaz ostajam sam tu vai, io (invece) resto

    6. (za izražanje vzročno-posledičnega razmerja) e (così), e (perciò):
    sonce zahaja in otroci morajo domov il sole sta tramontando e i bambini devono andare a casa
    odmakni opornik in vse zgrmi na tla togli il sostegno e tutto crolla

    7. (čeprav, četudi) anche se:
    trden ostani, in naj se svet podre tieni duro, (anche se) dovesse crollare il mondo
  • mŕkati (-am) | mŕkniti (-em) imperf., perf.

    1. offuscarsi, oscurarsi (tudi pren.):
    mesec je mrkal la luna si stava offuscando
    njegova slava je mrknila la sua fama si è offuscata

    2. (ugašati, ugasniti; izginiti, izginjati) sparire, svanire; dileguarsi; eclissarsi:
    po večerji je mrknil dopo la cena si è dileguato, eclissato

    3. (postati, postajati mrk, nerazpoložen) oscurarsi (in volto), diventare di malumore;
    mrkniti z očmi po čem guardare qcs. di sfuggita, sottecchi
  • otemnéti (-ím) | otemnévati (-am) perf., imperf.

    1. oscurarsi, offuscarsi (tudi ekst.) ottenebrarsi:
    pren. um mu je otemnel gli si ottenebrò la mente
    pren. njegova slava je otemnela la sua fama si è offuscata

    2. (postati mrk, neprijazen) accigliarsi, rannuvolarsi (in volto)
  • pésniški (-a -o) adj. di, del poeta; poetico, da poeta; knjiž. elisonio:
    pesniški izraz, jezik espressione poetica, linguaggio poetico
    pesniški navdih musa, plettro, ispirazione (poetica)
    pesniška svoboščina licenza poetica
    pesniška duša poeta, animo di poeta
    pren. pesniška slava lauro
    pesniška zbirka canzoniere
    pesniški polet volata, lirismo
    knjiž. pesniški zbornik divano
  • posmŕten (-tna -o) adj.

    1. mortale; ultraterreno:
    posmrtni ostanki spoglie mortali
    rel. posmrtno življenje vita ultraterrena
    posmrtna maska maschera (mortuaria)

    2. postumo:
    posmrtna slava gloria postuma
  • potemnéti (-ím) | potemnévati (-am) perf., imperf. intr.

    1. imbrunire, diventar scuro, oscurarsi (tudi ekst.) offuscarsi

    2. pren. offuscarsi, ottenebrarsi:
    slava sčasoma potemni la fama col tempo si offusca
    potemneti v obraz offuscarsi nel volto
  • prázen (-zna -o)

    A) adj.

    1. vuoto; vacante; deserto; bianco:
    prazen kozarec bicchiere vuoto
    prazen list foglio bianco
    praznih rok a mani vuote
    prazno mesto posto vacante

    2. vuoto; nudo; scarico:
    prazna dvorana sala vuota
    prazna stena parete nuda
    prazna puška fucile scarico

    3. pren. vano, fatuo, frivolo, effimero, falso:
    prazna slava gloria fatua, effimera
    prazno govorjenje discorsi vani, vacui

    4. vuoto, inespressivo, scialbo

    5. pren. senza gusto; insipido, senza sapore:
    sadje praznega okusa frutta senza sapore
    FRAZEOLOŠKA/TERMINOLOŠKA RABA:
    njegove obljube so en sam prazen dim le sue promesse sono tutto fumo, sono promesse da marinaio
    varati, zavajati s praznimi obljubami vendere fumo
    žarg. igrati pred prazno dvorano fare forno
    trg. vrniti prazne steklenice restituire i vuoti
    prazne klatiti dire, raccontare ciance, frottole, balle
    prazno slamo mlatiti pestare l'acqua nel mortaio
    imeti prazno glavo avere una testa vuota
    prepirati se s kom za prazen nič litigare per un nonnulla
    piti na prazen želodec bere a stomaco vuoto
    imeti prazen žep esser al verde, senza un soldo
    ostati praznih rok rimanere a mani vuote
    fiz. prazen prostor vuoto
    avt. prazen tek marcia in folle, a vuoto
    mat. prazna množica insieme vuoto
    prazna glasovnica scheda bianca
    prazna grožnja bravata
    prazna marnja ciancia, diceria, vaniloquio
    pren. prazni upi specchietto per le allodole
    prazno govoričenje sproloquio
    PREGOVORI:
    prazna vreča ne stoji pokonci sacco vuoto non sta i piedi
    prazen sod ima močan glas le teste di legno fan sempre del chiasso
    kdor sam sebe povišuje, prazno glavo oznanjuje chi si loda s'imbroda

    B) prázni (-a -o) m, f, n
    tam je še nekaj praznega lì c'è ancora posto
    ta pa je prazna questa è però grossa
    prazne govoriti sballarle, spararle grosse
    gledati v prazno guardare fissamente, fissare il vuoto
    govoriti v prazno parlare ai muri
    izzveneti v prazno restare senza esito, essere vano
    ustreliti v prazno fare cilecca
  • slovánski (-a -o) adj. slavo:
    slovanski jeziki, narodi lingue slave, popoli slavi
    slovansko gostoljubje l'ospitalità slava
    rel. slovansko bogoslužje liturgia slava
    rel. slovanska apostola Ciril in Metod gli apostoli degli slavi S. Cirillo e S. Metodio
    šah. slovanska obramba difesa slava
  • višáva (-e) f pren.

    1. alta montagna

    2. alto:
    rel. slava Bogu na višavah e gloria a Dio nell'alto dei cieli!
  • zahájati (-am) | zaíti (-ídem) imperf., perf.

    1. tramontare (sole, luna)

    2. smarrirsi, sbagliare strada; pren. deviare, sviare:
    pren. zahajati stran od bistvenega divagare

    3. knjiž. (večkrat hoditi) andare, frequentare, bazzicare:
    zahajati v gostilno andare all'osteria, essere un cliente abituale dell'osteria
    zahajati v gledališče andare a teatro, essere un habitué del teatro

    4.
    zaiti v stisko trovarsi nei guai
    zaiti pod vpliv essere succubo di qcn.
    zaiti v dvome essere assillato dal dubbio
    zaiti v dolgove indebitarsi
    zaiti v politiko darsi alla politica
    FRAZEOLOŠKA/TERMINOLOŠKA RABA:
    pren. igralčeva slava zahaja la notorietà dell'attore va tramontando, l'attore è sul viale del tramonto
  • zapoznèl (-éla -o) adj. tardo, tardivo; ritardatario; med. ritardato:
    zapoznelo cvetenje fioritura tardiva
    pren. zapoznela slava gloria postuma
    med. zapoznela ejakulacija eiaculazione ritardata
  • zatemnéti (-ím) | zatemnévati (-am) perf., imperf. oscurarsi, offuscarsi (tudi pren.):
    njegova slava je hitro zatemnela la sua fama si offuscò presto
    ob teh besedah je njegov obraz zatemnel a quelle parole si oscurò in volto
    ko je dan zatemnel, so se prižgale luči all'imbrunire si accesero le luci
Število zadetkov: 18