sláva (-e) f
1. gloria; rinomanza, prestigio, lustro:
biti željan slave essere bramoso di gloria
izkazovati komu čast in slavo magnificare, esaltare, osannare qcn.
ovenčan s slavo coperto di gloria
2. (v medm. rabi) gloria; rel. gloria, osanna
3. rel. (molitev pri maši) gloria
Zadetki iskanja
- slávika (-vik) n pl. lit. opere di letteratura e lingua slava
- slovánsko adv. alla slava
- slovánstvo (-a) n
1. slavità, caratteristica degli slavi; l'essere slavi
2. cultura, mentalità slava
3. (popoli) slavi - dúša (-e) f
1. rel. anima, animo:
človek ima telo in dušo l'uomo ha un corpo e un'anima
skrbeti za dušo aver cura della propria anima
pog. (kot podkrepitev) pri moji duši, da ni res lo giuro sull'anima mia che non è vero
pren. tekel je, da bi kmalu dušo spustil correva a perdifiato
pog. trpeti kot duše v vicah soffrire come un'anima dannata
2. (čustveno-moralna stran človeka) anima; psiche:
občutek krivde mu teži dušo un senso di colpa gli pesa sull'anima
značilnosti ženske duše le caratteristiche dell'anima femminile
človek dobre duše una buon'anima
lepa duša anima bella
pesniška duša anima poetica
slovanska duša l'anima slava
v dno duše se je čutil ponižanega si sentì umiliato nel profondo dell'anima
3. (oseba, človek sploh) knjiž. anima:
mesto šteje desettisoč duš una cittadina di diecimila anime
pren. žive duše ne videti non vedere anima viva
živi duši ne povedati non dirlo a nessuno
4. (najpomembnejši del, člen) anima:
duša akcije l'anima dell'impresa
5. (osrednji del) anima:
žica z jekleno dušo l'anima di una forma metallica
6. (priprava pri svetilki na olje) lucignolo
FRAZEOLOŠKA/TERMINOLOŠKA RABA:
iz vse duše con tutta l'anima
stresti si kaj z duše togliersi un peso dall'anima
ležati na duši gravare l'anima, tormentare
biti pri duši piacere
biti komu hudo, tesno pri duši stare in pena
z dušo in telesom anima e corpo
eno srce in ena duša due cuori e un'anima sola
izpustiti dušo rendere l'anima a Dio
komu pihati na dušo fare la corte a qcn.; lavorarsi qcn.
črna duša anima nera
komaj se ga duša drži tiene l'anima coi denti
gnati se za čim kot hudič za grešno dušo dannarsi l'anima per qcs.
privezati si dušo prendere un boccone, bere un bicchierino
predati se čemu z dušo in telesom buttarsi in qcs. anima e corpo
vpiti kakor grešna duša urlare come un'anima dannata, come un ossesso
lahko greste mirne duše può andarsene tranquillo - filologíja (-e) f filologia:
germanska, klasična, romanska, slovanska filologija filologia germanica, classica, romanza, slava - in konj.
I.
1. (za vezanje dveh istovrstnih členov) e:
oče in sin padre e figlio
2. (za vezanje dveh sorodnih pojavov v pomensko enoto) e:
čast in slava onore e gloria
3. pren. (pri ponavljanju iste besede za izražanje velike količine, visoke stopnje) e:
tisoči in tisoči migliaia e migliaia
spet in spet sempre di nuovo
krog in krog tutt'intorno
4. (za seštevanje) più, e:
ena in dva je tri uno più due fa tre, uno e due fa tre
5. (za stopnjevanje) e:
pozdrav vsem in posebno tebi saluti a tutti e specie a te
6. ta in ta, tak in tak, toliko in toliko:
gospod ta in ta il signor tal dei tali
rad bi tako in tako knjigo vorrei un libro così e così
treba bo toliko in toliko denarja occorrono tanti (e tanti) soldi
7. pren. (za izražanje nepričakovanega nasprotja) e, eppure:
mlad in tako pokvarjen così giovane e così viziato
8. in sicer, in to (za dopolnjevanje prej povedanega) e, ma:
večkrat se razjezi, in to brez vzroka spesso si arrabbia (ma) senza vero motivo
FRAZEOLOŠKA/TERMINOLOŠKA RABA:
noč in dan delati lavorare notte e giorno
pren. prigovarjajo mu, on pa ne in ne cercano di persuaderlo, e lui duro
II. (v vezalnem priredju)
1. (za vezanje dveh stavkov, ki izražata sočasnost ali zaporedje) e:
fant hodi samo v kino in gleda televizijo in bere stripe il ragazzo non fa che andare al cinema, guardare la TV e leggere i fumetti
2. pren. (za vezanje dveh sorodnih povedkov v pomensko enoto) e:
to ga grize in peče ciò gli rimorde e brucia
3. (pri ponavljanju istega povedka za izražanje intenzivnosti dejanja) e:
ni in ni hotel odnehati non volle e non volle smettere
4. (za izražanje namena) e:
pojdi in zapri vrata va' e chiudi la porta
5. (za izražanje nepričakovanega, za izražanje nasprotja s povedanim) e, ma, (e) invece:
to more ugotoviti zdravnik in še ta težko questo può dirlo il medico e pure lui difficilmente
ti odhajaš in jaz ostajam sam tu vai, io (invece) resto
6. (za izražanje vzročno-posledičnega razmerja) e (così), e (perciò):
sonce zahaja in otroci morajo domov il sole sta tramontando e i bambini devono andare a casa
odmakni opornik in vse zgrmi na tla togli il sostegno e tutto crolla
7. (čeprav, četudi) anche se:
trden ostani, in naj se svet podre tieni duro, (anche se) dovesse crollare il mondo - mŕkati (-am) | mŕkniti (-em) imperf., perf.
1. offuscarsi, oscurarsi (tudi pren.):
mesec je mrkal la luna si stava offuscando
njegova slava je mrknila la sua fama si è offuscata
2. (ugašati, ugasniti; izginiti, izginjati) sparire, svanire; dileguarsi; eclissarsi:
po večerji je mrknil dopo la cena si è dileguato, eclissato
3. (postati, postajati mrk, nerazpoložen) oscurarsi (in volto), diventare di malumore;
mrkniti z očmi po čem guardare qcs. di sfuggita, sottecchi - otemnéti (-ím) | otemnévati (-am) perf., imperf.
1. oscurarsi, offuscarsi (tudi ekst.) ottenebrarsi:
pren. um mu je otemnel gli si ottenebrò la mente
pren. njegova slava je otemnela la sua fama si è offuscata
2. (postati mrk, neprijazen) accigliarsi, rannuvolarsi (in volto) - pésniški (-a -o) adj. di, del poeta; poetico, da poeta; knjiž. elisonio:
pesniški izraz, jezik espressione poetica, linguaggio poetico
pesniški navdih musa, plettro, ispirazione (poetica)
pesniška svoboščina licenza poetica
pesniška duša poeta, animo di poeta
pren. pesniška slava lauro
pesniška zbirka canzoniere
pesniški polet volata, lirismo
knjiž. pesniški zbornik divano - posmŕten (-tna -o) adj.
1. mortale; ultraterreno:
posmrtni ostanki spoglie mortali
rel. posmrtno življenje vita ultraterrena
posmrtna maska maschera (mortuaria)
2. postumo:
posmrtna slava gloria postuma - potemnéti (-ím) | potemnévati (-am) perf., imperf. intr.
1. imbrunire, diventar scuro, oscurarsi (tudi ekst.) offuscarsi
2. pren. offuscarsi, ottenebrarsi:
slava sčasoma potemni la fama col tempo si offusca
potemneti v obraz offuscarsi nel volto - prázen (-zna -o)
A) adj.
1. vuoto; vacante; deserto; bianco:
prazen kozarec bicchiere vuoto
prazen list foglio bianco
praznih rok a mani vuote
prazno mesto posto vacante
2. vuoto; nudo; scarico:
prazna dvorana sala vuota
prazna stena parete nuda
prazna puška fucile scarico
3. pren. vano, fatuo, frivolo, effimero, falso:
prazna slava gloria fatua, effimera
prazno govorjenje discorsi vani, vacui
4. vuoto, inespressivo, scialbo
5. pren. senza gusto; insipido, senza sapore:
sadje praznega okusa frutta senza sapore
FRAZEOLOŠKA/TERMINOLOŠKA RABA:
njegove obljube so en sam prazen dim le sue promesse sono tutto fumo, sono promesse da marinaio
varati, zavajati s praznimi obljubami vendere fumo
žarg. igrati pred prazno dvorano fare forno
trg. vrniti prazne steklenice restituire i vuoti
prazne klatiti dire, raccontare ciance, frottole, balle
prazno slamo mlatiti pestare l'acqua nel mortaio
imeti prazno glavo avere una testa vuota
prepirati se s kom za prazen nič litigare per un nonnulla
piti na prazen želodec bere a stomaco vuoto
imeti prazen žep esser al verde, senza un soldo
ostati praznih rok rimanere a mani vuote
fiz. prazen prostor vuoto
avt. prazen tek marcia in folle, a vuoto
mat. prazna množica insieme vuoto
prazna glasovnica scheda bianca
prazna grožnja bravata
prazna marnja ciancia, diceria, vaniloquio
pren. prazni upi specchietto per le allodole
prazno govoričenje sproloquio
PREGOVORI:
prazna vreča ne stoji pokonci sacco vuoto non sta i piedi
prazen sod ima močan glas le teste di legno fan sempre del chiasso
kdor sam sebe povišuje, prazno glavo oznanjuje chi si loda s'imbroda
B) prázni (-a -o) m, f, n
tam je še nekaj praznega lì c'è ancora posto
ta pa je prazna questa è però grossa
prazne govoriti sballarle, spararle grosse
gledati v prazno guardare fissamente, fissare il vuoto
govoriti v prazno parlare ai muri
izzveneti v prazno restare senza esito, essere vano
ustreliti v prazno fare cilecca - slovánski (-a -o) adj. slavo:
slovanski jeziki, narodi lingue slave, popoli slavi
slovansko gostoljubje l'ospitalità slava
rel. slovansko bogoslužje liturgia slava
rel. slovanska apostola Ciril in Metod gli apostoli degli slavi S. Cirillo e S. Metodio
šah. slovanska obramba difesa slava - višáva (-e) f pren.
1. alta montagna
2. alto:
rel. slava Bogu na višavah e gloria a Dio nell'alto dei cieli! - zahájati (-am) | zaíti (-ídem) imperf., perf.
1. tramontare (sole, luna)
2. smarrirsi, sbagliare strada; pren. deviare, sviare:
pren. zahajati stran od bistvenega divagare
3. knjiž. (večkrat hoditi) andare, frequentare, bazzicare:
zahajati v gostilno andare all'osteria, essere un cliente abituale dell'osteria
zahajati v gledališče andare a teatro, essere un habitué del teatro
4.
zaiti v stisko trovarsi nei guai
zaiti pod vpliv essere succubo di qcn.
zaiti v dvome essere assillato dal dubbio
zaiti v dolgove indebitarsi
zaiti v politiko darsi alla politica
FRAZEOLOŠKA/TERMINOLOŠKA RABA:
pren. igralčeva slava zahaja la notorietà dell'attore va tramontando, l'attore è sul viale del tramonto - zapoznèl (-éla -o) adj. tardo, tardivo; ritardatario; med. ritardato:
zapoznelo cvetenje fioritura tardiva
pren. zapoznela slava gloria postuma
med. zapoznela ejakulacija eiaculazione ritardata - zatemnéti (-ím) | zatemnévati (-am) perf., imperf. oscurarsi, offuscarsi (tudi pren.):
njegova slava je hitro zatemnela la sua fama si offuscò presto
ob teh besedah je njegov obraz zatemnel a quelle parole si oscurò in volto
ko je dan zatemnel, so se prižgale luči all'imbrunire si accesero le luci
/ 1
Število zadetkov: 18