Franja

Zadetki iskanja

  • масть f barva (kart, dlake);
    под одну м. iste vrste;
    всех -тёй vsake vrste, sorte;
    не к -ти быть ne ustrezati
  • место n prostor, kraj; (službeno) mesto; položaj; sedež; pl. ž pokrajina;
    м. жительства, M.
    пребывания bivališče;
    м. гулянья sprehajališče;
    м. сражения bojišče;
    присутственное м. urad;
    отложное м. stranišče;
    м. заключения zapor, ječa;
    детское м. (anat.) posteljica;
    ставить на м. opozoriti, ukoriti;
    узкое м. ozko grlo (v proizvodnji);
    получить м. на заводе dobiti mesto v tovarni;
    ни в каком месте nikjer;
    местами mestoma, tu pa tam;
    работа на местах delo na deželi, v občinah, v okrajih;
    власть на местах krajevni uradi;
    знать своё м. skromno se obnašati;
    у неё глаза на мокром месте rad(a) joka;
    не находить себе места biti razburjen;
    иметь м. biti, dogajati se;
    с места pri priči;
    ни с места! ne gani se;
    это не к месту! to ni na mestu!
  • молодец m vrl dečko; fant od fare, korenjak; imeniten dečko; tič;
    он на всё м. za vse je poraben;
    вёл себя молодцом junaško se je držal;
    м. к молодцу eden je boljši od drugega
  • молчать molčati;
    заставить молчать prisiliti k molku
  • набирать, набрать nabirati, nabrati; zb(i)rati; naje(ma)ti; sestavljati, sestaviti; poveč(ev)ati (hitrost); (po)staviti (za tisk);
    н. в. армию jemati k vojakom;
    н. номер telefonske številke obračati;
    н. воды в рот trdovratno molčati;
    н. в долг jemati na dolg;
  • наведываться, наведаться

    1.
    (к кому) obisk(ov)ati koga;

    2.
    (о чём) popraševati, poizvedovati, poizvedeti
  • находиться, найтися biti, (z)najti se;
    город находится к югу от леса mesto leži na južni strani gozda;
    находиться при смерти umirati;
    находиться в живых biti živ;
    находиться при последнем издыхании boriti se s smrtjo;
    он нашёлся и хорошо ответил znašel se je in je dobro odgovoril;
    не найдётся ли у вйс что для меня? ali nimate ničesar zame?
  • наставлять, наставить

    1. nastavljati, (na)staviti; doda(ja)ti;
    н. pога biti nezvesta možu;
    н. ухо na ušesa vleči, prisluškovati;
    н. рукави podaljšati rokave;

    2. poučevati, poučiti;
    н. кого на путь добродетели pripeljati koga na pot kreposti;
    н. на доброе napeljevati k dobremu;
    наставь меня на ум! svetuj mi, kaj naj storim!
  • нейти zast. = не идти
    эта шляпа вам нейдёт ta klobuk se vam ne poda;
    эти цвети нейдут друг к другу te barve se ne ujemajo med seboj;
    дело нейдёт на лад zadeva ne gre v redu
  • нисходить, низойти zast. dol hoditi, dol iti, sestopati, sestopiti;
    н. к нуждам ближнего zanimati se za potrebe bližnjega
  • нога f noga;
    без (задних) ног (lj.) biti silno utrujen;
    н. за ногу идти (тащиться, плестись) iti zelo počasi;
    быть на дружеской (короткой) ноге с кем biti prijatelj s kom, biti si na roke s kom;
    левой ногой сделать narediti malomarno;
    сидеть н. на ногу sedeti s prekrižanimi nogami;
    броситься со всех ног ucvreti jo, steči;
    давай бог ноги! bežimo!;
    валяться в ногах kleče prositi;
    одна н. здесь, а другая там zelo naglo steči;
    ног под собой не слышать teči, kar noge, neso; biti silno utrujen; biti presrečen;
    кланяться в ноги globoko se priklanjati;
    вверх ногами narobe;
    на широкую (большую) ногу razsipno (živeti);
    идти в ногу držati isti korak;
    сбиться с ноги zgubiti korak;
    совсем с ног сбился komaj se držim na nogah;
    без задних ног (vulg.) do smrti utrujen;
    протянуть ноги umreti;
    я к нему ни ногой ne prestopim več njegovega praga
  • ноготь m noht;
    прижить что к ногтю spraviti koga popolnoma pod svoj vpliv;
    с молодых ногтей od mladih let;
    с н. zelo majhen
  • ночь f noč;
    ночью ponoči;
    сегодня ночью nocoj;
    за н. ponoči;
    на н. глядя pozno zvečer;
    не к ночи будь сказано (помянуто) o čem strašnem, zelo neprijetnem;
    спокойной ночи! lahko noč!
  • обращение n obračanje, vrtenje; spreminjanje; ravnanje; razglas, poziv; raba; kroženje, obtok;
    о. к населению razglas prebivalstvu
  • общий obči, splošen; skupen; celoten; glaven, bistven
    общее собрание občni zbor;
    нет у меня с ним ничего общего z njim nimam nič skupnega;
    общая история občna zgodovina;
    в общих чертах v glavnih potezah;
    общее благо splošna korist;
    в общем и целом v glavnem, na splošno;
    привести к общему знаменателю (mat.) spraviti na skupni imenovalec; (pren.) izravnati, izgladiti kaj
  • один, одни, одно

    1. eden, ena, eno;
    одним словом skratka;
    один раз не в счёт enkrat ni nobenkrat;

    2. sam;
    один-одинёшенек čisto sam;
    одни кости same kosti;
    он ей одна надежда on ji je edino upanje;
    быть одного мнения biti enakega mnenja;

    3. neki;
    одно время nekaj časa;
    один к одному vsi enaki;
    по одному posamez, drug za drugim;
    все как один soglasno;
    одним духом (выпить) (izpiti) na dušek;
    поставить на одну доску izenačiti;
    все до одного vsi do zadnjega, vsi brez izjeme;
    о. за другим drug za drugim;
    о. на о. med štirimi očmi;
    жить в одном доме stanovati v isti hiši;
    биться о. на о. boriti se mož proti možu;
    один как перст od vseh zapuščen
  • ответ m odgovor;
    быть в ответе biti odgovoren;
    потребовать к ответу poklicati na odgovor;
    ни ответа ни привета sploh ni odgovora na pismo, prošnjo
  • ответственность f odgovornost;
    привлечь к ответственности poklicati na odgovor
  • относить, отнести odnašati, odnesti; proč pomakniti, prestaviti;
    (к кому, чему) pripis(ov)ati; prište(va)ti; (vulg.) odsekati;
    о. на счёт pripisati na račun;
  • относиться nanašati se, tikati se; (zast.) obračati se, obrniti se;
    это к вам не относится to se vas ne tiče;
    о. к кому с. презрением prezirljivo se obnašati proti komu;,
    о. с подозрением biti nezaupljiv;
    это относится к XII веку to spada v XII. stoletje