Franja

Zadetki iskanja

  • cūra -ae, f (st.lat. coira iz coisa) skrb, in sicer:

    I.

    1. skrbnost, briga, prizadevnost, prizadevanje, trud: acris cura diligentiaque Ci., omni cura rem administrare Ci., omnem suam curam atque operam ad philosophiam conferre (obračati na … ) Ci., magna cum cura atque diligentia scribere aliquid Ci., remittere curam diligentiamque C., curam diligentiamque in valetudine tuenda adhibere N., templum magnā curā custodiunt N., non sine cura rem administrant N., cum magna cura parare omnia S., cum maxuma cura ultum ire iniurias S., cum cura saucios reficere L., ea non maiore cura praecepta ab ducibus sunt quam ab militibus observata L., summa cum cura exsequi aliquid L., cura publica L. skrb za občo blaginjo, naspr. cura privata L., nequaquam satis in re una consumere curam H., omnes milites cum cura sepelire Cu., avocare curam alicuius Col. odvračati pozornost koga, zamotiti ga, sine cura deûm evenire T., finis vitae eius (Agricolae) … extraneis etiam … non sine cura fuit T. ob njegovi smrti … so žalovali tudi tujci, curam admovere Plin. iun.; z objektnim gen. = skrb(nost), vnema, zanimanje za koga, za kaj: cibi Ci., rei publicae Ci., S., humanarum rerum S., colendi V. skrbna vzgoja (vrtov), magni Caesaris H., tui, illius, incepti belli O., Cereris (za živež) O., habendi Ph. lakomnost, agrorum nimia cura Q. pretirano zanimanje za poljedelstvo, c. rerum, verborum Q. skrbna izbira, legum Q. skrbno upoštevanje, c. diversa sciscitandi T.; nam. gen. skloni s praep.: cum Scipione mihi coniuncta cura de publica re et de privata fuit Ci.; publica cura est pro moenibus istis O., divina pro nobis cura Aug. Rekla:
    a) agere curam alicuius rei ali alicuius, de aliqua re ali de aliquo, pro aliquo, skrbeti, brigati se, (z)meniti se za kaj, za koga, zavze(ma)ti se za kaj, za koga: agere curam libertatis S., agere curam civium L., agere curam humanarum rerum Plin., Q., agere curam sui, curam corporis diligentissime Sen. ph., agere curam de Samnitibus, non de se L., curam pro nobis hospitis, uxor, agas O.
    b) alicui cura est alicuius rei ali alicuius skrb ima, skrbi, briga se, meni se kdo za kaj, za koga, na skrbi je komu, zavzema se kdo, za kaj, za koga: quodsi hominibus bonarum rerum tanta cura esset, quanto studio aliena petunt S., Romanis interim arcis Tarentinae … cura est L., cura tibi non est hospitis ulla tui O., cura tibi est videndi coniugis O.; objektni pojem je izražen s finalnim stavkom: maxima erat cura duci, ne qua exprobratio cuiquam veteris fortunae discordiam inter ordines sereret L.; podobno: haec mea cura est, ne quid tu perdas H.; brez dat. personae: una erat cura, ne inultus occĭderet Cu.; pesn. z inf.: nec sit mihi cura mederi V., nulli cura fuit externos quaerere divos Pr.; brez dat. personae: cura fuit velare O., cura finitimos vincere maior erat O.
    c) alicui aliquid ali aliquis curae est ali alicui curae est de aliqua re briga se, (z)meni se kdo za kaj, za koga, skrbi kdo za kaj, za koga, na skrbi je komu kaj, zavzema se kdo za kaj, za koga, (veliko) je komu do česa, poganja se kdo za kaj, za koga: salutem eius regis senatui populoque Romano magnae curae esse Ci., in eorum periculis … amicos Attico esse curae N., Caesar pollicitus est sibi eam rem curae futuram C., rati sese diis immortalibus curae esse S., minus ea bella, quae gerebantur, curae patribus erant, quam … L., sit tibi curae, quantae conveniat, Munatius H., ergo illi curae contigit esse tuae O., propinqui, quibus est puella curae Cat., de Tirone mihi curae est Ci. ep., de ceteris senatui curae fore S.; s finalnim stavkom: velim tibi curae sit, ut aliquid istinc bestiarum habeamus Caelius in Ci. ep., magis curae est (sc. mihi) … , ne is pereat Pl., in primis tibi curae sit, ne mihi tempus prorogetur Ci. ep., patribus aeque curae fuisse, ne qua iniuria in eos oreretur L.; z relativnim stavkom: quo magis quae agis curae sunt mihi Ter.; z odvisnim vprašanjem: nisi sane curae sit (sc. mihi), quorsum eventurum hoc siet Ter., mihi maiori curae est, quemadmodum vobis gratiam referam, quam … Ci., omnibus civitatibus … curae erat, quid Eumenes in senatu egisset L., quin id erat curae (sc. mihi), quo pacto cuncta tenerem H.; z inf.: magnae veteribus curae gratiam dicendi et paribus et contrariis acquirere Q., erit mihi curae explorare provinciae voluntatem Traian. in Plin. iun. ep.; brez dat. personae: eligere modo curae sit Q. le v izbiri naj bo govornik skrben; redk. z ACI: tibi curae est sentire cives tuos, quanto per te onere leventur L.
    č) curam habere alicuius rei ali alicuius, tudi de aliqua re, in curae (sibi curae) habere aliquid ali aliquem skrbeti, zanimati se, prizadevati si za kaj, za koga, zavze(ma)ti se za kaj, za koga: curam habere libertatis S., curam habere rerum divinarum L., delectūs multo intentiorem quam alias curam habebant L., curam habere Ausoniae gentis O., curam habere serendi Plin., curam habere pacis tuendae Suet., de vita communi omnium curam publicaeque rei constitutione habere Vitr., me ut id mihi habeam curae rogas Varr., eos tibi et rem, de qua misi, velim curae habeas Caelius in Ci. ep., petitionem alicuius curae habere S., nec aliter universos quam membra … imperii curae habere Suet.; curae (sibi) habere z inf.: ut accurate ille ex ultumis terris, quid ageret, curae sibi haberet certiorem facere Atticum N.; s finalnim stavkom: habebo itaque curae, ut te meliorem tibi reddam quam accepi Sen. ph.; z relativnim stavkom: sapienter habeatis curae, quae imperavi atque impero Pl.; abs. v pl.: curas habere Iust. ničesar vnemar puščati.

    2. occ.
    a) pazljivost, pozornost, opreznost: intendere alicuius curamnapeti“ pozornost koga = vzbuditi pozornost koga (komu), npr.: gens bellicosa … curam regis intenderat Cu.; toda: curam intendere in aliquid ali curam ponere in aliqua re (vso) pozornost obrniti (obračati) na kaj, npr.: dum omnium cura in Veiens bellum intenta est L., in quem omnes intenderat curas Cu., non intentā cuiusquam curā, quae firmitudo (coriorum) T. ne da bi bil kdo dobro pazil na to, … , omnem curam in siderum cognitione ponere Ci.
    b) učenje = uk, proučevanje, izsledovanje, v pl. nauki, študije: ad cuius summam eruditionem et praestantissimum ingenium cura quoque et meditatio accessit T., Britanniae situm populosque … non in comparationem curae ingeniive referam T., sapientis animus cum his habitans pernoctansque curis Ci.; met. izdelek, napisano delo, spis, knjiga: iuvenes, quorum … inedita cura est O. pesmi, c. recens O., nova et recens T., quorum in manus cura nostra venerit T., condere victuras temptem per saecula curas Mart.

    3. oskrbovanje, oskrba, preskrba, nega, negovanje, vzgoja (rastlin), (vz)reja (živali): rerum alienarum Ci., deorum L., Iust. sepulturae Cu., funeris sui Suet., Pelusiacae lentis V. setev, boum V.; occ.
    a) ličenje, lišpanje, krasitev, urejanje, uravnava(nje): Val. Fl., cura iuvat formam O., cura cultusque feminarum L., c. mulierum Ph., comae Pr., capillorum Suet., formae Sen. ph.
    b) (po)strežba bolnikom: post proelia saucios … curā sustentabant T.
    c) medic. zdravljenje: Sil., si quid cura levarit Cels., c. aquae, quae inter cutem est Cels., cum omnem curam fata vincerent Vell., c. morbi Iust.; pl.: curae aegrescentium Macr.; pren.: relinquebatur simplex illa iam cura doloris tui Ci. ep., illa fuit lacrimis ultima cura meis Pr. (o spanju).
    č) skrb za koga, za kaj = varstvo, varovanje, nadzorstvo: dominae (objektni gen.) O. = dominam servandi cura O., suum sororisque filios in eadem cura habere L. = enako vzgajati, c. susceptorum semel adulescentium Q., alicui sororis suae nepotum curam delegare Q., omnes, quibus vivaria, armenta, alvearia … in cura erant Plin. ki so imeli na skrbi zverinjake, … ; poseb. jur. varstvo = varuštvo, skrbstvo, tutorstvo: curam administrare, gerere Icti.; met. α) skrbnik, paznik, čuvar, varuh: immundae cura fidelis harae O. (o svinjskem pastirju Evmeju). β) predmet skrbi = varovanec, ljubljenec (ljubljenka): Anchisā, … cura deûm V., ipse Veneris iustissima cura, Dardanius puer V., raucae, tua cura, palumbes V., absunt, mea cura, sodales O. moji ljubljenci, cura pii dis sunt O., quid mihi vobiscum est, infelix cura, libelli O., Lydia (pesem Publija Valerija Katona) doctorum maxima cura liber Ticida poeta ap. Suet., Roscia te salutat, cura communis Sid.
    d) oskrbovanje, uprava, vodstvo, nadzorstvo: patrimonii sui curam mandare alicui Sen. ph., c. rerum domesticarum Q. gospodarstvo; poseb. cura kot državna služba: magistratus et imperia et omnis cura rerum publicarum S., c. rei publicae L., Suet., urbis L. redarstvo, aspernari curam urbis L. vodstvo mestnih zadev, mestna uprava, c. rerum T., tabularum publicarum T. nadzorstvo nad državnimi knjigami dolžnikov, c. aerarii, annonae, frumenti populo dividendi, operum publicorum, viarum, aquarum, alvei Tiberis, ordinandarum bibliothecarum Suet., providendae tempestatis Sen. ph. nadzor nad zaščito zoper nevihto, Equitius, cui tunc erat cura palatii credita Amm. tedanji dvorni upravnik (dvorni maršal), Saturninus e cura palatii Amm. bivši dvorni upravnik (dvorni maršal); voj. uprava, nadzorstvo, poveljstvo: curam belli sustinere Ci. vojno upravljati, c. belli Vell. vojno poveljstvo, c. arcis Cu. poveljstvo na gradu, legionis armandae, navium, peditum, equitum T.; met. posel, opravek, opravilo, trud: in bello in aliqua maiuscula cura negotiove versari Ci., hi (delecti) vel aetate vel similitudine curae patres appellabantur S., hanc curam tibi iniungo Plin.; pogosto v pl.: cum sumus necessariis negotiis curisque vacui Ci., nondum ad curas intentus T., iam vero tempora curarum remissionumque divisa T., divisae inter Tutorem et Classicum curae T., tam humiles et sordidas curas alii mandare Plin. iun.

    II.

    1. skrb = bojazen, bolest, razjedanje, žalost: Cels., Q., Plin. iun., si quid ego adiuro curamque levasso Enn. ap. Ci., quo magis, quid facerem, curā cruciabar miser Pl., animus curā confectus Ter., cur eam rem tam studiose curas, quae tibi multas dabit curas Corn., curae inanes cordis Lucr., liber curā et angore animus Ci., vacuus hāc curā Ci., magnā curā et sollicitudine me liberabis Ci., sine curā (= securus) Ci., S., expers curae, expers omnis curae L., curā frangebatur N. skrb ga je trla, acrior illum cura domat V., speras … curas graves e pectore pelli? H., dissipat Euhius curas edaces H. moreče skrbi, nunc vino pellite curas H., curas depellere vino Tib., milia curarum Pr., multiplices animo volvere curas Cat., nox curarum maxima nutrix O., curae vigilantes Val. Max. bedeče = dnevne skrbi, animum curae obruunt Cu., curae mordaces Lucan. moreče skrbi, domitor curarum Sen. tr. (o spanju); z objektnim gen.: cura earum rerum N. skrb za … , curā impensarum populi Romani L. boječ se stroškov; nam. tega gen. skloni s praep.: quam pro me curam geris V., non tanta pro Aetolis cura erat L., cura de minore filio L., curam agere de coniuge O. v skrbeh biti za … ; cura condicione super communi H.; nulla in posterum cura T.; kot pojem bojazni po skladu glag. timendi: Ter., Ci. ep., cura … , ne Philippus regnumque eius rebus Graeciae … immisceretur L., iniecerat curam ei, ne in omen verteretur irritum inceptum Cu., ventris et ganeae paratūs … fecerant curam, ne princeps antiquae parsimoniae durius adverteret T.; s kavzalnim stavkom: quod (da) negavit te potuisse ad me scribere, curam mihi attulit Ci. ep., me illa cura sollicitat angitque vehementer, quod … Ci. — Pooseb. Cūra Skrb: primisque in faucibus Orci Luctus et ultrices posuere cubilia Curae V., neque decedit aeratā triremi et post equitem sedet atra Cura H., scandit aeratas vitiosa naves Cura nec turmas equitum relinquit H., non … summovet lictor … Curas (drugi pišejo curas) laqueata circum tecta volantes H.

    2. occ.
    a) ljubezenska bolečina (muka), (ljubezensko) koprnenje, ljubezen: regina gravi iamdudum saucia curā V., et iuvenum curas et libera vina referre H., ignes ipse suos nutrit, curā removente soporem O., haeserat in quadam nuper mea cura puellā O. moja ljubezen, possum alterius curas sanare recentes Pr., c. mea, tua O., Pr. ljubezen do mene, do tebe; met. vzrok ljubezenske bolečine, predmet ljubezni, ljubica, ljubljenka: iuvenum prodis publica cura H., tua cura, Lycoris V., cura coniugis (= Amphitrite) Ps.-V. (Cir.), Lynceu, tune meam potuisti, perfide, curam tangere? Pr.
    b) prevelika skrb, od tod mučna radovednost, zvedavost: inerat cura insita mortalibus videndi congredientes L., curā ingenii humani L. iz radovednosti.
  • dīligentia -ae, f (dīligēns)

    I.

    1. pazljivost, pozornost, skrbnost, natančnost, marljivost, vestnost, preudarnost (naspr. neglegentia): Pl., Ter., L., Plin. iun. idr., Catilinam meā diligentiā fregistis Ci., diligentia, qua una virtute omnes virtutes reliquae continentur Ci., summā diligentiā vitam Roscii custodire Ci., cur … de ipsius diligentia desperarent? C., omnisque diligentia munditiam, non affluentiam affectabat N.; s subjektnim gen.: praeclari imperatoris egregia d. Ci., d. nostrorum Ci., Epaminondae N.; z objektnim gen.: dignitatis Ci., sacrorum ipsorum Ci. skrbnost v prirejanju … , testamentorum Ci. natančnost v sestavljanju oporok, scribendi Q., Eutr.; nam. tega gen. večinoma s praep.: summa in re publica d. Ci., diligentiam adhibere in amicitiis comparandis Ci., magnamque res diligentiam requirebat non in summa exercitūs tuenda … , sed in singulis militibus conservandis C., curam diligentiamque in valetudine tuenda adhibere L., erga pecuniam alienam d. T., d. circa proprietatem … munditiae Q.

    2. gospodarnost, varčnost: res autem familiaris … debet … conservari … diligentiā et parsimoniā Ci., servos domi natos habebat, quod est signum diligentiae N., non est ista diligentia, sed avaritia Corn., alicui paropsidem leguminis pro sedulitate ac diligentia porrigere Suet.; s subjektnim gen.: matris familiae Petr.; z objektnim gen.: sollicitior rei familiaris d. Q.

    — II. ljubljenje, ljubezen: nostri Symm.; v pl.: Ap.
  • industria -ae, f (industrius) vztrajnost pri delu, delavnost, skrbnost, prizadevnost, podjetnost, marljivost, pridnost (naspr. segnities, ignavia): illae sunt virtutes imperatoriae: labor in negotiis, fortitudo in periculis, industria in agendo Ci., magna industria bellum comparavit N., ab industria plebem ad desidiam avocare Ci., iis salutare plebem industria videtur S. zadostna delavnost, ut aditus in illum ordinem civium industriae et virtuti pateret Ci. delavnim in vrlim državljanom, industriam in re ponere Ci. marljivo se lotiti česa, industria et labor T., i. quieta T. zmerna, operosa Amm.; pl.: Ci., Corn., Vitr., Arn., summis opibus atque industriis Pl.; pogosto sam abl.: Pl., Plin. ali abl. z de: Ter., S., Cu., Q., Amm. ali z ex: Cu., Q., Suet., Front., tudi ob industriam: Pl. nalašč, hote, namenoma, s premislekom: quod industriā perfecisti Ci., qui de industriā in odium inruere videntur Ci., ex industriā famam compresserunt L., sine industriā Ci. brez namena, nehote.
  • prōvidentia -ae, f (prōvidēns)

    1. spozna(va)nje prihodnjega (bodočega), sprevid, dojetje, daljnovidnost: Sen. ph. idr., providentia est per quam futurum aliquid videtur, antequam factum sit Ci., hoc vir excellenti providentiā sensit et vidit Ci.

    2. previdnost, (v)naprejšnja skrb, skrbnost: Plin. iun., Tert., Aug. idr., Stoicorum πρόνοιαν Latine licet providentiam dicere Ci., (sc. consilium) ex providentiā timorem adferre solet S.; s subjektnim gen.: deorum Ci., L., Plin. iun.; z objektnim gen.: declinandi T., filiorum suorum Icti. za svoje sinove; occ. (božja) previdnost, meton. = bog, božanstvo: Sen. ph., Ap., Gell., divina Ci., an mundus providentiā regatur? Q.; pooseb. kot boginja (kakor Πρόνοια) Previdnost, Providénc(ij)a: ideo in insula Delo ad confirmandam fidem fabulae aedes Providentiae, quam ναὸν Προνοίας Ἀϑηνᾶς appellant Macr.
  • scrūpulōsitās -ātis, f (scrūpulōsus) boječna (tankovestna, tenkovestna) natančnost, tankovestnost, tenkovestnost, skrbnost, skrupuloznost, skrupulanca: HIER., TERT., in hac autem ruris disciplina non desideratur eiusmodi scrupulositas COL.
  • sollicitūdō -inis, f (sollicitus)

    I. telesna, fizična razdraženost, vznemirjenost, težava, telesno, fizično razburjenje, trpljenje: epilepticorum similis est sollicitudo Th. Prisc.

    II.

    1. razburkanje, razburkanost, vznemirjenje, vznemirjenost (srca, duha), dušni (duševni) nemir, mučnost, napetost, žalost, skrb, zaskrbljenost, tesnoba, tesnobnost, bojazen, strah: Sen. ph., Plin. iun., Q. idr., quibus nunc me esse experior summae sollicitudini Pl., istaec mihi res sollicitudinist Ter., qua sollicitudine animi! Ci., sollicitudo aegritudo cum cogitatione Ci., magnā sollicitudine afficior Ci., abducere aliquem a sollicitudine Ci. (= od filozofije, modroslovja), sollicitudinem incutere Cu. vznemirjati (o govoru), te ne … torquerier omni sollicitudine districtum H., sollicitudinem demere Ci., T.; s subjektnim gen.: nullum tempus sine Caesaris sollicitudine intercessit C., alicuius sollicitudo et studium Plin. iun.; z objektnim gen.: Q., Eutr. idr., nuptiarum Ter. ali gemmarum Plin. skrb za … , sine sollicitudine religionis Traianus in Plin. iun. ep.; s praep. (nam. objektnega gen.): nimia pro illo sollicitudo Sen. ph.; v pl.: Ter. idr., eas sollicitudines a dis importari Ci., neque mordaces aliter (sc. nisi portando) diffugiunt sollicitudines H. skrbi me … , remotum a sollicitudinibus et curis T.

    2. skrbnost, skrbljivost: scribendi sollicitudo Q., quae (sc. castella) sollicitudo pervigil veterum erexit Amm.

    3. meton. oskrbovanje, opravljanje, delo, posel, služba: cursus vehicularis sollicitudo Dig., sollicitudinem cursualem agere Cod. Th.
  • subtīlitās (suptīlitās) -ātis, f (subtīlis)

    1. tankost (tenkost), vitkost, nežnost, finost, prefinjenost, subtilnost, ličnost, ostrost: muliebris Vitr., columnae Vitr. vitkost, ličnost, qui cupidiores eius subtilitatis erant Vitr. ki so se bolj zanimali za take finosti (fine stvari), subtilitas linearum, animalium, florum Plin., umoris Plin. nežnost, voljnost, ferramentorum Plin. ostrina, ostrost.

    2. klas. le metaf.
    a) (v estetskem pomenu) tankost (tenkost), tančina, tankočutnost, prefinjenost, tanek (tenek, tenak) okus, pretanjen okus, rafiniranost, izbranost, izbornost ipd.: sententiarum Ci., credunt plerique militaribus ingeniis subtilitatem deesse T.
    b) tankost, pretanjenost v mišljenju in ravnanju, subtilnost, natančnost, skrbnost, korenitost, temeljitost, subtilnost, izbornost, odličnost, bistroumnost, bistroumje, ostroumnost, ostroumje, duhovitost, določnost, točnost v izražanju: disserendi, linguae, sermonis, sententiarum Ci., antiquitate delectantur eaque subtilitate, quam Atticam appellant Ci., remotā subtilitate disputandi Ci. ne da bi se spuščali v bistroumne raziskave, vir inmensae subtilitatis Plin., perversa grammaticorum suptilitas Plin., Graeci subtilitate geometricā docent Plin., subtilitas inutilis Sen. ph., ingens, tanta Petr.
    c) kot ret.t.t. (o govoru, spisih in pisateljih) preprosta lepota, preprostost, preproščina, enostavnost, prostoumje: orationis Ci., subtilitatem Lysias … habuit Ci., tuorum scriptorum subtilitas et elegantia Ci. ep., est … etiam huic minutae subtilitati locus Ci.
  • operōsitās -ātis, f (operōsus) prizadevnost, dejavnost, delavnost (prevelika, pretirana) skrbnost: supervacua Q. (prevod gr. περιεργία), operositas suadendi Tert., operositas vitreorum Vop.
Število zadetkov: 8