Franja

s m nepromj.
ili promj. es esa, devetnaesto slovo abecede; mali s; veliki S; s
skrać. za srednji rod u rječnicima; s.
skrać. za sever, sestra, sekunda; S
skrać. za Sud (jug)

s
(ispred samoglasnika i zvučnih suglasnika z) predl.
I. s gen.
1. s, sa: s konja pasti; priti s hribov
doći sa planina
2. s, sa, od: s strani gledati
sa strane gledati; vsem s poti
iti svima se skloniti s puta; začeti s kraja
početi od kraja
3. iz: priti s Koroškega
doći iz Koruške
II. s instr. s, sa
1.
(društvo, zajednica, pratnja): družiti se s tatovi
družiti se s lupežima; lasje s kožo vred
kosa zajedno s kožom; knjiga s podobami
knjiga sa slikama; žena s košarico
žena sa košaricom; potovati s prijateljem
putovati sa prijateljem; mož s sekiro ga je udaril
muž sa sjekirom ga je udario
( mož ga je udaril s sekiro
muž ga je udario sjekirom); v zasedi čakati s puško
u zasjedi čekati s puškom; pogovarjati se s prijatelji
razgovarati s prijateljima
2.
(sredstvo, oruđe) u shrv. bez predloga: pisati s peresom
pisati perom; zatrpati prostor s knjigami
zatrpati prostor knjigama; s prepričevanjem dobiti koga na svojo stran
uvjeravanjem dobiti koga na svoju stranu
3. s potjo kaj opraviti usput što uraditi

z
(pred zvučnim glasovima, inače s) predl.
1. s gen. s, sa, od i sl., znači kretanje
a) u mjestu: prihajam z Gorenjskega
dolazim iz Gorenjske; vzeti z mize
uzeti sa stola; iti z doma
ići od kuće
b) u vremenu: z nedelje na ponedeljek
od nedjelje na ponedjeljak
2. s, sa s instr.
a) društvo: prišel je z Antonom
došao je s Antonom; govori z Emilijo
govori s Emilijom; rokuje se z bratom
rukuje se s bratom; z grozo je ugotovil
s užasom je ustanovio
b) sredstvo: z roko prijeti
rukom zahvatiti; mesto je obdano z vodo
grad je okružen vodom

abdicírati -am (lat. abdicare) abdicirati, odreći se nekog zvanja ili časti, povući se s nekog položaja

adresár -ja m adresar, knjiga s adresama

agnát m (lat. agnatus) agnat, rođak s očeve strane

arkebúza ž (fr. arquebuse) arkebuza, stara puška s dugom cijevi, cevi

aspirácija ž (lat. aspiratio)
1. aspiracija, težnja, želja za nečim
2. gram. izgovaranje s hukom, s dahom

aspiráta ž aspirata, suglasnik s aspiracijom

aspirírati -am (lat. aspirare)
1. aspirirati, težiti za čim
2. izgovarati s hakom, s dahom

bakláda ž bakljada, svečanost s bakljama, buktinjama

bál m (fr. bal) bal, ples, igranka, priredba s plesom

banderílja ž (špan. banderilla) banderilja, kratka sulica sa šarenim vrpcama za borbu s bikovima

banderiljêro -a m borac s bikovima, naoružan banderiljom

béseda ž (češ.) beseda, zabava s koncertom i plesom, igrankom

betíčar -ja (ə)
1. bot. šećerni sirak: njiva -a
2. tikvan, čovjek s velikom glavom

bevánda ž (it. bevanda)
1. bevanda, dobivena izluživanjem komine vodom, činger
2. vino pomiješano (-me-) s vodom

bévskati -am
1. kevtati, škamutati, štektati: pes, ščene bevska; lisica bevska vso noč; mitraljezi so bevskali nekje daleč
2. osorno razgovarati, govoriti s kim, nabrecivati se na koga: kar naprej bevska name; ukazovati z bevskajočim glasom

bifé -ja m (fr. buffet)
1. bife, prodavaonica pića i jela
2. ormarić s pićima i hladnim jelima

bikobórba ž borba s bikovima: vzrejati bike za -e