novíčar -ja m
1. novinar koji javlja o dnevnim novostima, reporter: novičar pri Delu, Borbi
2. onaj koji rastura novosti po selu, gradu
Zadetki iskanja
- nravostóvje s nauka o moralu, etika
- ob predl.
1. s akuz. na, o, oko: kača se je ovila ob palico
oko štapa; zaiti ob rob
zalutati na rub, na ivicu; zadeti ob kamen
udariti o kamen; treščiti ob tla
tresnuti o zemlju; vol se drgne ob drevo
vo se češe o drvo; preproga je ob barvo
ćilim izgubi boju; biti ob pamet
sići s uma; biti ob službo
izgubiti službu
2. s lok. o, uz, na duž, uzduž, pored, u, pokraj: meč mu visi ob boku; ob njem se počuti dobro
uza nj se osjeća (-se-) dobro, sigurnom; Bistrica ob Sotli
Bistrica na Sutli; hoditi ob palici
hodati pomoću štapa; drevored ob reki
aleja uz rijeku, duž rijeke (re-); živeti ob kruhu in vodi; hoditi ob reki
hodati uzduž rijeke; hiša stoji ob potoku
kuća stoji kraj potoka; stala je ob njem kot kip
stajala je pored njega kao statua; ob šestih
u šest sati; zvrstili so se ob tribuni
svrstali se pokraj tribune; ob torkih
utornikom, ob sobotah
subotom - obdelováti -ujem i obdelávati -am
1. obrađivati, obdjelavati (-del-): obdelovati vrt, njivo, les, diamante, podatke, informacije; ročno, strojno obdelovati
2. obrađivati, raspravljati o čemu, pretresati: v knjigi obdeluje povojno problematiko
3. obrađivati, govoriti, učiti o: v biologiji obdelujemo sedaj vitamine
4. proučavati, ispitivati, pretresati: obdelovati vprašanje socialnega zavarovanja
5. nagovarati: toliko časa so ga obdelovali, da je privolil
6. tući, mučiti: obdelovati koga s pestmi po glavi; žrtev je neusmiljeno obdeloval
7. kritizirati, kritikovati, grditi: obdelovati koga z grdimi izrazi
8. obrađivati, masirati - oblikoslóvje s morfologija, nauka o oblicima
- obravnavánje s raspravljanje o čemu, pretresanje: kompleksno obravnavanje problema
- obravnávati -am
1. raspravljati o čemu, pretresati što: obravnavati sporno zadevo na sodišču
2. obrađivati: obravnavati tekst, berilo - ókati -am izgovarati glas o umjesto a
- okóli predl. s gen.
1. oko, okolo: zemlja kroži okoli sonca, oviti si nit okoli prsta, zaviti okoli ogla, okoli Novega leta
2. o: pogovor se vrti okoli vsakdanjih problemov
3. hoditi okoli advokatov obigravati, obijati pragove advbkatskih kancelarija
4. uz: imeti koga okoli sebe - okróg predl. s gen.
1. oko, okolo: sedeti okrog mize; ruta okrog vratu
2. o: razpravljali so okrog samoprispevka
3. za: prizadevati si okrog zvišanja storilnosti; vse misli se mu vrte okrog jedače
sve misli upravljene su mu na jelo; hoditi okrog advokatov
obijati pragove advokatskih kancelarija - omŕsiti se -im se omrsiti se, ogriješiti se, ogrešiti se o pravila posta
- onegáviti -im i onégati -am kazuje radnju o kojoj ne možemo ili ne želimo jasnije govoriti ili se može razumjeti iz konteksta: kaj ves dan onegaviš okoli hiše
što se vrzmaš oko kuće čitav dan; gospodinja že od jutra onegavi po kuhinji
domaćica se već od jutra vrti po kuhinji; zalotili so ga, ko se je onegavil z drugimi ženskami
zatekli su ga kad je ljubakao s drugim ženama - opréti se oprem se
1. osloniti se: opreti se na koga
2. poštapiti se, osloniti se na štap, poduprijeti se o što, podupreti se - oskrbováti -ujem
1. opskrbljivati, snabdijevati, snabdevati: oskrbovati koga s kruhom
2. njegovati (ne-), zbrinjavati: oskrbovati bolnika na domu
3. voditi brigu o čemu: cestar oskrbuje cesto
4. voditi, vršiti: oskrbovati promet s tujino, gospodinjska dela
5. dobavljati: oskrbovati komu potrebno blago - pàč i pač pril.
1. nego: ne ti, pač pa tvoj brat
2. ili ipak: ne dela, pač pa je
3. nego šta: me nisi vesela, kajne? — pač pač, saj sem te čakala
4. o da: nisi zadovoljen z mano? — pač, sem zadovoljen
5. jest: vsi so odšli, pač tam je še nekdo
6. pojačava pojedine riječi: je pač tako, kaj moremo
e tako je, pa šta se može - pášništvo s nauka o pašnjacima
- po predl.
I. s akuz. po: iti v trgovino po vžigalice; poslati koga po vodo, po kruh; grem po očeta; peljati se po zdravnika
odvesti se po liječnika, po lekara
II. s part. gen. poslati po vina, iti po vode
III. s lok.
1. po: udariti koga po glavi; po prstih se prikrasti v sobo
2. vzdihovati po kom uzdisati za kim; vreči se po kom
vrći se na koga, umetnuti se na koga; po drugih se ozirati
osvrtati se za drugima; toži se mi po domu
čeznem za rodnom kućom
3. po (mjesto, prostor): sprehajati se po gozdu
šetati šumom; ladja plava po morju
brod plovi pa moru, plovi morem; postopati po mestu
bazati po gradu; po gorah je zapadel sneg
planine je pokrio snijeg
4. poslije, posle (vrijeme): po novem letu
poslije Nove godine; po kosilu
poslije ručka; po toči zvoniti je prepozno
dockan je zvoniti poslije tuče; po polnoči
poslije ponoći
5.
(način): po resnici kaj povedati
istinu kazati; klobuk po strani nositi
nahero nositi šešir, naheriti šešir; delati kaj po svoji glavi; sorodnik po materi
rod po majci; urediti kaj po abecedi; gledati koga po strani
gledati koga poprijeko (-preko); po krivem priseči
krivo se zakleti; po nedolžnem obtožen
optužen po pravdi božjoj; po sili vzeti kaj
silom što uzeti, oteti što; po naključju
slučajno; po nesreči
nesrećom
6.
(sredstvo): dobivati poročila po pošti
dobijati vijesti poštom; po junaštvu je prvi med nami
junaštvom je prvi među nama
7. po, prema: po zakonu je tako
8. preko: naročeno mi je po odboru
9. o: streči komu po življenju
raditi kome o glavi - pogájati se -am se
1. pregovarati, voditi pregovore, dogovarati se: pogajati se o miru, za mir, o ceni
2. pogajati se za (nižjo, višjo) ceno cjenkati se (cen-), pogađati se o cijeni, o ceni - pogánjati -am
I.
1. goniti, tjerati (ter-): poganjati živino na sejem
2. listati; drevje že poganja
3. pupiti: mladike poganjajo
4. klijati, klicati, kliti: vijolice poganjajo iz tal
5. nicati: trava poganja
6. puštati korijenje, korenje: poganjati korenine
7. izbijati: novi poganjki poganjajo
8. tjerati; motor poganja stroj; poganjati kolo
9. prvi puh mu poganja usna mu se tek zagaravila
10. rasipati: v gostilni poganja očetov denar
II. poganjati se
1. nastojati oko čega, otimati se o što: poganjati se za službo, za čast
2. zaizimati se za koga: poganjati se za koga
3. skakati: poganjati se iz vode - poklénkati -am udariti zvečkom o zvono