Franja

modrásast -a -o nalik na poskoka, s mrljama kao u poskoka: -a koža od udarcev

mójškra ž (nj. Meister < lat. magister)
1. nisko razg. švalja
2. nekad u nar. pjesmama (pes-) poslužiteljka kod plemenite gospođe

móknat -a -o
1. brašnav, posut brašnom: -a obleka
2. brašnast, koji ima u sebi brašna: -o zrno
3. brašnast, koji je kao brašno: -a barva
4. brašnast, kao od brašna, sipkav, prhak: -o jabolko
5. pokriven maškom, pepeljkom: -e slive
6. -i jeglič bot.
Primula farinosa

motíti motim
I.
1. narušavati: motiti nočni mir; motiti proslavo z medklici
remetiti proslavu upadicama
2. smetati: motiti koga pri delu
smetati komu u poslu; ali vas motim
da li vama smetam
3. uznemirivati: motiti koga v premišljevanju; tvoja ošabnost me moti
tvoja oholost me uznemiruje
4. sprečavati: na vogalu ulice parkiran avto moti razgled na glavno cesto
5. zabavljati: motiti otroka, nestrpnega gosta
6. zavoditi: naslov moti človeka, da pričakuje veliko več; motiti dekleta
II. motiti se
1. varati se, zbunjivati se, buniti se: v tem človeku sem se motil, zelo se motite, če mislite to
2. vrtjeti se u glavi: tako sem lačen, da se mi moti; duševno motena osebnost
duševno remećena ličnost

moževánje s razgovor u muškom društvu

moževáti -ujem ozbiljno razgovarati u muškom društvu: v gostilni so moževali o gospodarstvu in politiki

mračnják m
1. mračnjak, opskurant: verski mračnjak
2. životinja koja živi u mraku: krt mračnjak

mróžast -a -o kao u morža: -i brki

mrtváščina ž u feudalizmu danak od pokojnikove zaostavštine, mrtvina

múcka ž
1. v. mucica
2. mn. mace, sitni, mlohavi cvjetovi (cvet-) nekih biljaka, oraha, lijeske, leske, vrbe, kestena, duda idr.: vrba že odganja -e
3. grudvica nečistoće: -e v črnilniku, pod posteljo
4. ugrušak bale u nosu: vzeti -o iz nosa

múmijast -a -o mumijast, kao u mumije: mumijast obraz

na predl.
I. s akuz. na, označava
1. mjesto kuda se nešto kreće, kuda nešto dospijeva: iti na goro; sesti na stol
sjesti (se-) na stolicu; zadeti na oviro
udariti na prepreku
2. cilj kuda je kretanje upravljeno: oditi na deželo
otići na selo; obrniti se na levo
okrenuti se lijevo, levo
3. upravljenost s (neprijateljskom) namjerom: fašistični napad na Jugoslavijo; iti na lov na zajce; pes laja na popotnika
4. mijenjanje mjesta, položaja, stanja: oditi na novo službeno mesto; veverica skače z veje na vejo, bolniku se obrača na boljše
5. da se nešto dijeli, deli: razdeliti na dva dela
6. da je nešto dospjelo do krajnje granice: temperatura je padla na najnižjo stopnjo
7. veliku količinu: prišlo je na tisoče ljudi; vsega imajo na stote; na tisoče ton žita pridelujejo
8. usmjerenost duhovne aktivnosti: misliti na svoje rojake; naročiti se na žurnal; biti nor na ženske
ludovati za ženama
9. vremenu determinaciju: na današnji dan pred tridesetimi leti se je začela vojna; na Novo leto se bomo videli; prvi maj pade na nedeljo
10. približavanje vremenskoj granici: na pomlad bo odšel v tujino; ura gre na poldne
11. u priloškoj oznaci
a) mjesta: priti na vrh
b) vremena: na stara leta je počival
c) uzroka: na jezo pije; delati komu na veselje
d) načina: dati blago na upanje
dati robu na veresiju; lagati na debelo; na mojo čast; glagoli na -am
II. s lok. na, u priloškoj oznaci
a) mjesta: na mizi stoji ura; na vrhu Loveena je mavzolej
b) načina: na mehkem sedeti; na naglem je zbolel
naprečac, iznenada je obolio; kuhati na olju
c) u stalnim vezama: biti bolan na pljučih; ujeti koga na laži; pika na i
tačka na i; na kmetih
na selu; imeti koga na sumu; akcent na osnovi, na končnici; kdo je na potezi

nabirálnica ž posuda u kojoj se što skuplja

nabítek -tka m ono što se nabije, metalna pločica u obliku potkve što se nabije na cipelu radi čuvanja potplata, đona

nabrísati -brišem
1. pobijediti (-bed-), savladati: naš klub je nabrisal klub Zelena bratovščina
2. izlemati, izdevetati, izlupati: nabrisati koga s palico
3. prevariti, satjerati (-ter-) koga u trkvu: ta lopov te bo nabrisal, če ne boš pazil

načêloma pril. nočelno, u načelu

nàdporóčnik m u austro-ugar. vojsci poručnik

nàdsvetlôba ž
1. vidjelica (-de-), svjetlarnik (svet-), nadsvjetlo, otvor na krovu kroz koji pada svjetlost u prostoriju
2. gornji dio, deo prozora

náftar -ja m
1. poduzeće, preduzeće koje čisti, proizvodi, prodaje naftu
2. naftaš, radnik u ovakvom poduzeću, preduzeću

naftonôsen -sna -o naftonosan, u kome ima nafte: -a zemeljska plast