Franja

malobesédnost m malorječivost (-re-), malorekost, škrtost u riječima, rečima

mámiti -im
1. mamiti, dovoditi u omamu: njena bližina ga mami
2. primamljivati, privlačiti: mamil ga je nedosegljiv cilj
3. zaluđfvati: zna mamiti dekleta k sebi

mánkolísta ž mankolista, spisak predmeta koji nedostaju u nekom sistemu

már -a m
1. u pril. službi: naše ponudbe ni jemal v mar
našoj ponudi nije poklo-nio nimalo pažnje; okrožnice nima nikdo za mar
o okružnici slabo tko vodi računa; našim prednikom pomorstvo ni bilo na mar
naši preci slabo su se interesovali za pomorstvo; da bi koga vprašal za svet, to mu še na mar ne pride
to mu ne padne na um
2. sa logičkim subjektom u dat.: služba mu ni mar
za službu slabo mari; dela mu je malo mar
za posao ne mari; ni mu mar, kaj ljudje mislijo
baš ga boli što ljudi misle; to tebi nič mar
to se tebe ne tiče; mar mi je
baš me briga

màr i mar pril.
1. zar: mar tega res ne veš?
2. u retor. pitanju: ali sem mar jaz kriv
zar sam ja kriv

maríner -ja m mariner, sprava za spasavanje stradalnika u planinama

masáker -kra m (fr. massacre) masakr, krvoproliće, pokolj, klanje, sječa, seča, ubijanje u masama: nacistični masaker v Stranicah pri Celju

maskírnica ž u kazalištu, pozorištu prostorija za maskiranje

mástiks m
1. smola trišlje, mastiks
2. lijep, lep iz ove smole za lijepljenje brkova, brade u kazalištu, pozorištu

mašílo s
1. sredstvo za začepljlvanje
2. umetnuta izlišna riječ, reč u tekstu, bez značenja: izogibajte se -om

mašinizácija ž mašinizacija, uvođenje strojeva, mašina u proizvodnju

mát (ar.)
1. pril. mat: že v enajsti potezi je bil mat
2. m mat, završni potez u šahu: napovedati, dati, dobiti mat
3. nepromj. dodatak: mat pozicija

matičnják m
1. matičnjak, rasadnik: matičnjak drevesnice; matičnjak za gojenje ameriške trte
2. košnica u kojoj se odgajaju matice

matírati -am matirati, pobijediti (-be-) u šahu

matrikulírati -am matrikulirati, upisati u matriku

mavčárna ž radionica gdje se izvode radovi u gipsu

mavríčiti se -i se sjati u bojama duge

med predl.
I. s akuz.
1. među: stisniti rep med noge; iti med ljudi
ići medu ljude
2. u, među: polhi spadajo med glodavce
puhovi idu u red glodavaca, pripadaju redu glodavaca
II. s instr.
1. među: hiša stoji med drevjem; pot pelje med njivami
put vodi među njivama
2. kod, među: bolezen se pojavlja med otroki
bolest se javlja kod djece, dece
3. medu, od: ta jabolka so med najboljšimi
ove jabuke spadaju među najbolje, ove su jabuke jedne od najboljih
4. između: otroci med petim in desetim letom; med ostalim
izmedu ostaloga
5. za vrijeme, vreme: zaspati med poukom; okupacijo; med drugo svetovno vojno
6. uz: doraščati med trdim kmečkim delom
rasti uz naporan seljački rad
7. u: dati knjigo med ljudi
rasturiti knjigu u narod
8. preko: med letom
preko godine
9. među, od: najboljši med njimi

medílnica ž posuda, sud u kojemu se bučka, mete

medléti -im
1. ginuti, venuti, propadati: bolnik bolj in bolj medli
2. čiljeti, malaksavati, slabjeti (-be-), sahnuti: moč mu počasi medli
3. čeznuti: medleti za kom, po kom, po čem
4. skapavati: medleti od žeje, od lakote
5. šklijiti: luč medli
6. mišaviti: žival medli, ne vem zakaj
7. prenemagati se, padati u nesvijest (-svest), onesvješćivati (-sveš-) se: medleti od bolečin