Franja

splúti splovem i splujem zaploviti, otisnuti se od obale: ladja je splula na morje

spontán -a -o (lat. spontaneus) spontan, izazvan, pokrenut sam od sebe: spontan aplavz; -a kretnja

spoznáti -am, spoznaj -ajte, spoznal -ala
1. prepoznati: spoznati koga po glasu, po obleki, po hoji; sam sebe ne spoznam
2. upoznati: spoznati krivico na svoji koži; spoznati se s kom v vlaku; spoznati koga do dna, v dno duše
3. spoznati: spoznati svojo zmoto
spoznati svoju zabludu, svoju grešku; spoznati koga za krivega
4. snaći se, snalaziti se: ne spoznati se v mestu
ne snaći se u gradu; kdo se spozna v tej zmešnjavi
ko se snalazi u ovoj zbrci, u ovoj pometnji
5. razumjeti (-me-) se, razumijevati se, razumevati se: spoznati se v boleznih, pri živini
6. naći: spoznati kaj za dobro, za pravilno
7. spoznati koga za nedolžnega osloboditi koga od krivice

srebrnínar -ja m srebrnar, srebrar, onaj koji izrađuje nakit, posuđe od srebra

srobóten -tna -o od pavitine: -a trta za butaro

stêči stečem oboljeti (-le-) od bjesnoće (bes-): pes je stekel

steníčji -a -e od stjenice (-te-): steničji pik
ubod, ujed od stjenice

sterílen -lna -o (lat. sterilis)
1. sterilan, jalov, neplodan: sterilen duh, -a politika
2. očišćen od bakterija i zaraznih klica: -a gaza

stesáti stešem, steši -ite, stesal -ala stesati, tesanjem od drveta izraditi: stesati tramove za hišo, čoln; surovo stesan obraz

strelína ž rana od vatrenog oružja

strméti -im, strmi -ite, strmel -ela
1. stajati zamišljen, zanesen: strmeti v strop, v daljavo
2. biti zapanjen, zaprepašćen, skameniti se od čuda, iznenađenja: strmeti od začudenja, ob novici, spričo tolikšne laži
3. ići naviše, penjati se uvis, držati se: gore strmijo v nebo; pot vedno bolj strmi

stróčnica ž
1. čahura od metka: -e nabojev
2. tuljčić, tuljak, čahura: -e za cigarete
3. obično mn. bot. lepirnjače, mahunarke, Papilionaceae, Leguminosae

strúga ž
1. rječno (re-) korito: hudourniška struga; mrtva struga
isušeno rječno korito
2. od stoke utabana staza između grmlja, džbunja

suhoróbarstvo s suhorobarstvo, suvorobarstvo, kućna radinost u Ribnici u Dolenjskoj, izrađuju se predmeti od drveta, kao kašike, rešeta i sl., te posuđe od gline

suhôta ž
1. suhota, suvota, suhoća, suvoća
2. suša, vrijeme bez kiše: suhota v juliju; suhota tal škoduje rastlinam
3. pejor. mrša, mršavko: ti suhota ti gosposka!
4. pokrivena prostorija zaklonjena od kiše i vlage: hiša z dvema -ama

súšje s
1. suho, suvo voće, kriške suhoga voća
2. suho, suvo lišće od raznih biljaka, kupusa, repe, cvekle, mrkve, šargarepe
3. suvad, suho, suvo granje

svedrovína ž trine od bušenja

svetobéžen -žna -o koji bježi (-be-) od svijeta, od sveta, koji preza od svijeta, od sveta

svetobéžnost ž bježanje (be-), prezanje od svijeta, od sveta

svetobólen -lna -o koji trpi od svjetskog bola (-ve-)