Franja

roženínast -a -o rogovinast, od rožine, rožinast

róžje s obresci od loze: poberi rožje, ki leži na tleh

ržénka ž rakija od raži

s
(ispred samoglasnika i zvučnih suglasnika z) predl.
I. s gen.
1. s, sa: s konja pasti; priti s hribov
doći sa planina
2. s, sa, od: s strani gledati
sa strane gledati; vsem s poti
iti svima se skloniti s puta; začeti s kraja
početi od kraja
3. iz: priti s Koroškega
doći iz Koruške
II. s instr. s, sa
1.
(društvo, zajednica, pratnja): družiti se s tatovi
družiti se s lupežima; lasje s kožo vred
kosa zajedno s kožom; knjiga s podobami
knjiga sa slikama; žena s košarico
žena sa košaricom; potovati s prijateljem
putovati sa prijateljem; mož s sekiro ga je udaril
muž sa sjekirom ga je udario
( mož ga je udaril s sekiro
muž ga je udario sjekirom); v zasedi čakati s puško
u zasjedi čekati s puškom; pogovarjati se s prijatelji
razgovarati s prijateljima
2.
(sredstvo, oruđe) u shrv. bez predloga: pisati s peresom
pisati perom; zatrpati prostor s knjigami
zatrpati prostor knjigama; s prepričevanjem dobiti koga na svojo stran
uvjeravanjem dobiti koga na svoju stranu
3. s potjo kaj opraviti usput što uraditi

sádjevec -vca m
1. jabukovača
2. rakija od voća

salonít m (grad Salona) salonit, ploče od cementa i azbestnih vlakana

samoodsében -bna -o koji nastane sam od sebe: -i tur; -o puščanje krvi; -a odločitev

samotòk -oka m samotok, prvenac, tekućina, tečnost koja se sama od sebe iscijedi, iscedi, bez gnječenja ili muljanja (med, šira, vino, ulje, rakija)

sedemtisočák m brdo od sedam tisuća, sedam hiljada metara

sedmérec -rca m
1. sedmerac, stih od sedam slogova
2. sedmerac, v. i sedemmetrovka

sédno s sadno, dekubitus, rana od ležanja, zaležaj, obležina, proležanj

senár -ja m (lat. senarius) senar, stih od šest jampskih stopa

sénast -a -o sa ranama od ležanja ili sjedenja (se-)

senčílo s zaklon od svjetlosti (sve-), za oči

sénčiti -im
1. sjenčiti (se-), zaklanjati od svjetlosti: senčiti rastline
2. osjenjivati: senčiti risbo

séne sen ž mn. dekubitus, sadno, rana od ležanja ili sjedenja, v. i sedno

sesljáti -am (ə) u govoru ne razlikovati piskave od šuštavih suglasnika (c — č, z — ž; s — š), nego za jedne i druge govoriti neki srednji suglasnik

sestrádati -am (ə)
I. izgladniti: sestradati koga
II. sestradati se izgladnjeti (-ne-), iznemoći, malaksati od gladi: na Rabu smo se strašno sestradali

sestrána ž dijal. sestrična, sestra od strica, od tetke, od ujaka

sestríčna ž sestrična, sestra od strica, od tetke, od ujaka